Pretraga: autor "Ivana Perić" stranica 1 od 19

Photo: No Name Kitchen (Facebook)

"No more will nor power to look at this"

There are new witnesses reporting police violence against refugees and migrants, and they are coming from the very Ministry of the Interior. In an anonymous letter sent to the Ombudswoman Lora Vidović, a police officer writes about the violent and illegal practices perpetrated at the border on refugees and migrants. "We have no more will nor power to look at what is being done to these humans", the officer writes. We publish the letter in its entirety.

Foto: I.P.

Čuvamo koritu san o rijeci

Od 15. srpnja do 15. kolovoza na H-Alteru objavljujemo posebnu seriju tekstova naslovljenu Protiv jedne slike ljeta. Donosimo vam tekstove o ljetu na periferiji, ljetu u zaleđu, ljetu u skrivenoj metropoli, ljetu na biciklu, ljetu u tvornicama... "U selu jaruga presuši ljeti. Kad između nas stoje tri mjeseca ničega, bacamo bicikle u škalj i draču, kvrgavih se koljena spuštamo u suho korito. Legnemo svojim malim kičmama na upeklu zemlju. Uz svaki se kralježak priljubi jedan kamen, u patike nam uđe crvenica. Zatvaramo oči i nosimo jedni druge. Čuvamo koritu san o rijeci, to će biti naše ljeto."

Napuštena koza u Sunji u jesen 1991. (Foto: Dean Bertonocelj)

Životi(nje) koje smo zaboravili

Kada se priča o posljednjem ratu na ovim prostorima, ali i ratovima generalno, još uvijek postoje neke posve neispričane priče i u potpunosti nepoznati akteri. To su bijesne lisice, psi lutalice, svinje i goveda koji besciljno lutaju ulicama razorenih gradova i poljima Like. To su napuštene koze ispred porazbijanih dućana u okolici Siska, masakrirani konji u ergeli Lipik, izgladnjeli medvjedi u Zoološkom vrtu u Sarajevu, četiri klokana koja su poginula u eksploziji granate u Zoološkom vrtu u Osijeku i jedna žirafa za koju tijekom evakuacije nije pronađen prijevoz pa je tamo ostala sama, i u vrtu i umrla.

Dom kulture, Vitez (Foto: Neobilježena mjesta stradanja, Facebook)

Neobilježena mjesta stradanja

Inicijativa Neobilježena mjesta stradanja aktivistička je grupa iz Bosne i Hercegovine koja je do sada obilježila 67 neobilježenih mjesta stradanja u BiH, ali i šire u regiji. "Svjedoci smo hiperprodukcije spomenploča i spomenika koje služe samo da bi naučile buduće generacije onome što je današnjim silovateljima prošlosti važno. Većina neobilježenih mjesta odnose se na stradanje sadašnjih manjina na područjima gdje većina bira odnos prema prošlosti i prateću memoralizaciju. Nije poželjno da se govori da su tamo nekada živjele komšije ili neki ljudi koje su ubijali, mučili, tjerali na prisilni rad", pričaju nam.

ivanaperic_copy97010.jpg

Loš pjevač, dobar drug Zanetti

Svestrani igrač. Dvadeset godina u jednom klubu. Rjeđe je mijenjao jedino frizuru. Jednom je čak i gostovao u Indonezijskom idolu. U nebesko plavom dresu, za svoj premijerni muzički nastup odabire Piu bella cosa Erosa Ramazzotija. Javier Zanetti loš je pjevač, ali je dobar, drugačiji nogometaš. "Uvijek sam prvo htio biti čovjek, a tek onda igrač", govorio je novinarima El Tractore, Il Capitano, čovjek koji je pričao o ekonomskoj krizi i nužnosti svima dostupnog obrazovanja.

Mural jemenske umjetnice Haife Subay - glad u Jemenu (Foto: Haifa Subay Twitter)

Bombe naše, trupla vaša

Hrvatska je tijekom posljednjih godina bila u vrhu zemalja EU po izvozu oružja i druge vojne opreme, barem što se tiče vrijednosti licenci. Dio oružja prodanog Saudijskoj Arabiji sigurno se koristio za rat u Jemenu. Financijska vrijednost pomoći koja je iz Europe upućena prema Jemenu minorna je u usporedbi s vrijednošću oružja prodanog iz europskih zemalja koaliciji koja razara Jemen. Flaster su, i to poprilično loš, na rat u Jemenu stavljali i hrvatski mediji. 'Javni servis' niti jednu vijest nije posvetio prodaji oružja od strane Hrvatske. Tijekom posljednje četiri godine u našoj zemlji nije organizirana niti jedna akcija ni prosvjed protiv ovog rata.

garaza.jpg

Garaža za mučenje migranata

"Policija je dovela njih sedmero u garažu u Korenicu, gdje su im oduzeli sve stvari. Slomili su im mobitele, uništili punjače. Uzeli su im novac, cigarete i hranu. Kad su skinuli odjeću policajci su ih počeli tući rukama, laktovima, nogama". U posljednjih pola godine pojavila su se višestruka svjedočanstva koja ukazuju na to da hrvatska policija pritvara i muči izbjeglice i migrante u garaži u policijskoj postaji u Korenici. Garaža s plavim vratima, u kojoj, kako se opisuje u svjedočanstvima, izbjeglice i migranti bivaju pretučeni i izgladnjivani, nalazi se svega par metara od dječjeg igrališta.

Foto: Pixabay

Mali razgovori o dosadi

Prije točno dvadeset godina objavljena je poznata Filozofija dosade norveškog filozofa Larsa Svendsena. "Definiram dosadu kao osjećaj nelagode koji signalizira da potreba za osobnim smislom nije zadovoljena. Značajno povećanje dosade događa se u modernosti, što je povezano s pojavom individualizma, jer su ljudi morali uspostaviti nove izvore značenja i smisla. Naša je sposobnost da izdržimo dosadu danas znatno smanjena. U studijama gdje su ljudi bili prepušteni svojim mislima samo šest do petnaest minuta, većina ispitanika ima osrednje ili puno problema sa zadatkom", govori nam Svendsen.

Ilustracija: Gianluca Costantini

Tko vas pita, Greta sigurno ne

Jučer je Lider objavio sramotnu anketu 'Štetimo li autističnoj djevojčici Greti praveći od nje ikonu?' koja, pod desničarskim perom Višnje Starešine, reducira i banalizira aktivizam Grete Thunberg, manipulira i stigmatizira psihičke poremećaje, a potencijal mladosti svodi na patronizirajuću doskočicu u stilu 'mlada si ti još'. Ovakvo anketno pitanje zapravo je izraz spoznaje nemoći, iluzorni pokušaj prisvajanja utjecaja nad Gretom, promašeni krik onih čije dopuštenje za djelovanje Greta nikad nije i neće tražiti.

Foto: Pixabay

Toksično nasljeđe digitalnog doba

Svake se godine u svijetu proizvede više od 20 milijuna tona e-otpada. Stanovnik Europe u prosjeku godišnje stvori više od 16 kg elektroničkog otpada. Manje od 20 posto e-otpada se reciklira, ostatak završava na ilegalnim odlagalištima gdje zagađuje pitku vodu, šteti ekosustavima i ubija ljude u slumovima nerazvijenih zemalja. iFixit su 2003. godine pokrenuli Luke i Kyle u studentskom domu u Kaliforniji. Smetalo im je što većina uređaja ne dolazi s uputama za popravak. U posljednjih 16 godina objavili su više od 50 tisuća besplatnih priručnika i pomogli stotinama tisuća ljudi da uče popravljati, a ne bacati.