Pretraga: autor "Katarina Peović" stranica 1 od 1

Foto: A.K.

Radnicima 3. maja treba solidarnosti i jedinstva s radnicima Uljanika

S brodogradnjom trebali bismo podvući crtu i primijetiti da je borba za brodogradnju puno šira od borbe za jednu industriju – a onda i to da nitko nije do sada imao bolje argumente od brodograditelja, čije velike brojke same stoje u korist radništva, a čija se borba upravo zato može uzeti kao pars pro toto ("dio za cjelinu"), a ljudi se mogu poistovjetiti s brodograditeljima i s borbom za pravo na rad i pravo na normalan život od svojeg rada.

Foto: A.K.

Brodogradnja - Kraj ili početak velikog bunta?

Radnici Uljanika, 3. maja i Brodotrogira kao i svih brodogradilišta u zemlji danas vode bitku koja nije samo bitka za njihova radna mjesta, već bitka protiv neoliberalnih EU politika koje već godinama sustavno štete svim ljudima u Hrvatskoj i urušavaju posljednje ostatke socijalne države. Zato radnici-brodograditelji predstavljaju zadnju liniju obrane. Ako pak svi u Hrvatskoj, radnici, nezaposleni, blokirani, iseljeni stanu uz brodograditelje, posljednju veliku homogenu i snažnu skupinu radnika, borba za brodogradnju može postati trenutak u kojem ćemo konačno svi zajedno reći – dosta!

Foto: ytb-prtsc

Ljevica, nacija i nogomet

Nacionalna identifikacija, koja je razumljivo jaka u trenutku kada je Hrvatska došla do finala Svjetskog prvenstva, jednostavno kod nekih izaziva odbojnost. No, ljevica se tako stavlja u poziciju naspram naroda koji se snažno identificira s nacijom u trenutku nogometne euforije, uglavnom ne primjećujući i ne adresirajući sve neuralgije nacionalne identifikacije. Animozitete na ljevici da se ljudi identificiraju s nacionalnom reprezentacijom možda treba razumjeti, ali ne primijetiti da se narod identificira (upravo) i na način ponosa u kojem ima i anti-imperijalističkog duha predstavlja tešku kratkovidnost ljevice.

Foto: Pixabay

Blokirani - klasa za sebe

U Hrvatskoj je danas čak 325.254 blokiranih (duguju preko 43,37 milijardi kuna). Oni su već neko vrijeme skupina ljudi koje politika koristi kako bi se njima manipuliralo i baratalo, a ništa konkretno napravilo kako bi im se pomoglo. Moglo bi se reći da blokirani danas postaju klasa – društveni sloj za koji za sigurnošću možemo tvrditi, da se poslužimo Marxovim terminom, da jesu "klasa po sebi", pitanje je kada će, i mogu li, oni postati klasa "za sebe".

Foto: ytb-prtsc

SDP - moralni i moderni kapitalizam

Davor Bernardić je predstavio novi politički program SDP-a. U njemu, kaže Bernardić, SDP obećava da će zastupati čovjeka koji živi od svojeg rada, one slabije i nezaštićene, siromašne i umirovljenike, ali i poslodavce. Njihovi interesi, interesi radnika i poslodavaca, više nisu suprotstavljeni, tvrdi Bernardić. No usprkos rečenom rad i kapital su u kapitalizmu itekako suprotstavljeni, a to da se ta suprotstavljenost ignorira, neutralizira i naturalizira – predstavlja jedan od kamena temeljaca proizvodnje političkog konsenzusa danas.

Ilustracija: Pawel Kuczyński

Apolitičnost - najopasnija ideologija

Apolitičnost je opasna hegemonijska praksa i ideologija par excellence. Od kraja sedamdesetih u zemljama razvijenog kapitalizma javlja se zahtjev za odbacivanjem ideologije, ali i svake političnosti. To se zbiva paralelno s nestankom države blagostanja. Apolitičnost je zato najopasnija ideologija – ideologija koja tvrdi da nije ideološka, jer da bi njezina retorika bila učinkovita ona mora prebaciti iz realnih odnosa, klasnih odnosa, u svijet mitova i utopija.

technophobe_636x362.jpg

Neoliberalizam i tehnologija

Tehnološka legitimacija obećanje je progresa kroz izmaštani futurizam. U svojem nastanku tehnologija nema imperativ profita, ona se tek kasnije "okiva" u procesu kreativne destrukcije. Povjerenje u tehnologiju pokazuje se kao oblik socijalnog darvinizma koji kaže - one koji se ne mogu prilagoditi jednostavno treba kirurški odstraniti. Ovakvo postavljena slika preskače činjenicu da je neoliberalima tehnološki progres zanimljiv samo kao alat rasta stope profita.

survival_copy52495.jpg

Bauk komunizma i socijalni darvinizam

S jedne se strane libertarijanizam snažno oslanja na filantropiju (kao supstitut socijalne države), a s druge pokazuje beskrupuloznu okrutnost prema radnicima, siromašnima, deprivilegiranima. Isti će libertarijanski glasnogovornik od Vlade tražiti da se procesuira nezaposlenog čovjeka koji nema novaca da prehrani obitelj i pred kamerama priznaje da ponekad radi na crno i istovremeno braniti Uber čak i kad on predstavlja strukturalno kršenje zakona.

Foto: Urbana desnica

Između hrvatskog nacionalizma i tržišnog liberalizma

Na stranu revitalizacija ustaškog nasljeđa, u puno širem potezu u sferi građanske pristojnosti, zbiva se revitalizacija sluganskog mentaliteta. Ekonomski liberalizam koji se u Hrvatskoj razmahao cilja zatrti svaki oblik emancipacijskog projekta i uistinu ima potencijala u konačnici fiksirati Hrvatsku ne samo na geografski već i političko - ekonomski rub Europe.