Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 4 od 54

Fredy Martinez iz Don Jace pokazuje tragove ugljena koji pokrivaju obalu kraj sela.

Kako ugljen uništava živote

"Prije smo bili siromašni, ali smo imali rijeke, bavili smo se ribolovom, uzgajali hranu i živjeli dobro. Sada to naša djeca mogu samo gledati na televiziji. Rijeke su skrenuli, šume su posječene, a mi smo zatvorenici u svom selu", kaže Hilario Vega, stanovnik sela Boqueron na sjeveroistoku Kolumbije. Cijelo selo već godinama čeka preseljenje jer je zrak toliko zagađen da im ozbiljno ugrožava živote. Okruženo je, naime, rudnicima ugljena iz kojih i Hrvatska uvozi ugljen za rad termoelektrane u Plominu.

Performans Tomislava Brajnovića u Dubrovniku 2010., Foto: M. Kelava

Klima senzacionalizma

Dok sad mediji, isti one koje Kopenhagen 2009. nije zanimao, pišu o "apokalipsama" u Zadru, "apokaliptičnim" požarima ili "apokaliptičnim" uraganima u SAD-u, i dalje ne govore ono što je potrebno. Hitna i radikalna transformacija ekonomskog i energetskog sustava, sustava proizvodnje hrane, vraćanje humusa u tlo, zaštita vodnih resursa i niz drugih mjera koje mogu pojačati otpornost ekosustava da ublaži dio posljedica ekstremnih vremenskih događaja. I uragani i poplave i suše i požari "stoljeća" postaju samo novi "clickbait".

Foto: prtscr

Kako smo postali lako zapaljivi

Najmanje 150, a vjerojatnije nekoliko stotina ljudi, živo je izgorjelo u Europi u svega nekoliko dana u dvije velike nesreće, jednoj u metropolitanskom Londonu, drugoj u ruralnom Portugalu. Interes profita je faktor koji je pridonio razmjerima obje tragedije, tvrde mediji u obje države. U londonskom slučaju "uljepšavanje" zgrade da ne ruši cijene tržištu luksuznim nekretninama, a u Portugalu plantažni uzgoj eukaliptusa, stabla od kojeg industrija zarađuje, ali koje je puno ulja i gori kao kanta benzina. "Moramo priznati da smo stvorili šumu ubojicu", kaže političar Vital Moreira.

Foto: Klimacamp im Rheinland Facebook

Mali ljetni vodič za aktiviste i (avan)turiste 2017.

Dosadilo vam je prepričavati s prijateljima kako je Hrvatska na sigurnom putu nizbrdo? Proširite svoj krug prijatelja, pričajte s međunarodnom ekipom kako cijeli svijet ide nizbrdo. H-Alter vam u svom tradicionalnom ljetnom vodiču donosi ideje gdje ovoga ljeta pronaći ljude koji se bave izbjeglicama, granicama, klimatskom pravdom, mirom, pravima životinja i sličnim temama. Upozorenje: Postoji opasnost da putem osim dijeljenja problema možda i pokupite i koje zrno optimizma!

Ilustracija: M.K.

Zakonom protiv nepoštenih trgovačkih praksi

Vlada je prošloga mjeseca u Sabor uputila prijedlog Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji se prvi put donosi u Hrvatskoj. "U ovakvom sustavu kakav danas živimo, ovakav zakon je dobrodošao jer je on garant određene regulacije tržišta", ističe Miroslav Kovač iz Udruge OPG-a Hrvatske Život. "Nedostataka je puno", smatra pak Hrvoje Gregurić iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

stopceta_mk.jpg

Oružje slamanja lokalnog otpora

Zašto je za lokalne borbe bitno boriti se protiv ratifikacije CETA-e i drugih trgovinskih sporazuma, ilustrativan je slučaj rumunjske Rosia Montane. Nakon dva desetljeća uspješne borbe protiv megalomanskog rudnika stanovnici i dalje nisu sigurni i to radi ISDS mehanizma koji je ugrađen u međunarodne trgovinske ugovore. Kanadska korporacija Gabriel Resources tužila je, naime, rumunjsku državu i traže četiri milijarde dolara naknade, dva posto rumunjskog BDP-a.

Foto: TZO Bol Facebook

Plaže na udaru

Zauzeto do daljnjeg – poruka je koju su građani i građanke Bola prije nekoliko dana poslali vladajućima i budućim koncesionarima vezano za jednu od najpoznatijih plaža – Zlatni rat u Bolu. Razlog za prosvjed građana je dodjela koncesije zagrebačkoj tvrtki Sport B, tvrtki bez prihoda i zaposlenih, za koju su glasala 24 vijećnika Skupštine Splitsko – dalmatinske županije. Koncesije, nasipavanja, gradnje - što se događa s hrvatskim plažama? Donosimo nekoliko primjera koji pokazuju kako "svako misto svoj Zlatni rat ima".

M. Galović, Foto: IRRE

Gradec - općina bez otpada

Gradec je svakim danom sve bliže tome da postane prva hrvatska jedinica lokalne samouprave koja je postigla standard "općine bez otpada". Danas na svaku vreću smeća koja iz kuće u Gradcu ode na odlagalište otpada, iz prosječnog hrvatskog doma ode njih pet. "Opsežnom kalkulacijom sustava građanima smo uštedjeli ukupno 11 kuna mjesečno, a samoj općini otprilike 40 posto iznosa za 'odlagališnu rentu'", objašnjava za H-Alter Marijan Galović, autor projekta gospodarenja otpadom u Gradecu.

R. Pašičko

Cijena energije mora biti realna

Robert Pašičko: Hrvatska ima jednu od najnižih cijena električne energije u EU. Razlog je taj što pola naše proizvedene energije dolazi iz hidroelektrana koje su sagradili naši očevi i djedovi, no ovakva cijena je samo održavanje statusa quo. Netko treba priznati i glasno reći da uvozimo 50 posto svoje primarne energije, a ako uvoziš pola energije kao i pola hrane jasno da je prvi prioritet da smanjiš ovisnost o drugima tj. o uvozu. To je mjera suverenosti države, a nije mjera imaš li MIG-ove ili nemaš.

Popravi na kavi nova je inicijativa udruge Vestigium, Foto: Tina Gavranić, Futopia

Popravljanje je ponovo u modi

Ponedjeljci popodne u prostorijama Udruga Vestigium na zagrebačkim Vrbanima rezervirani su za novu inicijativu, Popravi na kavi. Tako su preveli u brojnim svjetskim gradovima već udomaćene Repair Caffee, inicijative koja promiče popravljanje i ponovnu upotrebu predmeta umjesto bacanja. A upravo su popravljanje i ponovna upotreba dio kružne ekonomije, pristupa gospodarenju otpadom koji promiče EU, ali i novi hrvatski Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022.