Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 8 od 54

Crpilište vode u Varcesu, Grenoble

Dobro upravljanje javnim dobrom

U Francuskoj, državi s najvišom stopom privatizacije vodnih usluga na svijetu, loša iskustva dovela su do novih modela upravljanja vodoopskrbom kao javnim dobrom. Grenoble i Pariz su vratili svoje vodoopskrbe pod javnu upravu i uključili građane, koji sudjeluju i u formiranju cijene vode. "Sada profit ulažemo u unaprjeđenje sustava. Unatoč tome uspjeli smo sniziti cijenu vode, a sve troškove uspijevamo pokriti isključivo kroz cijenu vode", kaže Anne Le Strat, bivša zamjenica gradonačelnika Pariza.

zeleni_alati_tlo.jpg

Tlo je bankovni račun budućnosti

Po njemu hodamo, ali o njemu ne razmišljamo. Ono skladišti vodu, bez njega nema hrane, ono može riješiti ili ublažiti neke od najvećih problema današnjice kao što su klimatske promjene. Ni šuma Amazone ni oceani nisu najveći izvor svjetske bioraznolikosti, već upravo ono – tlo. Međutim, naša tla su zbog neprestanog preokretanja slojeva, oranjem i trovanja agrokemikalijama postala mrtva i inertna prašina. Kako vratiti život u tlo, za H- Alter govore Cvijeta Biščević i Bruno Motik iz ZMAG-a, autori priručnika "Briga o tlu".

Fotografije: Goran Pozek, AK Sljeme

Trčanjem do sretnijeg društva

"Čovjek koji počne trčati, počne se naočigled mijenjati. Kada prvi put dođe na nasip, čovjek od 40 godina često izgleda kao starac. Za pola godine iz njega izbija sasvim nešto drugačije, on sjaji. To se sve reflektira i dalje, na zajednicu, na obitelj, na cijelo društvo", opisuje Marija Vrajić Trošić, atletičarka iz Zagreba koja je prije nešto manje od dva tjedna na svjetskom prvenstvu u Nizozemskoj osvojila brončanu medalju u ultramaratonu, trčanju na sto kilometara.

slob_copy16167.jpg

Izbjeglice i turizam

Kad sljedeći put pročitate u medijima kako turisti otkazuju aranžmane u Hrvatskoj zbog izbjeglica, sjetite se dvije slike koje gledamo s europskih granica. Ne mogu zamisliti bolju turističku promidžbu Hrvatske od one slike policajca s djetetom u naručju. I ne mogu zamisliti goru od one s mađarske granice.

<span style="line-height: 17.1429px;">Foto: Wikipedia - HEP Vjesnik</span>

Crna rupa Lešće

"Na sanaciju štete nastale radom hidroelektrane Lešće do danas je utrošeno milijun kuna, a tek je potrebno izraditi i provoditi dugoročne programe sanacije", priznaje HEP. "Procjene troškova koje je HEP davao uoči gradnje nisu bile točne. Iz ovog primjera možemo naučiti što bi se dogodilo i s drugim sličnim projektima, kao što su HE Ombla i HE Kosinj", kaže Jagoda Munić iz Zelene akcije. Već su pri gradnji hidroelektrane na Dobri troškovi gradnje prekoračeni za 40 milijuna eura, a za proizvodnju struje manje od jedan posto hrvatske potrošnje.

Foto: Epa_Hina<br>

Toplinski val i izbjeglički val

Ratovi su u vezi s resursima, način korištenja resursa ugrožava klimu, a i ratovi i sjebana klima stvaraju nove izbjeglice. Činjenice, međutim, da se dva vala, ljudski val i toplotni val, kotrljaju zajedno prema sjeveru, ostaju odvojeni fenomeni. O jednome se piše u vijestima iz svijeta, o drugome na predzadnjoj stranici u rubrici vremenske prognoze.

img_5456.jpg

Kroz Zagoru, Hercegovinu i uz obalu Jadrana

Napuštena sela i česme uz put koje učim cijeniti, javno dobro koje treba zaštititi, i nezrele smokve, i kamenjar, i cvrčci, i smirene planine kojima ne znam ime. I nigdje čovjeka. Nijednog usamljenog biciklista. Nijednog zalutalog turista. Čudim se iskreno ovoj ljepoti koja miruje tako blizu od ljudskog mravinjaka dolje na obali. Čudim se kako uspijeva i dalje biti neotkrivena. Radujem se tome. Jer nešto dalje čeka drugo lice krša, ono obalno, na koje je odavno udaren pečat "turizam, zauzeto".

Fotografije: Marina Kelava<br>

Građani sudjeluju u proizvodnji energije

U Zadruzi za dobru ekonomiju razvijaju model bioplinskih postrojenja za male OPG-ove, na razini cijele Europe razvija se platforma gdje će se građanima nuditi projekti obnovljivih izvora energije u čijem financiranju mogu sudjelovati, u Zagrebu će se u rujnu održati Crowdfunding konvencija. To su samo neke od novosti na području energetskih zadruga i obnovljivih izvora energija koje smo doznali na Energetskoj akademiji održanoj na Šolti.

Foto: Mirela Šavrljuga<br>

"Mi smo ljudi s Une"

S hrvatske strane odlagalište nuklearnog otpada, s bosanske hidroelektrane. To je vizija koju su za rijeku Unu namijenile vlasti s obje strane granice rijeke koja izvire u Hrvatskoj, prolazi kroz Bosnu i ulijeva se u Savu u Hrvatskoj. "Imam osjećaj da su lokalni političari dobili 'zadatak' da građane uvjere kako je otpad i devastacija okoliša jedino rješenje za razvoj siromašnih općina", kaže Daniel Pavlić iz Hrvatske Kostajnice.

korana1_mk_copy37201.jpg

Sačuvajmo Koranu

"Investitorska klima" napala je i Koranu, gdje se planira čak 13 malih hidroelektrana. "Sam naziv 'male hidroelektrane' implicira da je njihov utjecaj mali, ali njihov kumulativni utjecaj može bit jednak kao i kod velike hidroelektrane. Kako je Korana duga 134 kilometara, više od deset hidroelektrana kumulativno bi značilo usporavanje praktički cijelog toka rijeke", kaže Denis Frančišković iz karlovačke udruge Eko Pan.