Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 7 od 54

Danilo Urrea (Foto: Zelena Istra))<br>

Transnacionalna okupacija Kolumbije

4800 djece umrlo je u posljednjih nekoliko godina na području kolumbijskog poluotoka La Guajira zbog zagađenja vode i nedostatka hrane. Glavni uzrok zagađenja Guajire su rudnici, iz kojih dolazi i ugljen koji se pali u Plominu kako bismo mi trošili električnu energiju. "Rudarske tvrtke uz potporu države okupiraju urođeničke teritorije, a najgore je što je to postalo normalno", kaže Danilo Urrea iz organizacije CENSAT Agua Viva.

Ivana Sansević (Foto: Martina Pekčec)<br>

Upoznajte žene-zmajeve

Ivana Sansević, autorica filma Žena-zmaj: "Prilikom rada na filmu jako sam puno razmišljala o pojavnosti, o našoj vanjskoj manifestaciji s kojom idemo kroz život. Nikako mi nisu jasni ti standardi ljepote i okviri koje nam je društvo nametnulo i koji nam diktiraju naš uspjeh u životu, još mi je manje jasno zašto na njih svakodnevno pristajemo."

Antonio Tricarico

Talijansko odvjetništvo dokazuje: Ugljen ubija

Sudskom odlukom zatvorena je termoelektrana na ugljen u talijanskom Vado Ligureu, a 86 osoba, uključujući brojne lokalne i regionalne dužnosnike, tereti se za smrt 442 ljudi, koji su preminuli od raznih respiratornih i kardiovaskularnih bolesti. "Ovaj slučaj mogao bi imati velike posljedice na cijeli europski sustav pravnog tretiranja kriminala povezanog s okolišem i zdravljem", kaže Antonio Tricarico iz udruge Re:Common.

poljoprivreda_v.jpg

Hrana za dobro

Iako ljudi sve više traže eko proizvode, to nije dovoljno dok nema razumijevanja šire uloge hrane u društvu i na planetu. "Još uvijek nema dovoljno razvijene svijesti što ekološki proizvod uistinu je i da je to jedna šira priča", ističe Sunčana Pešak iz Zadruge za dobru ekonomiju koja je pokrenula model Hrana za dobro, s ciljem skraćivanja lanca posredništva između proizvođača i potrošača kao putu prema održivijem i zdravijem prehrambenom sustavu.

Fotografija: Marina Kelava<br>

Najgori u Europi

Zagreb je po stopi recikliranja najgori europski glavni grad, pokazao je izvještaj Europske komisije koji uspoređuje stanje u 28 glavnih gradova EU po pitanju odvojenog prikupljanja metala, papira, plastike, stakla i biootpada. Sa stopom recikliranja od 55,4 posto prvo mjesto je zauzela Ljubljana, a kao ključ za uspjeh slovenskog glavnog grada u izvještaju je istaknuto uvođenje sustava odvojenog prikupljanja "od vrata do vrata", sustava koji Zagreb još nije uveo.

Iris i Simo Beneš (Foto: Luka Tomac)<br>

Zajedno za zajedničke pašnjake

Za područje Odranskog polja i Turopoljskog luga, za Sunjsko polje i za značajni krajobraz Gajnu osnovana su suradnička vijeća kroz koja se lokalni stanovnici tih prostora uz Savu uključuju u upravljanje zaštićenim područjima. "U cilju pomirenja različitih interesa, zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti, ali i očuvanju tradicije te održivih gospodarskih i rekreativnih djelatnosti nužno je i njegovati one neopipljive ali ključne stvari – međusobno poštovanje i uvažavanje", kaže Iris Beneš iz Brodskog ekološkog društva

Ilustracija: Anthropocene.info<br>

Dobrodošli u antropocen

Zaključak istraživanja čiji su rezultati nedavno objavljeni u časopisu Science jest da je planet zakoračio u novo geološko doba, antropocen. "Opseg mnogih od promjena koje su posljedica ljudskih aktivnosti bio je jednako velik, ako ne i veći od onoga što se događalo na kraju posljednjeg ledenog doba, što označava početak ere holocena. Zato smo utvrdili da antropocen zaslužuje isti status, status nove epohe", kaže Colin Waters iz Britanskog geološkog društva za H-Alter.

Rijeka Sana u BiH, Foto: Luka Tomac

Velika rasprodaja rijeka Balkana

Više od 900 novih planiranih hidroenergetskih projekata prijete da zauvijek promijene prirodu Balkana, čiji su nezaobilazni dio upravo njene prekrasne očuvane rijeke. Značajan dio tih projekata financira se europskim javnim novcem ili pak, od strane tvrtki sa sjedištem u EU. "Ako se realiziraju svi planovi do 2024. godine, regija će imati višak proizvodnje od 56 posto, koji se realno teško može izvoziti", kaže Pippa Gallop iz Bankwatcha.

Aktivisti i aktivistice su tijelima ispisali poruku u Parizu, Foto: Climatejusticepeace.org

Klima nije spašena u Parizu

U svijetu u kojem međunarodni dogovori redom padaju - konvencije o izbjeglicama ili azilu primjerice - vjerovati da će jedna neobvezujuća lista želja potaknuti iste države koje već krše međunarodne ugovore da se ponašaju altruistično i da vlastite interese podrede interesima općeg dobra, je nešto što mogu prodavati jedino mediji koji igraju igru za one koji se godinama i brinu da se svjetski poredak ne promijeni, korporativni biznis.

Fotografije: Greenpeace Brazil<br>

Utapanje u toksičnom mulju

Dok su Indonezijom harali požari u ime palminog ulja, u Brazilu, s kojim se Indonezija natječe za neslavnu titulu države s najvećom stopom deforestacije na svijetu, dogodila se jedna od najvećih okolišnih katastrofa u povijesti te zemlje. 500 kilometara uništene bioraznolikosti rijeke Doce, uz sve druge štete, podsjeća nas kako je uz klimatske promjene i bioraznolikost jedna od onih planetarnih granica koje su već u zoni nestabilnosti.