Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 8 od 55

Rijeka Sana u BiH, Foto: Luka Tomac

Velika rasprodaja rijeka Balkana

Više od 900 novih planiranih hidroenergetskih projekata prijete da zauvijek promijene prirodu Balkana, čiji su nezaobilazni dio upravo njene prekrasne očuvane rijeke. Značajan dio tih projekata financira se europskim javnim novcem ili pak, od strane tvrtki sa sjedištem u EU. "Ako se realiziraju svi planovi do 2024. godine, regija će imati višak proizvodnje od 56 posto, koji se realno teško može izvoziti", kaže Pippa Gallop iz Bankwatcha.

Aktivisti i aktivistice su tijelima ispisali poruku u Parizu, Foto: Climatejusticepeace.org

Klima nije spašena u Parizu

U svijetu u kojem međunarodni dogovori redom padaju - konvencije o izbjeglicama ili azilu primjerice - vjerovati da će jedna neobvezujuća lista želja potaknuti iste države koje već krše međunarodne ugovore da se ponašaju altruistično i da vlastite interese podrede interesima općeg dobra, je nešto što mogu prodavati jedino mediji koji igraju igru za one koji se godinama i brinu da se svjetski poredak ne promijeni, korporativni biznis.

Fotografije: Greenpeace Brazil<br>

Utapanje u toksičnom mulju

Dok su Indonezijom harali požari u ime palminog ulja, u Brazilu, s kojim se Indonezija natječe za neslavnu titulu države s najvećom stopom deforestacije na svijetu, dogodila se jedna od najvećih okolišnih katastrofa u povijesti te zemlje. 500 kilometara uništene bioraznolikosti rijeke Doce, uz sve druge štete, podsjeća nas kako je uz klimatske promjene i bioraznolikost jedna od onih planetarnih granica koje su već u zoni nestabilnosti.

Fotografije: Kristina Lauš<br>

Javno je dobro

Iako većina političkih aktera u Hrvatskoj još uvijek tvrdi kako je protiv privatizacije vode, ostaje upitno što to znači. I u svijetu se rijetko privatizira sam resurs, ali se privatizacija odvija kroz koncesioniranje, javno privatna partnerstva, prodaje vlasničkog udjela ili infrastrukture. "Lažna je teza da je privatizacija jedina alternativa lošem javnom upravljanju", ističe Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.

Foto: Amirin, Wikipedia<br>

Zašto gori Indonezija?

Uoči UN-ovih klimatskih pregovora u Parizu: Indonezija se svrstala među najveće globalne emitere ugljičnog dioksida. Veliki dio od 127 tisuća ovogodišnjih požara gori u područjima koja su dodijeljena u koncesije za proizvodnju palminog ulja, sastojka polovice proizvoda koji se nalaze na policama europskih i svjetskih trgovina. Dokle god ovakvi zločini budu smatrani prihvatljivima, teško da će ikakav klimatski dogovor biti učinkovit.

2_tour_eiffelamour_g1_copy13255.jpg

Teroristički napadi i klimatski pregovori

Društvo i klima se mijenjaju, i mijenjaju se dovoljno brzo da ćemo ih mi ljudi u tridesetima i te kako značajno osjetiti u svojim životima. Jer ih već osjećamo. Možemo ili prihvatiti neminovnost promjene i pokušati smisliti strategije za nove realnosti, ili možemo tratiti vrijeme dizanjem ograda od ljudi, a valjda i od sunca, pa se svaki put iznova čuditi kad se ispostavi da nema obrane od promjene koja se se već zakotrljala.

Foto: Mirela Šavrljuga<br>

Pred nama su istinski povijesni izbori

Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju: Svako tehničko rješenje u povijesti je zahtijevalo i društvenu promjenu, pa i danas kada kažemo da zahtijevamo društvenu promjenu ne tražimo nemoguće. S obzirom da nemamo čarobno tehnološko rješenje za klimatske promjene, umjesto da čekamo i tugujemo za tim, možemo se posvetiti društvenoj strani pa će se onda i tehnička rješenja u nju uklopiti.

Crpilište vode u Varcesu, Grenoble

Dobro upravljanje javnim dobrom

U Francuskoj, državi s najvišom stopom privatizacije vodnih usluga na svijetu, loša iskustva dovela su do novih modela upravljanja vodoopskrbom kao javnim dobrom. Grenoble i Pariz su vratili svoje vodoopskrbe pod javnu upravu i uključili građane, koji sudjeluju i u formiranju cijene vode. "Sada profit ulažemo u unaprjeđenje sustava. Unatoč tome uspjeli smo sniziti cijenu vode, a sve troškove uspijevamo pokriti isključivo kroz cijenu vode", kaže Anne Le Strat, bivša zamjenica gradonačelnika Pariza.

zeleni_alati_tlo.jpg

Tlo je bankovni račun budućnosti

Po njemu hodamo, ali o njemu ne razmišljamo. Ono skladišti vodu, bez njega nema hrane, ono može riješiti ili ublažiti neke od najvećih problema današnjice kao što su klimatske promjene. Ni šuma Amazone ni oceani nisu najveći izvor svjetske bioraznolikosti, već upravo ono – tlo. Međutim, naša tla su zbog neprestanog preokretanja slojeva, oranjem i trovanja agrokemikalijama postala mrtva i inertna prašina. Kako vratiti život u tlo, za H- Alter govore Cvijeta Biščević i Bruno Motik iz ZMAG-a, autori priručnika "Briga o tlu".

Fotografije: Goran Pozek, AK Sljeme

Trčanjem do sretnijeg društva

"Čovjek koji počne trčati, počne se naočigled mijenjati. Kada prvi put dođe na nasip, čovjek od 40 godina često izgleda kao starac. Za pola godine iz njega izbija sasvim nešto drugačije, on sjaji. To se sve reflektira i dalje, na zajednicu, na obitelj, na cijelo društvo", opisuje Marija Vrajić Trošić, atletičarka iz Zagreba koja je prije nešto manje od dva tjedna na svjetskom prvenstvu u Nizozemskoj osvojila brončanu medalju u ultramaratonu, trčanju na sto kilometara.