Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 2 od 55

Foto: M.K.

Sedam godina borbe za grad po mjeri bicikla

"Gotovo sve 'biciklističke staze' u Zagrebu su nepropisne, često i opasne, a Grad otvoreno i javno tvrdi da ne namjerava na vrijeme uskladiti staze s novim Pravilnikom o biciklističkoj infrastrukturi. U prošlogodišnjem izvještaju o biciklističkom prometu hvale se s tri kilometra nove staze, točnije boje na stazi. To je za grad od 800 tisuća stanovnika sramotno, jasno je da Zagreb zapravo ništa ne radi po pitanju razvoja biciklističkog prometa", kaže predsjednik Sindikat biciklista Tomislav Nakić-Alfirević.

Foto: M.K.

Okolišno prihvatljivi potop

Potapanje sela u Kosinjskoj dolini izgradnjom akumulacijskog jezera površine 11 km prihvatljivo je za okoliš i ekološku mrežu, ocijenilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Istodobno je završila javna rasprava za drugi HEP-ov projekt, hidroelektranu Senj. "Iako je u obje studije potvrđeno da je riječ o povezanim projektima, njihov zajednički utjecaj uopće nije razmatran", kaže predsjednica Zelena akcija / FoE Croatia Željka Leljak Gracin, te najavljuje podizanje upravne tužbe protiv ovog rješenja.

Foto: M.K.

Zabrinjavajuća istina o turizmu

Utjecaj industrije turizma na problem klimatskih promjena daleko je podcijenjen, a države su iz krivog uvjerenja kao razvojni put birale brze turističke projekte velikih razmjera. Naime, ugljični otisak turizma čak je četiri puta veći nego se do sada mislilo i čini 8 posto svih emisija stakleničkih plinova na planetu. "Ovi bi se nalazi trebali uzeti u obzir u budućim promišljanjima nacionalnih razvojnih strategija i politika", ističu znanstvenici u istraživanju čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Nature Climate Change prošloga tjedna.

Foto: M.K.

Zeleni telefoni na rubu opstanka

"U travnju smo imali 142 prijave građana, kao nikada do sada. Službe očito ne rade svoj posao", kaže Gordana Klarić, voditeljica zagrebačkog Zelenog telefona. I po brojnosti prijava vidljivo je da upravljanjem okolišem građani nisu zadovoljni. No, zagrebački telefon i ove godine je u financijskoj neizvjesnosti, kao i ostalih osam zelenih telefona u državi, te se veći dio njih danas održava zahvaljujući volonterima. "Telefone bi u većoj mjeri trebala financirati lokalna uprava jer mi radimo njihov posao. Građani se nemaju kome drugome obratiti i tražiti pomoć", smatra Klarić.

Paul Phare, Foto: Inia Herenčić

Energija za sve

"Razvijati projekte obnovljivih izvora energija je kao da pokušavate natjerati mačke u stado", slikovito objašnjava Paul Phare iz britanske energetske zadruge Energy4All. No, dok za energetske zadrugare u Hrvatskoj to danas još uvijek tako izgleda, jer se suočavaju s birokratskim i financijskim preprekama, u zapadnoeuropskim zemljama je "tjeranje mačaka u stado" sve uspješnije, pokazali su primjeri predstavljeni na skupu Dobra energija dolazi na Vis u organizaciji Zelene energetske zadruge.

Foto: pxhere

Začarani krug energetskog siromaštva

Neprihvatljivo je da obitelji moraju birati hoće li jesti ili imati električnu energiju, ističu iz tvrtke Robin Hood Energy, prvog neprofitnog opskrbljivača energije u vlasništvu lokalne samouprave u Velikoj Britaniji. U Nottinghamu se na ovaj način bore protiv rastućeg i složenog problema energetskog siromaštva koji je posebno raširen u zemljama u tranziciji, pa i Hrvatskoj. "Najsiromašniji često žive u energetski potpuno neučinkovitim domovima te troše više novca na račune za energiju od hrvatskog prosjeka", ističe Slavica Robić iz DOOR-a.

Foto: M.K.

Priroda gubi sinkronicitet

Migratorni kolibrići koji su adaptirani na specifično proljetno cvijeće, sada promašuju vrijeme njegova cvjetanja. Morske ptice više ne podižu ptiće u vrijeme kada je riba najobilnija. O usklađenosti u ekosustavu ovise brojne biljne i životinjske vrste, a prirodni svijet sve brže gubi taj sinkronicitet, upozoreno je u novom znanstvenom istraživanju. "Promjene su brže i češće od ubrzanja klimatskih promjena", ističe voditeljica istraživanja Heather Kharouba sa Sveučilišta u Ottawi.

Foto: Futopia

Hrani nije mjesto u smeću

Kolektiv Sjemenčice poziva građane na degustaciju i razgovor o reciklažnoj kužini, događajima koje organiziraju kada se prikuplja odbačena hrana, koja se potom zajednički priprema i jede. No, poanta "reciklažnih kužina" nije samo najesti se, već i potaknuti ljude na šire razmatranje problematike hrane i ljudske prehrane.

Foto: NASA

Svaka godina odlaganja ima visoku cijenu

U inkluzivnim i održivim društvima emisije stakleničkih plinova puno je lakše smanjiti, kaže Joeri Rogelj, glavni autor novog znanstvenog istraživanja objavljenog u znanstvenom časopisu Nature Climate Change. Razmatrajući različite ekonomske i društvene modele zaključili su da izražena društvena nejednakost znatno smanjuje ionako slabe šanse da zaustavimo klimatske promjene na granici s kojima se čovjek donekle može nositi.

Anamarija Prgomet, foto: M.K.

Može se živjeti bez stvaranja otpada

"Ovakav životni stil je puno jednostavniji nego što se čini na prvu", kaže Anamarija Prgomet iz Zagreba o tome kako je živjeti bez stvaranja otpada. Dok većina stanovnika Hrvatske i dalje trpa većinu otpada u istu vreću za smeće, sav otpad koji Anamarija proizvede na mjesečnoj razini ne napuni ni jednu limenku. "U nedostatku kvalitetnog sustava odvajanja i recikliranja kakvog imamo diljem Hrvatske, ovakvi primjeri su dragocjeni. Smanjenje nastanka otpada prioritet je svakog dobrog sustava, a osviješteni pojedinci temelj su promjena", ističe Marko Košak iz Zelene akcije.