Pretraga: autor "Ivana Perić" stranica 9 od 10

Marina Paulenka: Drugi dom (izvor: Fotogard.com)<br>

Žene, majke, zatvorenice

Žene u hrvatskim zatvorima: Kao najveću poteškoću izdržavanja kazne zatvorenice navode odvojenost od svoje obitelji i djece, u puno većem postotku nego muškarci. Većina žena skriva da je bila u zatvoru, a muškarci se čak time hvale. Često se na takvu situaciju "prisloni" i to da bivše zatvorenice ne mogu naći posao jer poslodavci izbjegavaju zapošljavati žene "s prošlošću". Žena zatvorenica je trostruko stigmatizirana, jer je njena "izdaja" trostruka.

Foto: Ivana Perić<br>

Vrijeme za neugodne ustupke

Sergej Pahomenko, docent na katedri međunarodnih odnosa i vanjske politike univerziteta u Mariupolju, Ukrajina: Nema drugog puta rješenja ukrajinsko-ruskog sukoba, osim diplomatskog. Ono će uključivati i neke neugodne ustupke. Jedan od tih ustupaka vjerojatno će biti amnestija svih ljudi koji su u ratu sudjelovali na ruskoj strani, što će Ukrajini biti teško prihvatiti, ali jednostavno će morati. Generalno gledajući, društvo u Ukrajini nije prožeto nacionalizmom.

Fotografije: Ivana Perić<br>

Nogomet s ljubavlju

Uz sveprisutnu diskriminaciju u društvu i manjak potpore krovnih nogometnih organizacija, žene su se dugo i teško borile kako bi igrale nogomet. Te su se borbe često vodile nepopraćene medijima pa je tako i najveća hrvatska nogometna priča vjerojatno ona koju ne znate. To je priča o ŽNK Osijek, našem najtrofejnijem ženskom nogometnom klubu, u kojem plaća nogometašica ne prelazi 1600 kuna, a gorivo za pogon uvijek je bila ljubav.

Foto: FAH

Slučajni ulov, namjerni nemar

Kada bi svi mogli vidjeti načine na koji riba stiže na naše tanjure, vrlo vjerojatno bi duboko razmislili prije nego što krenemo jesti. Prije nego što željena riba stigne u trgovačke lance i ribarnice, mnogi "neželjeni" gosti ugibaju po putu ili su im pak životi izmijenjeni zauvijek.

UNHCR-ova kampanja za izbjeglice, Izvor: UNHCR

U potrazi za domom

Sadou je u Hrvatsku došao iz Senegala, s grčem u želucu. Nikada nije htio otići u Europu, a onda ju je odjednom morao prihvatiti kao svoj dom. "Najgore što možemo činiti jest generalizirati o imigrantima", govori Sadou. Europa se u posljednje vrijeme sve više šiti od imigranata, umjesto da štiti imigrante, a u Hrvatskoj se integracija teško provodi u praksi. Prošli tjedan na snagu je stupio i novi Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti kojim prestaje važiti Zakon o azilu - promjena će biti i nisu sve na bolje.

Foto: Ivana Perić

Ljudi koji ne postoje

Muhamed Rama ima dvadeset i jednu godinu, a čitavog života nije išao liječniku, nije išao u školu, i iako živi u Zagrebu – zbog straha od policije (jer nema nikakve dokumente) nije nikad bio u središtu grada. Takav je život apatrida, ljudi bez državljanstva, koji u životu ne mogu ostvariti osnovna prava. U svijetu ih je više od deset milijuna, a u Hrvatskoj najmanje 1500.

poslovi_sc.jpg

Studentski centar i njegova budućnost (3)

Studentski rad, tj. radna prava studenata su gotovo nikako regulirana. Nedostatak pravne sigurnosti samo je jedan pokazatelj toga kako rad studenata nije percipiran kao stvaran rad iako čak 65 posto ukupnog broja studenata radi.

Foto: TimesofIsrael.com

O genomu i čovjeku

Razvoj tržišta genetskih testiranja u Hrvatskoj i u svijetu, nudi optimizam i vjeru u znanstveni progres, ali i otvara velika pitanja o povijesnom nasljeđu eugenike, ideologiji individualizma i budućnosti ljudske vrste. "Ono što smanjuje kvalitetu bilo kojeg - a ne samo hendikepiranog - živog bića jest njegovo (ne)prihvaćanje unutar zajednice, putem kojega se kreira slika o sebi, dok sami nedostaci (bilo objektivne ili subjektivne prirode), ne moraju nužno biti ograničavajući", ističe Marija Selak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

sc3.jpg

Studentski centar i njegova budućnost (2)

Studentski smještaj: Tijekom najavljene obnove studentskih domova Sava i Cvjetno naselje smanjit će se smještajni kapaciteti, što će izazvati udar na studentski džep. MZOS bi trebao studentima subvencionirati dio privremenog smještaja, što bi, može se čuti, iznosilo oko 400 kuna, a to je sitnica u usporedbi s cijenama najma stanova u Zagrebu. Ustaljena je praksa da se domska mjesta prodaju "na crno". Cijene se kreću oko par tisuća kuna, a studenti se zbog preprodaje ne sankcioniraju.