Pretraga: autor "Ivana Perić" stranica 9 od 10

Foto: Andrej Milić<br>

Nevidljivo prisustvo Ivice Todorića

Viktorija Car, medijska analitičarka: Moramo se pitati – što je to čega u medijima nema? Primjerice, u hrvatskim mainstream medijima nema Todorića i Agrokora. Amaterima u novinarstvu ne bi smjelo biti mjesta, njime bi se smjeli baviti samo oni koji su obrazovani da se bave novinarstvom ili pak oni koji imaju veliko iskustvo u određenom području.

Instalacija "Captain Borderline" u Dusseldorfu, prosvjed uličnih umjetnika protiv zatvaranja granica za izbjeglice (Foto: Marius Becker, Epa/Hina)<br>

"Žao mi je, ali nije mi žao"

Reakcija Hrvatske i Europe na izbjegličku krizu: Prijem izbjeglih ljudi ovisit će o odlukama Vlade i o atmosferi koju će pritom stvoriti građani i građanke. U ogledalu isključivih, ksenofobnih, mrziteljskih, rasističkih, islamofobnih komentara koji su preplavili javni diskurs krije se egocentričan, samoljubiv lik, koji pati od kroničnog manjka introspekcije. U tom ogledalu krije se Europa koja se boji vlastite rasističke sjene, Europa koja suvereno odbija prihvatiti različitosti.

lalinea2_tg_copy32195.jpg

Hajka na bicikliste za popunu budžeta

Sezona lova na bicikliste ovoga se ljeta u Zagrebu uglavnom ne odvija zbog povećanja sigurnosti u prometu, već zbog brze zarade. U gradu u kojem je infrastruktura za bicikliste toliko loša da ne možeš odvoziti par kilometara bez da nekoliko puta prekršiš propis, najbrži način za legalno zarađivanje je udarati kazne biciklistima.

Foto: Damir Senčar, Hina<br>

Novinari, kriminalci i javni interes

Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva: Bitno je tko su vlasnici medija, kakve su njihove veze s raznim političarima, tajkunima, organiziranim kriminalom. Iz njihove perspektive naprosto nema potrebe za ozbiljnim istraživačkim novinarstvom. Novinari zbilja jesu ugrožena vrsta, ali ponekad smo sami krivi za situaciju u kojoj se nalazimo - jer je velik broj novinara i dalje nedovoljno informiran, posebice kada se radi o zakonima, bitnim propisima i dokumentima.

Marina Paulenka: Drugi dom (izvor: Fotogard.com)<br>

Žene, majke, zatvorenice

Žene u hrvatskim zatvorima: Kao najveću poteškoću izdržavanja kazne zatvorenice navode odvojenost od svoje obitelji i djece, u puno većem postotku nego muškarci. Većina žena skriva da je bila u zatvoru, a muškarci se čak time hvale. Često se na takvu situaciju "prisloni" i to da bivše zatvorenice ne mogu naći posao jer poslodavci izbjegavaju zapošljavati žene "s prošlošću". Žena zatvorenica je trostruko stigmatizirana, jer je njena "izdaja" trostruka.

Foto: Ivana Perić<br>

Vrijeme za neugodne ustupke

Sergej Pahomenko, docent na katedri međunarodnih odnosa i vanjske politike univerziteta u Mariupolju, Ukrajina: Nema drugog puta rješenja ukrajinsko-ruskog sukoba, osim diplomatskog. Ono će uključivati i neke neugodne ustupke. Jedan od tih ustupaka vjerojatno će biti amnestija svih ljudi koji su u ratu sudjelovali na ruskoj strani, što će Ukrajini biti teško prihvatiti, ali jednostavno će morati. Generalno gledajući, društvo u Ukrajini nije prožeto nacionalizmom.

Fotografije: Ivana Perić<br>

Nogomet s ljubavlju

Uz sveprisutnu diskriminaciju u društvu i manjak potpore krovnih nogometnih organizacija, žene su se dugo i teško borile kako bi igrale nogomet. Te su se borbe često vodile nepopraćene medijima pa je tako i najveća hrvatska nogometna priča vjerojatno ona koju ne znate. To je priča o ŽNK Osijek, našem najtrofejnijem ženskom nogometnom klubu, u kojem plaća nogometašica ne prelazi 1600 kuna, a gorivo za pogon uvijek je bila ljubav.

Foto: FAH

Slučajni ulov, namjerni nemar

Kada bi svi mogli vidjeti načine na koji riba stiže na naše tanjure, vrlo vjerojatno bi duboko razmislili prije nego što krenemo jesti. Prije nego što željena riba stigne u trgovačke lance i ribarnice, mnogi "neželjeni" gosti ugibaju po putu ili su im pak životi izmijenjeni zauvijek.

UNHCR-ova kampanja za izbjeglice, Izvor: UNHCR

U potrazi za domom

Sadou je u Hrvatsku došao iz Senegala, s grčem u želucu. Nikada nije htio otići u Europu, a onda ju je odjednom morao prihvatiti kao svoj dom. "Najgore što možemo činiti jest generalizirati o imigrantima", govori Sadou. Europa se u posljednje vrijeme sve više šiti od imigranata, umjesto da štiti imigrante, a u Hrvatskoj se integracija teško provodi u praksi. Prošli tjedan na snagu je stupio i novi Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti kojim prestaje važiti Zakon o azilu - promjena će biti i nisu sve na bolje.

Foto: Ivana Perić

Ljudi koji ne postoje

Muhamed Rama ima dvadeset i jednu godinu, a čitavog života nije išao liječniku, nije išao u školu, i iako živi u Zagrebu – zbog straha od policije (jer nema nikakve dokumente) nije nikad bio u središtu grada. Takav je život apatrida, ljudi bez državljanstva, koji u životu ne mogu ostvariti osnovna prava. U svijetu ih je više od deset milijuna, a u Hrvatskoj najmanje 1500.