Pretraga: autor "Ivana Perić" stranica 8 od 10

prica_za_5.jpg

Zna se – Hrvatski Crveni križ

Izbjeglička i humanitarna kriza pod svjetla reflektora stavlja brojne aktere o kojima inače ne razmišljamo mnogo. Hrvatski Crveni križ organizacija je za koju svi znaju, koju se često hvali, ponekad i kritizira (pogotovo u situacijama većih kriza), ali o kojoj se dubinski ne raspravlja. Dvije stvari koje se ističu kao veoma sporne u radu HCK-a su manjak financijske transparentnosti te politiziranost same organizacije.

Shai Dahan: Beduin, grafit na zidu koji dijeli Zapadnu obalu od ostatka Palestine/Izraela (Izvor: BrooklinStreetArt)<br>

Zemlja pjesme, pjesme o zemlji

Čitanje palestinskih autora moglo bi biti ključ za razumijevanje Palestine i onoga što ona predstavlja Palestincima i Palestinkama. Razmišljajući o načinu na koji palestinsko-izraelski sukob ponovno približiti ljudima, odlučili smo za svako desetljeće od pedesetih naovamo izabrati jednu knjigu palestinskog autora ili autorice, te ukazati na način na koji su oni pisali o životu Palestinaca u uvjetima rata i emigracije.

Foto: I.P.

Slika, ton... A program?

Potrebna nam je bolja i obuhvatnija politika prema mladima, ističu iz MMH.

simlesa_ytb_prtsc.jpg

Kultura smrti i njezine posljedice

Dražen Šimleša: Nakon napada na Irak ratovi više nemaju toliko veze s energetskim resursima, koliko s potrebom da se održi vojno-industrijski kompleks. Često zanemarujemo koliko taj kompleks danas značajno sudjeluje u BDP-u, ekonomiji, zaposlenosti ljudi u najbogatijim zemljama svijeta. To je kultura smrti koja je veoma vezana uz kulturu straha koja se razvija kroz rastuću industriju nadzora i sigurnosti. Rezultat svega toga je čisti kaos, ali to je kaos od kojeg netko profitira.

Foto: Jerremy Pollard<br>

Spiritistički razgovor sa Saidom: O Nama i Njima

Danas je dvanaesta godišnjica smrti Edwarda Saida (1. studenog 1935. – 25. rujna 2003). Upravo ga u ovom trenutku zazivaju mnogi, da udijeli kakvu mudrost, pozove na humanizam. Saida nažalost ne možemo prizvati iz mrtvih, ali možemo zamisliti kako bi bilo da postoji ta mogućnost. O izbjegličkoj krizi, relevantnosti orijentalizma, sukobu civilizacija i arapskoj književnosti popričali smo s jednim od najvećih intelektualaca našeg vremena - dame i gospodo, Edward Said.

Foto: Damir Senčar, Hina<br>

Udri, i to muški!

H-Alter je potaknuo na promjenu skandaloznog propisa Vijeća za elektroničke medije koji evidentno diskriminira žene: od 15 događaja od nacionalne važnosti četrnaest su sportske, a samo jedna točka odnosi se na kulturne priredbe. Pet točaka izričito privilegira hrvatske muške seniorske sportske sastave - nogometne, košarkaške, rukometne i vaterpolske. Vijeće za elektroničke medije čitav tjedan ne odgovara na pitanja naše novinarke kako to da je tako nešto moguće.

Foto: DW<br>

Mediji za jednu noć

Tatjana Tagirov, novinarka Vremena: Postoji teorija u koju sam sklona vjerovati, da je čitava priča s privatizacijom medija u Srbiji dio izbornog plana, da iza gotovo svakog kupca stoji Srpska napredna stranka. Lokalni mediji koji se sada kupuju živjet će do lokalnih izbora, ali pitanje je što će biti poslije. Antonela Riha, otpuštena urednica u NIN-u: Postoje sumnje, pa i dokazi, da se iza poduzetnika koji kupuju medije zapravo nalaze političari iz aktualne vlasti.

Ilustracija: Medijasfera.com<br>

Vašar je bio, a na vašaru...

Velika rasprodaja državnih medija u Srbiji pod firmom uvođenja tržišnih zakonitosti: Na bubanj su stavljena 74 medija od kojih 50 traži novog vlasnika, dok se preostala 24 gase jer Agenciji za privatizaciju nisu na vrijeme dostavili potrebnu dokumentaciju. U postupku privatizacije našli su se i dobro nam poznati TANJUG, kao i Studio B. Hoće li ovaj eksperiment uroditi zadovoljavanjem potrebe naših susjeda za boljom i potpunijom informiranošću?

Foto: Koča Sulejmanović, Epa-Hina<br>

U Srbiji ne postoji integracijska politika

Robert Kozma, aktivist beogradske Grupe 484 koja se bavi pružanjem pomoći izbjeglicama: "Svi su šokirani jer je vlast je shvatila da u ovoj situaciji moraju ispasti good guy. To ide po principu - u sjajnoj smo poziciji jer izbjeglice ne žele ostati kod nas, pa 'ajmo biti gostoprimljivi. Odnos prema izbjeglicama i migrantima zapravo je vrlo autoritaran, ne radi se na tome da se predstavi te ljude, da se javnost upozna s njihovim problemima."