Pretraga: autor "Ana Kuzmanić" stranica 2 od 12

Photo: Private album

Goodbye Transparency!

Cornelia Abel, Regional Coordinator for South East Europe, Turkey and Israel at Transparency International: "From Trump and Putin to Plenković, we see a global tendency of 'shaming' the independent media and declaring wars against them. Just like Trump calls any news that he finds harmful to his rule, so does PM Plenković brand any news questioning his policies and decisions as a 'hybrid war'. Such statements are made typically in controlled societies, including authoritarian regimes, where consolidation of national ranks serves covering up of a multitude of problems, usually economic in nature, for which the ruling elite has no effective solution".

Foto: prtscr 

Sve je isto kao lani

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na 10. Danima elektroničkih medija, koji su se održali od 21. do 23. studenog u Svetom Martinu na Muri, trebala je javnost upoznati dokle se došlo s izradom čuvene, sada već gotovo mitske medijske strategije. Osim nabrojanih poglavlja, koja bi strategija eventualno trebala sadržavati, ministrica nam nije otkrila ništa novo, već samo pokazala kako ni ona, a ni resorno ministarstvo ne znaju što će s tim dokumentom, a i s neprofitnim medijima koje uporno pokušava stopiti u termin medija zajednice s lokalnim komercijalnim medijima.

profile_ari.jpg

Odučimo transfobiju

Arian Kajtezović, aktivist za prava TIRV osoba i predstavnik Trans Aida: "Živimo u društvu koje je transfobno, a to podrazumijeva strah, mržnju, gađenje, predrasude i diskriminirajući odnos prema osobama koje jesu ili su percipirane kao transrodne i/ili rodno varijantne. Odrastanje i život u takvom društvu nužno rezultiraju time da su i same trans osobe (auto)transfobne. Kampanjom želimo ukazati na raširenost fenomena u trans zajednici i zajedničkim snagama pokušati doći do učinkovitih načina borbe s internaliziranom transfobijom, koja nas svakodnevno prati i često sprječava u ostvarivanju slobodnog življenja naših identiteta."

Foto: Udruga Get Getanima

Turizam naš svagdašnji

Ljetna sezona je završila, improvizirani restorani duž obale zatvaraju svoja vrata, počinje razmetanje brojkama o najboljoj sezoni koja je u državnu kesu slila milijarde eura. Ali situacija je daleko od idilične. Masovni turizam zakucao je na vrata Hrvatske i njegove posljedice sve više se osjećaju u gradovima poput Splita i Dubrovnika, koji iz godine u godinu sve više nalikuju Disneylandu. Eksploatacija radnika u turizmu, posebice sezonskih, oduzimanje javnih prostora građanima, poskupljenje troškova života, turistifikacija gradova, samo su dio problema masnovnog turizma, a čini se kako Hrvatska još uvijek nema ni približnu viziju rješenja problema.

sanja_portret_boja.bmp_copy69248.jpg

Pobačaj ne smije biti pravo privilegiranih

Sanja Kovačević, aktivistkinja Platforme za reproduktivna prava i članica Radničke fronte: "Pravo na pobačaj se svake godine sve više sužava i sve ga manji broj žena može koristiti. Preko 50 posto liječnika, koji su između ostalog i školovani kako bi obavljali pobačaj, poziva se na priziv savjesti, dio općih bolnica uopće ne obavlja pobačaje, a one bolnice i kliničko-bolnički centri koji ih obavljaju naplaćuju ih od 1500 do preko 3000 kuna. Pobačaj nije samo pitanje prava na izbor i tjelesnu autonomiju, već je i pitanje reproduktivnog zdravlja i materijalnih prava žena".

zivkovic.jpg

Aktivne politike iseljavanja

Marin Živković, suradnik na programu prava mladih u Mreža mladih Hrvatske: "S jedne strane vladajućima su puna usta demografije, a s druge strane se gotovo ništa ne radi kako bi se standard života mladih poboljšao. Prva dva razloga odlaska mladih iz zemlje jesu potraga za većim primanjima i boljim radnim uvjetima. Nezaposlenost je tek na trećem mjestu. U isto vrijeme, Vlada upravo koristi činjenicu da mnogi mladi odlaze kako bi se hvalila kako se nezaposlenost smanjuje, iako se u isto vrijeme zaposlenost ne povećava."

Foto: prtscr

Korak naprijed, tri nazad

Posljednjih dana zahuktala se sada već dobro uigrana kampanja "ugasimo Novosti". Željka Markić ponovno je pisala premijeru Plenkoviću o "antihrvatskim elementima" kojima treba ukinuti financiranje, a u tome je podržao i Keleminec s paljenjem novina, kao i desna struja sa sve brojnijim tužbama za duševne boli. No, sva zbivanja državni vrh ocijenio je nerelevantnim zbog čega nije došlo i do uobičajene, načelne osude pritisaka na novinare i redakcije.

Foto: Split.com.hr

Ženska borba na marginama

Nakon vikenda u znaku Majčina dana, slijedi vikend Hoda za život, koji se održava sutra u Zagrebu i Splitu. Njime se, kažu: "brani pravo na život svakog ljudskog bića od začeća do prirodne smrti i pruža podršku svakoj trudnici". U jeku napada na reproduktivna prava žena i naricanja o rodnoj ideologiji, žene diljem Hrvatske, a pogotovo u manjim sredinama, nečujno tonu u moru problema. Van Zagreba, gdje je ženska borba najartikuliranija, feminističko artikuliranje i organiziranje mnogo je teže. Donosimo priče žena iz (okolice) Zadra i Splita. Pričajmo o pravim problemima!

Foto: TZO Bol Facebook

Plaže na udaru

Zauzeto do daljnjeg – poruka je koju su građani i građanke Bola prije nekoliko dana poslali vladajućima i budućim koncesionarima vezano za jednu od najpoznatijih plaža – Zlatni rat u Bolu. Razlog za prosvjed građana je dodjela koncesije zagrebačkoj tvrtki Sport B, tvrtki bez prihoda i zaposlenih, za koju su glasala 24 vijećnika Skupštine Splitsko – dalmatinske županije. Koncesije, nasipavanja, gradnje - što se događa s hrvatskim plažama? Donosimo nekoliko primjera koji pokazuju kako "svako misto svoj Zlatni rat ima".

Foto: Shepard Fairey, Obey Middle East Mural

Bez mira ne možemo imati ženska prava

Više od stoljeća prošlo je od poznatih štrajkova radnica u američkoj tekstilnoj industriji. Više od stoljeća diljem svijeta se obilježava Međunarodni dan žena, 8. mart. Stoljeće kasnije, nejednakost nije nestala. O pitanjima nejednakosti, ali i prikaza žena i ženske borbe na Bliskom istoku, regiji koja je često u fokusu zbog kršenja ženskih prava, pričamo s odvjetnicama, pjesnikinjama, redateljicama, radnicama i aktivistkinjama iz Jordana, Libanona, Egipta, Palestine i Sirije - Jehan Bseiso, Hind Shoufani, Roulom Baghdadi, Fatimom Idriss i Nagwan El Ashwal.