Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 6 od 53

Fotografija: Marina Kelava<br>

Najgori u Europi

Zagreb je po stopi recikliranja najgori europski glavni grad, pokazao je izvještaj Europske komisije koji uspoređuje stanje u 28 glavnih gradova EU po pitanju odvojenog prikupljanja metala, papira, plastike, stakla i biootpada. Sa stopom recikliranja od 55,4 posto prvo mjesto je zauzela Ljubljana, a kao ključ za uspjeh slovenskog glavnog grada u izvještaju je istaknuto uvođenje sustava odvojenog prikupljanja "od vrata do vrata", sustava koji Zagreb još nije uveo.

Iris i Simo Beneš (Foto: Luka Tomac)<br>

Zajedno za zajedničke pašnjake

Za područje Odranskog polja i Turopoljskog luga, za Sunjsko polje i za značajni krajobraz Gajnu osnovana su suradnička vijeća kroz koja se lokalni stanovnici tih prostora uz Savu uključuju u upravljanje zaštićenim područjima. "U cilju pomirenja različitih interesa, zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti, ali i očuvanju tradicije te održivih gospodarskih i rekreativnih djelatnosti nužno je i njegovati one neopipljive ali ključne stvari – međusobno poštovanje i uvažavanje", kaže Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva

Ilustracija: Anthropocene.info<br>

Dobrodošli u antropocen

Zaključak istraživanja čiji su rezultati nedavno objavljeni u časopisu Science jest da je planet zakoračio u novo geološko doba, antropocen. "Opseg mnogih od promjena koje su posljedica ljudskih aktivnosti bio je jednako velik, ako ne i veći od onoga što se događalo na kraju posljednjeg ledenog doba, što označava početak ere holocena. Zato smo utvrdili da antropocen zaslužuje isti status, status nove epohe", kaže Colin Waters iz Britanskog geološkog društva za H-Alter.

Rijeka Sana u BiH, Foto: Luka Tomac

Velika rasprodaja rijeka Balkana

Više od 900 novih planiranih hidroenergetskih projekata prijete da zauvijek promijene prirodu Balkana, čiji su nezaobilazni dio upravo njene prekrasne očuvane rijeke. Značajan dio tih projekata financira se europskim javnim novcem ili pak, od strane tvrtki sa sjedištem u EU. "Ako se realiziraju svi planovi do 2024. godine, regija će imati višak proizvodnje od 56 posto, koji se realno teško može izvoziti", kaže Pippa Gallop iz Bankwatcha.

Aktivisti i aktivistice su tijelima ispisali poruku u Parizu, Foto: Climatejusticepeace.org

Klima nije spašena u Parizu

U svijetu u kojem međunarodni dogovori redom padaju - konvencije o izbjeglicama ili azilu primjerice - vjerovati da će jedna neobvezujuća lista želja potaknuti iste države koje već krše međunarodne ugovore da se ponašaju altruistično i da vlastite interese podrede interesima općeg dobra, je nešto što mogu prodavati jedino mediji koji igraju igru za one koji se godinama i brinu da se svjetski poredak ne promijeni, korporativni biznis.

Fotografije: Greenpeace Brazil<br>

Utapanje u toksičnom mulju

Dok su Indonezijom harali požari u ime palminog ulja, u Brazilu, s kojim se Indonezija natječe za neslavnu titulu države s najvećom stopom deforestacije na svijetu, dogodila se jedna od najvećih okolišnih katastrofa u povijesti te zemlje. 500 kilometara uništene bioraznolikosti rijeke Doce, uz sve druge štete, podsjeća nas kako je uz klimatske promjene i bioraznolikost jedna od onih planetarnih granica koje su već u zoni nestabilnosti.

Fotografije: Kristina Lauš<br>

Javno je dobro

Iako većina političkih aktera u Hrvatskoj još uvijek tvrdi kako je protiv privatizacije vode, ostaje upitno što to znači. I u svijetu se rijetko privatizira sam resurs, ali se privatizacija odvija kroz koncesioniranje, javno privatna partnerstva, prodaje vlasničkog udjela ili infrastrukture. "Lažna je teza da je privatizacija jedina alternativa lošem javnom upravljanju", ističe Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.

Foto: Amirin, Wikipedia<br>

Zašto gori Indonezija?

Uoči UN-ovih klimatskih pregovora u Parizu: Indonezija se svrstala među najveće globalne emitere ugljičnog dioksida. Veliki dio od 127 tisuća ovogodišnjih požara gori u područjima koja su dodijeljena u koncesije za proizvodnju palminog ulja, sastojka polovice proizvoda koji se nalaze na policama europskih i svjetskih trgovina. Dokle god ovakvi zločini budu smatrani prihvatljivima, teško da će ikakav klimatski dogovor biti učinkovit.

2_tour_eiffelamour_g1_copy13255.jpg

Teroristički napadi i klimatski pregovori

Društvo i klima se mijenjaju, i mijenjaju se dovoljno brzo da ćemo ih mi ljudi u tridesetima i te kako značajno osjetiti u svojim životima. Jer ih već osjećamo. Možemo ili prihvatiti neminovnost promjene i pokušati smisliti strategije za nove realnosti, ili možemo tratiti vrijeme dizanjem ograda od ljudi, a valjda i od sunca, pa se svaki put iznova čuditi kad se ispostavi da nema obrane od promjene koja se se već zakotrljala.

Foto: Mirela Šavrljuga<br>

Pred nama su istinski povijesni izbori

Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju: Svako tehničko rješenje u povijesti je zahtijevalo i društvenu promjenu, pa i danas kada kažemo da zahtijevamo društvenu promjenu ne tražimo nemoguće. S obzirom da nemamo čarobno tehnološko rješenje za klimatske promjene, umjesto da čekamo i tugujemo za tim, možemo se posvetiti društvenoj strani pa će se onda i tehnička rješenja u nju uklopiti.