Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 2 od 54

Foto: Futopia

Hrani nije mjesto u smeću

Kolektiv Sjemenčice poziva građane na degustaciju i razgovor o reciklažnoj kužini, događajima koje organiziraju kada se prikuplja odbačena hrana, koja se potom zajednički priprema i jede. No, poanta "reciklažnih kužina" nije samo najesti se, već i potaknuti ljude na šire razmatranje problematike hrane i ljudske prehrane.

Foto: NASA

Svaka godina odlaganja ima visoku cijenu

U inkluzivnim i održivim društvima emisije stakleničkih plinova puno je lakše smanjiti, kaže Joeri Rogelj, glavni autor novog znanstvenog istraživanja objavljenog u znanstvenom časopisu Nature Climate Change. Razmatrajući različite ekonomske i društvene modele zaključili su da izražena društvena nejednakost znatno smanjuje ionako slabe šanse da zaustavimo klimatske promjene na granici s kojima se čovjek donekle može nositi.

Anamarija Prgomet, foto: M.K.

Može se živjeti bez stvaranja otpada

"Ovakav životni stil je puno jednostavniji nego što se čini na prvu", kaže Anamarija Prgomet iz Zagreba o tome kako je živjeti bez stvaranja otpada. Dok većina stanovnika Hrvatske i dalje trpa većinu otpada u istu vreću za smeće, sav otpad koji Anamarija proizvede na mjesečnoj razini ne napuni ni jednu limenku. "U nedostatku kvalitetnog sustava odvajanja i recikliranja kakvog imamo diljem Hrvatske, ovakvi primjeri su dragocjeni. Smanjenje nastanka otpada prioritet je svakog dobrog sustava, a osviješteni pojedinci temelj su promjena", ističe Marko Košak iz Zelene akcije.

Foto: M.K.

"Bicikl je sada moj automobil"

"Kada sam došao u Zagreb vidio sam kako ljudi uživaju kada koriste bicikl i kao prijevozno sredstvo i za sport. Sada i ja svuda idem biciklom, i po kiši, i po snijegu. Bicikl je moj automobil", kaže Odai Ajam, jedan od polaznika tečaja za popravljanje bicikala za azilante. Tečaj koji pomaže u integraciji izbjeglica, ali i promiče održiva okolišna rješenja, održava Biciklopopravljaona. Taj volonterski kolektiv koji djeluje u okviru Zelene akcije, samo je prošle godine donirao stotinjak bicikala izbjeglicama.

Foto: ytb-prtsc

Dan nula - nova realnost svijeta

Cape Townu i okolici prijeti skori ostanak bez vode. Ako razina vode u rezervoarima padne na 13,5 posto slavine će u višemilijunskom gradu presušiti. Dok si bogati stanovnici jednog od društveno najraslojenijih područja svijeta već grade spremnike i dopremaju cisterne vode, siromašni će biti prisiljeni čekati u redovima za vodu pod nadzorom naoružanih čuvara. Što se događa kada osnovni resurs presuši? Ulazimo u realnost Mad Maxa, predviđa primjerice Time. Utjecaji klimatskih promjena udruženi s politikom nezainteresiranom da gradi dugoročnu otpornost zajednica prijete nam svima.

Photo: ytb_prtsc

Oceans are dying and it’s humans’ fault

After we recently wrote about concerning decline of population of insects and the collapse ecosystem is faced with, scientists have warned about another part of the ecosystem that is stumbling under the burden of human influence. They counted 500 dead zones in the world’s oceans, and the level of oxygen in general in the oceans has declined 2%. "There are also many places around the Mediterranean, including the Adriatic, that have had problems with oxygen decline as a result of high nutrient inputs from agriculture, sewage and burning of fossil fuels", said Denise Breitburg, lead author of the new research published in Science.

Foto: ytb-prtsc

I oceani umiru, a krivi su opet ljudi

Nakon što smo nedavno pisali o zabrinjavajućem padu populacije insekata i kolapsu koji prijeti, znanstvenici su upozorili na još jedan dio ekosustava koji posrće pod teretom čovjekova utjecaja. Izbrojali su čak 500 mrtvih zona u oceanima svijeta, a razina kisika općenito je pala za 2 posto. "I mnoge zone na Mediteranu, uključujući i Jadran, imaju problem s padom razine kisika zbog utjecaja poljoprivrede, kanalizacije i paljenja fosilnih goriva", istaknula je za H-Alter Denise Breitburg, voditeljica novog istraživanja objavljenog u Scienceu.

Foto: Zayed Future Energy Prize

Sretna škola iz Škabrnje

Nisu zadobili naslovnice novina, a H-Alter misli da su trebali. Učenici i učenice OŠ Vladimira Nazora - Škabrnja iz male općine Škabrnja kraj Zadra osvojili su početkom tjedna u Abu Dhabiju na Tjednu održivog razvoja prestižnu Zayed Future Energy Prize nagradu u iznosu 100.000 US$ u kategoriji europskih škola. Nagradu koju dodjeljuje Vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata u više kategorija u području inovativnosti, liderstva, utjecaja i dugoročne vizije održivog razvoja i obnovljivih izvora energije, osvojili su za svoj projekt Sretna škola Plave ekonomije, u konkurenciji nekoliko stotina škola.

Foto: Ytb-prtsc

Blagdansko širenje otpada i požara

U nizu je gradova i općina i ovaj advent obilježavan puštanjem lampiona želja u zrak ili, u slučaju Zagreba, svjetlećih balona. Bilo da je riječ o otvaranju klizališta, skupljanju novca za razne humanitarne akcije i slično, politika je izgleda - neka vjetar nosi kamo želi zapaljene predmete ili plastiku pojačanu otpadom u vidu LED lampica. "Kada čujem za neko puštanje balona ili lampiona pokušam se obratiti organizatorima i upozoriti na zagađenje koje pritom stvaraju, no rijetko dobijem odgovor", ističe Morana Pavelić, građanka koja se aktivirala po ovom pitanju.

Foto: Goran Šafarek

Utukli bi tri milijarde kuna u betoniziranje Drave

Nakon što smo prošloga mjeseca pisali o HEP-ovom 50 godina starom projektu potapanja Kosinjske doline, prošloga tjedna je reaktualiziran još jedan stari projekt - gradnja dvije hidroelektrane na Dravi – Molve 1 i Molve 2. HEP bi utrošio više od tri milijarde kuna na betoniziranje rijeke koja je dio UNESCO-vog prekograničnog rezervata biosfere, i koja već povlači novac iz europskih fondova upravo zahvaljujući prirodnoj očuvanosti riječnog toka. "Europa je spremna oživljavati rijeku, a ne je ubijati", ističe biolog i i neovisni stručnjak za upravljanje vodama Goran Šafarek.