Pretraga: autor "Ivana Perić" stranica 2 od 11

Splav Lampeduze, podvodni muzej Lanzarotte, Foto: Jason deCaires Taylor

Politika negacije, mape aspiracije

Mađarska vlada je Parlamentu predala amandmane na pet zakona, kojima se traži protjerivanje svih izbjeglica koje su ilegalno ušle ili borave u zemlji. Uskoro kreće vraćanje izbjeglica u Grčku, u skladu s Dublinskom uredbom, koja je u slučaju Grčke bila suspendirana. Hrvatska je pak zabilježila rekordnu prodaju oružja Saudijskoj Arabiji u 2016., ali iz godine u godinu MZO ne uspijeva provesti tečaj hrvatskog jezika za osobe pod međunarodnom zaštitom. Možemo li promijeniti narative o državljanstvu i pripadanju, ima li u njima mjesta za izbjegličke aspiracije, za budućnost?

Foto: Wikimedia Commons

Programska smrt za HRT

Dok je Željka Markić ovaj tjedan napadala Novosti za širenje govora mržnje, posve nezapaženo prošao je izbor novih petero članova Programskog vijeća HRT-a. Među članovima su se našli i neki otvoreno skloni relativizaciji govora mržnje, poput Zorislava Lukića, glavnog tajnika Matice hrvatske. "Neobično je da niti jedan od medijskih stručnjaka i bivših novinara, danas sveučilišnih nastavnika, s nekoliko medijsko-komunikacijskih studija u Hrvatskoj, koji su se javili na javni poziv, nije dobio dovoljan broj glasova da uđe u Vijeće", komentira profesorica Gordana Vilović.

Foto: T.O.

Kontra strahu, kontra mraku

U Njemačkoj je prošle godine zabilježen 91 napad na džamije - vatrom, razbijanjem, pištoljima na ljude koji se mole. U Zagrebu sinoć homofobni napad u klubu Super Super - suzavcem na ljude koji plešu i pjevaju. Zločini iz mržnje, zločini iz neprihvaćanja. Jedno je zajedničko svim mrziteljima - oni su glasni, jako glasni. Ali glasni/e možemo biti i mi.

Foto: Igor Čoko, www.igorcoko.net

Treba nam zemlja nova

"Treba nam zemlja nova, da java postanu sni", pjevao je u nedjelju Kralj Čačka na malom dobrotvornom koncertu za izbjeglice u Beogradu. Više od tisuću izbjeglica, uglavnom Afganistanaca, zimu provodi na hladnoći u barakama, između kolodvora koji ih više nigdje ne može odvesti, i Beograda na vodi, zbog kojeg bi se vrlo skoro mogle rušiti i barake i "afganistanski" park. Iz Mađarske se čuju najave kako se više preko granice neće puštati ni dosadašnjih deset osoba dnevno, a s hrvatske granice se ne libe slati pse, tući i zatvarati sve koji pokušaju prijeći granicu.

Photo credits: Yazan Halwani (private album)

Uniting the city

Yazan Halwani, one of the most famous Arab street artists: "I focus on painting the figures of people that connect us, instead of all these signs of separation. I want to show that these streets belong to all of us. In all art disciplines, there are certain things that are still done but there's no longer justification for doing them. Take Lebanon today – people in power do things ilegally all the time, vandalism is so common, and it doesn't make sense to me to do things that way. It's much more dangerous to try to create a unified sense of identity and do it legally."

Foto: Yazan Halwani (privatni album)

Ulice koje spajaju

Yazan Halwani, jedan od najpoznatijih arapskih uličnih umjetnika: "Usredotočen sam na slikanje ljudi koji nas povezuju, umjesto znakova razdvajanja koji nas okružuju. Želim pokazati da ove ulice pripadaju svima nama. U svim umjetničkim disciplinama postoje određene stvari koje se još uvijek prakticiraju, iako za njih više nema potrebe. Uzmimo Libanon danas - ljudi na vlasti rade ilegalne stvari neprestano, vandalizam je opće prakticiran. Nema mi smisla raditi stvari na taj način - mnogo je opasnije pokušati stvoriti zajednički osjećaj identiteta i raditi to legalno."

Foto: I.P.

Bilješke iz Šatile

Posljednjih sam mjesec dana provela u Bejrutu, a gotovo svaki od tih dana odlazila sam u Šatilu, novi/stari izbjeglički kamp. Razmišljajući kako sažeti iskustvo rada s izbjeglicama, ali i samog bivanja i druženja s ljudima u Šatili, zaključila sam kako je najiskrenije i najpoštenije iznijeti ga u fragmentima. Ono što mogu dati su ove bilješke, uhvaćeni trenutci, priče i promišljanja.

Plaža Ramlet el Beyda, foto: Ansamed.info

Nema zemlje za ljude

Bejrutska šuma, najveći i jedini gradski park, poznata kao Horsh Beirut, prošle je godine ponovno otvorena zahvaljujući dugogodišnjem trudu aktivista. Iako je park otvoren, i dalje postoje brojni problemi s njegovim korištenjem. Privatizacija prijeti svemu pa bi Bejrut uskoro mogao postati i prvi grad na Mediteranu, i bilokojem moru uopće – bez obale za sve svoje građane. Grad se lagano pretvara u Dubai. Ali postoji razlika - Bejrut nije Dubai. Bejrut nije nastao kao igralište za bogataše. Bejrut je bio grad, grad u kojemu je bilo mjesta za sve njegove građane.

Photo: Izkor

God doesn't exist, but he promised us the land

Eyal Sivan, French-Israeli filmmaker, the guest of 14. HRFF: Israel was established as a state for the Jews, which makes Israel a racist state. There is a difference between state racism and a racist state – in Israel we have both. What is the big Israeli question? The Israeli question is to renounce some of our privileges. The only question is the willingness to share power. All the time we hear this "we'll give rights", "equal rights" talk. What does that mean? Who is the one giving rights? Can the Palestinians give Israelis rights? Women to men?

Foto: Ravnopravnost.lgbt

O LGBTI pravima u Saboru

Godina se bliži kraju. Kako vodeće političke stranke u Hrvatskoj "dišu" po pitanju LGBTI prava, što će za ta prava napraviti u novoj godini, smatraju li da su interesi LGBTI zajednice dobro i ravnopravni zastupljeni u Saboru - pokušali smo doznati od čelnih ljudi HDZ-a, SDP-a, i MOST-a. Iz MOST-a nam se nisu udostojili odgovoriti, a odgovore HDZ-a i SDP-a valja nam pažljivo analizirati.