Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 9 od 54

img_5456.jpg

Kroz Zagoru, Hercegovinu i uz obalu Jadrana

Napuštena sela i česme uz put koje učim cijeniti, javno dobro koje treba zaštititi, i nezrele smokve, i kamenjar, i cvrčci, i smirene planine kojima ne znam ime. I nigdje čovjeka. Nijednog usamljenog biciklista. Nijednog zalutalog turista. Čudim se iskreno ovoj ljepoti koja miruje tako blizu od ljudskog mravinjaka dolje na obali. Čudim se kako uspijeva i dalje biti neotkrivena. Radujem se tome. Jer nešto dalje čeka drugo lice krša, ono obalno, na koje je odavno udaren pečat "turizam, zauzeto".

Fotografije: Marina Kelava<br>

Građani sudjeluju u proizvodnji energije

U Zadruzi za dobru ekonomiju razvijaju model bioplinskih postrojenja za male OPG-ove, na razini cijele Europe razvija se platforma gdje će se građanima nuditi projekti obnovljivih izvora energije u čijem financiranju mogu sudjelovati, u Zagrebu će se u rujnu održati Crowdfunding konvencija. To su samo neke od novosti na području energetskih zadruga i obnovljivih izvora energija koje smo doznali na Energetskoj akademiji održanoj na Šolti.

Foto: Mirela Šavrljuga<br>

"Mi smo ljudi s Une"

S hrvatske strane odlagalište nuklearnog otpada, s bosanske hidroelektrane. To je vizija koju su za rijeku Unu namijenile vlasti s obje strane granice rijeke koja izvire u Hrvatskoj, prolazi kroz Bosnu i ulijeva se u Savu u Hrvatskoj. "Imam osjećaj da su lokalni političari dobili 'zadatak' da građane uvjere kako je otpad i devastacija okoliša jedino rješenje za razvoj siromašnih općina", kaže Daniel Pavlić iz Hrvatske Kostajnice.

korana1_mk_copy37201.jpg

Sačuvajmo Koranu

"Investitorska klima" napala je i Koranu, gdje se planira čak 13 malih hidroelektrana. "Sam naziv 'male hidroelektrane' implicira da je njihov utjecaj mali, ali njihov kumulativni utjecaj može bit jednak kao i kod velike hidroelektrane. Kako je Korana duga 134 kilometara, više od deset hidroelektrana kumulativno bi značilo usporavanje praktički cijelog toka rijeke", kaže Denis Frančišković iz karlovačke udruge Eko Pan.

Foto: blog.attac.de

Mali ljetni vodič za aktiviste i (avan)turiste 2015.

H-Alter donosi pregled aktivističkih kampova i drugih događanja po Europi na kojima možete provesti ljeto baveći se ozbiljnim temama. Kako se krajem ove godine u Parizu održava gotovo sudbonosna UN-ova konferencija o klimi, možda i posljednja prilika da čovjek spasi svoju vrstu ograničavanjem štetnih emisija koje ubrzavaju klimatske promjene, nije čudno da se brojni ovoljetni događaji koje smo pronašli bave upravo temom klime.

Krov OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću, Foto: UNDP

Opasna poruka – može se

Opasne poruke poslane su prošloga tjedna iz Kaštela i Preloga kroz velike uspjehe, energetski neovisnu školu i recikliranje 60 posto otpada. Razotkriveno je tako da problem nisu ni otpad ni energija ni nezainteresirani građani već inertan sustav i njegovi vođe koji profitiraju od nastavka business as usual scenarija. "Ako jedna škola može ovoliko postići bez ikakve podrške države i fondova, koliko se tek može s njima?", kaže Robert Pasicko iz UNDP-a.

prrdst3.jpg

Najbrži prst Ministarstva gospodarstva - 2. nastavak

Za Ministarstvo gospodarstva pravila ne vrijede. Nakon što su prošle godine u dva natječaja podijelili javni novac po principu "tko prvi, njegovo", isto su ponovili ove godine. "Kao što je bio slučaj s prošlogodišnjim sličnim natječajem, nije se vodilo računa o važećem Kodeksu pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga", potvrdila je H-Alteru Marina Lochert Šoštarić iz Vladinog Ureda za udruge.

palmyra8_copy17186.jpg

Palmira - daleka i sama

Od ulaska ISIL-a u Palmiru prije dva dana nema vijesti o tome što se događa s tim drevnim antičkim gradom. Pogledajte kako je Palmira izgledala 2007. kada smo je posjetili.

Foto: I.U.

Dom, na drugačiji način

Ljudi koji žive u manjim domovima često posjeduju manje stvari, troše manje energije i manje plaćaju režije. Nije zato neobično da u doba suočavanja s ekonomskom, energetskom i ekološkom krizom u svijetu raste pokret življenja u vrlo malim kućama. "Oduševljen sam time koliko malo zapravo trebam, a da bih bio zadovoljen i zadovoljan", kaže Ivan Uravić, Zagrepčanin koji je život u stanu zamijenio malim pokretnim domom koji je sam izgradio.

Fotografije: Zagreb za mene<br>

Zagrepčani žele postugljični grad

Kada se građane pita kakav grad žele, najčešći su odgovori vezani uz zelene površine, trgove, javni prijevoz, biciklističke staze. Čak i ako toga nisu svjesni, građani takvim odgovorima pokazuju da su spremni povesti grad prema smanjenju emisija stakleničkih plinova. "Postugljični grad stavlja veći naglasak na problematiku klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova", tumači Zoran Kordić iz UNDP-a Hrvatska. Mogući putovi takve tranzicije bit će tema jednoga od panela na skorašnjem Subversive Forumu.