Pretraga: autor "Ivana Perić" stranica 3 od 16

Foto: Stara škola kreka

Stara škola Isusa

U veljači je u Zagrebu premijerno izvedena predstava Marina Ivanovića Stoke, Stara škola kreka. Radi se o monodrami u režiji Marija Kovača, u kojoj Stoka progovara o dugogodišnjem iskustvu ovisnosti i odvikavanja. Stokin zaključak, da je ovisnost "bolest duha", a rješenje "put ka Bogu" ne predstavlja se kao individualno iskustvo i rješenje, već je poopćeno. Ovime se, smatrali smo, otvara prostor za raspravu o problematičnosti liječenja ovisnika kroz različite izvaninstitucionalne religijske programe. Problem je jedino što u sekularnoj Hrvatskoj stručnjaci o tome ne žele pričati.

Foto: ytb_prtsc

Nema obećane zemlje

Hrvatska, uz Estoniju i Sloveniju, bilježi najveći udio nezaposlenih mladih koji su se zbog posla spremni preseliti u drugu zemlju EU. Njemačka je zemlja koja desetljećima ima prvenstvo privlačenja hrvatskih emigranata. "Njemačka možda izgleda kao dobar primjer, ali zapravo se suočavamo sa sve većim problemima po pitanju radničkih prava i nesigurnih oblika rada. Mladima se po izlasku na tržište rada nude pretežno ugovori na određeno, a s posebnom se diskriminacijom susreću žene i osobe migrantskog porijekla", govori nam Sandra Kasunić, aktivistkinja njemačkog sindikata Ver.di.

Foto: prtsc

Teror križina i muškarčina

Hrvatska je jedina država u regiji, članica Vijeća Europe, čiji parlament još nije potvrdio Istanbulsku konvenciju. Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija to su učinile 2013., Slovenija 2015., Makedonija jučer. Tisuće građana koji su danas mahnito mahali križevima, vikali "u boj, u boj", dopremljeni busevima i poškropljeni svetom vodicom nazadnosti, htjeli bi nas uvjeriti da su u ovoj zemlji bitne jedino križine i muškarčine.

Foto: I.P.

Zemlje koje gutaju tijela

"Djeca nikako ne vjeruju da će zemlja progutati tijelo", piše u Baladi prevarenog cvijeća Vesna Parun. Ali zemlje gutaju tijela, od zemlje po kojoj gazimo do one u kojoj živimo. Hrvatska je postala zemlja s najviše protjerivanja izbjeglica u regiji, čime smo prestigli čak i Mađarsku, a fizičko nasilje na našim granicama konstantna je pojava. "Istupanja u medije MUP vidi kao narušavanje ugleda policije, nalaze pučke pravobraniteljice kao javnu polemiku, a sve bez davanja odgovora na postavljena pitanja", govori nam Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije.

Foto: Dario Hacek

Nazivati Vesnu Parun svojom

Glumica Vesna Tominac Matačić, nositeljica predstave Ja koja imam nevinije ruke: "Pravoj umjetnosti uobičajeno i nije mjesto u mainstreamu. Ona je u svojoj suštini najčešće subverzivna jer teži istini, a istina se baš nikako ne uklapa u shemu opće prihvatljivih društvenih normi i kvalifikacija. Takvi ljudi kao Vesna Parun svugdje su u svom društvu smetnja. Svjesno je plaćala cijenu beskompromisnog traganja za istinom. Ostavila nam je u amanet nepregledno, kapitalno djelo na razini svjetske književne klasike. Samo ne znam ima li u nas dovoljno dobra da bismo je smatrali svojom."

Foto: Miodrag K.

Fever Ray ili o ženskoj gladi

U Beču je održan prvi koncert na turneji kojom Fever Ray nakon osam dugih godina promovira novi album Plunge. U patrijarhalnom društvu žena se slavi kao biće koje je lako za održavanje, koje je naučilo biti fizički i emocionalno umanjeno. Žene zatomljuju svoju glad. Zato je bitna Fever Ray koja jede kolač od čokolade i govori o prisvajanju onoga što je njeno. Zato je bitna Fever Ray koja na pozornici vrišti "i tjera me da se osjećam kao da želim previše/ želi da pristanem da je ovo dovoljno", a u pjesmi An Itch pita "jesi li ikada osjetila sestru?/zamisli: dodir nekoga tko te voli."

Foto: fAKTIV Facebook

Za one koje su promjene izborile i one koje promjenu žele

I ove godine u više gradova u Hrvatskoj održat će se osmomartovski Noćni marš. Uoči priprema za marš, razgovaramo s organizatoricama iz feminističkog kolektiva fAKTIV. "Spremne smo boriti se za sebe, u ime svih onih koje su se borile za nas i onih kojima borbu ostavljamo u nasljeđe. Mediji o eskalaciji ubojstava žena izvještavaju kao o reality showu u kojem je bitnije kakav je bio ubojica, nego što je ona mrtva. Radimo u nesigurnim radnim uvjetima, potplaćene smo u tzv. ženskim sektorima, kućanski rad je na našim leđima. Vrijeme je otpora, marširajmo!", kažu fAKTIVKe.

Foto: Srednja.hr

Studentska rupa bez dna

Posljednjih dana slušamo o aferi Kolači u Studentskom centru u Zagrebu. "U siječnju su počeli pregovori o sistematizaciji. Nakon što sanacijski upravitelj uviđa da sindikalna strana neće pristati na takav način pregovora po medijima se počinje razvlačiti namještena afera", govori nam Tomislav Vukoja iz SSZSCH-a. Problema u SC-u je toliko da bi svaki mjesec mogli otvarati nove afere, a malo tko bi u konačnici bio pronađen nevinim i čistim. Početkom sanacije dug je iznosio 121 milijun kuna, do sada je u postupku sanacije utrošeno oko 150 milijuna, a djelatnost Prehrane još uvijek je u minusu.

Foto: I.P.

Mi gorimo u noći

Scott Kelly još je jednom iz dna duše posijao sporoploveći i ujedajući mrak po Močvari.

Foto: ytb-prtsc

Iranske zime

Već tjednima traju antirežimski prosvjedi diljem Irana. Raste broj ozlijeđenih, ubijenih i uhićenih. S jedne strane, govori se o vanjskom pokušaju destabilizacije Irana. S druge su prosvjedi izraz nezadovoljstva ekonomskom situacijom i pitanjima životnog standarda. Arang Keshavarzian, profesor za bliskoistočnu politiku, NYU: "Fokus analitičara na Teheran nastoji suziti spektar politike na pitanja izbora, frakcijskog suparništva i međunarodne odnose. Ne obraća se pozornost na pitanja radne snage, okoliša i socijalne skrbi, koja su posljednjih desetljeća endemična u provincijskim gradovima."