Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 2 od 53

Foto: Goran Šafarek

Utukli bi tri milijarde kuna u betoniziranje Drave

Nakon što smo prošloga mjeseca pisali o HEP-ovom 50 godina starom projektu potapanja Kosinjske doline, prošloga tjedna je reaktualiziran još jedan stari projekt - gradnja dvije hidroelektrane na Dravi – Molve 1 i Molve 2. HEP bi utrošio više od tri milijarde kuna na betoniziranje rijeke koja je dio UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere, i koja već povlači novac iz europskih fondova upravo zahvaljujući prirodnoj očuvanosti riječnog toka. "Europa je spremna oživljavati rijeku, a ne je ubijati", ističe biolog i i neovisni stručnjak za upravljanje vodama Goran Šafarek.

Photo: Marina Kelava

Colombian prisoners of coal

"We were poor before, but we had rivers, we went fishing, we grew some food and we lived well. Now our children can only see that on TV. The course of the river has been changed, the forest has been cut, and we are prisoners in our own village", explains Hilario Vega, resident of the village of Boqueron in the northeast of Colombia. The whole village has been waiting to be relocated for seven years. The air pollution coming from the coal mines surrounding the village is so severe that it is endangering their lives.

javna_rasprava_kosinj_mk.jpg

"Kud će čovjek?"

"Kud će čovjek?", pitala je to 70-godišnja Kata Pražić iz sela Mlakve na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš hidroenergetskog sustava Kosinj. Stanovnici nekoliko sela u Kosinjskoj dolini već 50 godina žive čekajući potapanje svojih kuća i polja. Projekt se svakih nekoliko godina aktualizira pa potom zamre, ostavljajući stanovnike da žive u izuzetno stresnoj situaciji, bez osnovnih građanskih prava koja uživaju ostali stanovnici RH. Oni, naime, ne mogu dobiti građevinske dozvole, a u infrastrukturu se ne ulaže desetljećima jer je u prostornom planu ovo područje odavno poplavljeno.

Photo: Screenshot - More Than Honey

The insects are disappearing and the world as we know it could follow

The abundance of flying insects has fallen by three quarters in only three decades. The situation is alarming and the whole food chain could collapse, the authors of the new research warned, stating that industrial agricultural is the prime suspects for insect decline. "Actions should be taken now to minimize negative impacts of agriculture on our natural world, and this includes minimizing effects of pesticides", the lead author of the research Caspar A. Hallmann said for H-Alter.

Foto: Screenshot Više od meda

Nestaju kukci i svijet kakav poznajemo

Brojnost kukaca pala je za čak tri četvrtine, alarmantni su rezultati istraživanja europskih znanstvenika, koji upozoravaju kako nam prijeti urušavanje cijelog hranidbenog lanca. "Utjecaj industrijske poljoprivrede je primarni osumnjičenik za ovaj kolaps. Hitno moramo poduzeti mjere kako bi se minimalizirali negativni utjecaji poljoprivrede na naš prirodni svijet, a to uključuje smanjenje utjecaja pesticida na najmanju moguću mjeru", izjavio je za H-Alter voditelj istraživanja Caspar A. Hallmann.

A. Cardoso: "Proizvoditi ugljen nije isplativo."

Tri puta veća šteta

Ekonomska šteta društvenog i okolišnog utjecaja rudnika ugljena u kolumbijskoj pokrajini Cesar iz koje i Hrvatska uvozi ugljen, gotovo je tri puta veća nego cijena samog ugljena, izračunala je u svojoj doktorskoj disertaciji Andrea Cardoso, profesorica ekonomije okoliša na Sveučilištu Magdalena u Santa Marti, gradu na karipskoj obali Kolumbije.

Rosa Peña Lizarazo

Novi oblik kolonijalizma

Rosa Peña Lizarazo, odvjetnica i istraživačica kolumbijske nevladine organizacije Tierra Digna: "Strani kapital u Kolumbiji ima širom otvorena vrata i ne mora se obazirati ni na ljude ni na okoliš. Lokalne zajednice se ne uključuju u odlučivanje ni na koji značajan način niti se razmatraju razvojne alternative. To će dovesti do novih konflikata. Kada su počeli razgovori o miru između FARC-a i vlade, vlada je rekla da ekonomski model nije otvoren za raspravu. Iz toga se vidi da je taj ekstraktivni ekonomski model nametnut."

Fredy Martinez iz Don Jace pokazuje tragove ugljena koji pokrivaju obalu kraj sela.

Kako ugljen uništava živote

"Prije smo bili siromašni, ali smo imali rijeke, bavili smo se ribolovom, uzgajali hranu i živjeli dobro. Sada to naša djeca mogu samo gledati na televiziji. Rijeke su skrenuli, šume su posječene, a mi smo zatvorenici u svom selu", kaže Hilario Vega, stanovnik sela Boqueron na sjeveroistoku Kolumbije. Cijelo selo već godinama čeka preseljenje jer je zrak toliko zagađen da im ozbiljno ugrožava živote. Okruženo je, naime, rudnicima ugljena iz kojih i Hrvatska uvozi ugljen za rad termoelektrane u Plominu.

Performans Tomislava Brajnovića u Dubrovniku 2010., Foto: M. Kelava

Klima senzacionalizma

Dok sad mediji, isti one koje Kopenhagen 2009. nije zanimao, pišu o "apokalipsama" u Zadru, "apokaliptičnim" požarima ili "apokaliptičnim" uraganima u SAD-u, i dalje ne govore ono što je potrebno. Hitna i radikalna transformacija ekonomskog i energetskog sustava, sustava proizvodnje hrane, vraćanje humusa u tlo, zaštita vodnih resursa i niz drugih mjera koje mogu pojačati otpornost ekosustava da ublaži dio posljedica ekstremnih vremenskih događaja. I uragani i poplave i suše i požari "stoljeća" postaju samo novi "clickbait".

Foto: prtscr

Kako smo postali lako zapaljivi

Najmanje 150, a vjerojatnije nekoliko stotina ljudi, živo je izgorjelo u Europi u svega nekoliko dana u dvije velike nesreće, jednoj u metropolitanskom Londonu, drugoj u ruralnom Portugalu. Interes profita je faktor koji je pridonio razmjerima obje tragedije, tvrde mediji u obje države. U londonskom slučaju "uljepšavanje" zgrade da ne ruši cijene tržištu luksuznim nekretninama, a u Portugalu plantažni uzgoj eukaliptusa, stabla od kojeg industrija zarađuje, ali koje je puno ulja i gori kao kanta benzina. "Moramo priznati da smo stvorili šumu ubojicu", kaže političar Vital Moreira.