Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 9 od 53

Foto: Paula Klaić Saulačić<br>

Ni život lišća nije što je nekad bio

"Planet bez lišća vjerojatno bi također bio planet bez šuma kakve poznajemo, bez majmuna i bez Homo sapiensa", kaže Steven Higgins s novozelandskog Sveučilišta Otago, voditelj istraživanja koje je pokazalo kako je u posljednja tri desetljeća došlo do ozbiljnih promjena u životnom ciklusu lišća. To je pak dovelo do povećanog rizika od izumiranja brojnih vrsta i promjene u razmjeni energije između Zemljine površine i atmosfere što pak može ubrzati ili usporiti klimatske promjene.

poljoprivreda.jpg

Čuvari bioraznolikosti

Iako se često zaštićena područja doživljavaju kao mjesta koja čovjek nije taknuo, čak trećina hrvatskog dijela mreže Natura 2000 su površine vezane uz poljoprivredu, ali je njihova bioraznolikost ugrožena ili intenzivnom poljoprivredom ili nestankom poljoprivrede. Primjerice, danas na Biokovu živi tek četiri posto stoke u odnosu na broj prije stotinjak godina, a sa stokom su nestali i bjeloglavi supovi, vrsta sove, divlji golub, mnogi insekti.

img_1116_copy79673.jpg

Održiva budućnost je u našim rukama

Samonavodnjavajući kontejner za urbano vrtlarstvo, rotacijski komposter, gljive koje rastu na starom kartonu ili teretna prikolica za bicikle - rješenja brojnih isprepletenih društveno-ekoloških problema često se ne kriju u skupim visokotehnološkim rješenjima, već u jednostavnim tehnologijama koje možemo i sami izraditi, pokazao je Laboratorij Zelene akcije. "Ljudi nas pitaju zašto smo stalno protiv nečega, zato smo htjeli pokazati za kakav pristup mi 'jesmo'", kaže Eugen Vuković.

Foto: Udruga Sunce

Lipo plastično more

"Problem u Jadranu je velik, puno veći nego smo očekivali", kaže Mosor Prvan iz udruge Sunce koja provodi istraživanje razmjera problema morskog otpada u Jadranu. Ne znamo koliko otpada ima, iz kojih izvora dolazi, koje obale najviše pogađa, koliko ga ima na obali, koliko na morskoj površini, koliko na morskom dnu, kolika je količina mikroskopskih sintetičkih čestica, koliko su se te čestice ugradile u hranidbene lance i koji je ukupni utjecaj na jadranske ekosustave.

hvar_kartulina2_copy67156.jpg

Lomi li se na pitanju Jadrana koncept "beskonačnog rasta"?

To što u Jadranu zagađenje i brojni zagađivači već postoje ne bi trebao biti argument da se dodaju novi izvori zagađenja, već da se oni preispitaju, reguliraju i uklone. Ali, kako je svjetska ekonomija davno izgubila vezu sa zdravim razumom, ne čudi da ni ovdje razum ne prolazi. Sukob između onih koji žele bušiti i onih koji te planove žele preispitivati, nije samo sukob oko Jadrana. To je sukob između onih koji su još duboko u staroj paradigmi rasta i razvoja i onih koji su uvidjeli nove odnose među stvarima.

prtsc.

Vrijeme za promjenu poljoprivredne paradigme

Redukcionistička mjera prinosa je za poljoprivredni sustav ono što je BDP za ekonomski sustav. Vrijeme je da prestanemo mjeriti prinos u robi i počnemo ga mjeriti u zdravlju i dobrobiti ekosustava i zajednica. Industrijska poljoprivreda ima svoje korijene u ratu. Ekološka poljoprivreda omogućuje nam da se pomirimo sa zemljom, tlom i društvom.

Petrolova bušotina u Čentibi kod Murskog Središča (foto: Ustavimofracking.org)<br>

"Sve što nije zabranjeno, dozvoljeno je"

"Investitori govore da je sve u skladu sa zakonom. Pa valjda je, kada se 'fracking' ni ne spominje u zakonima", komentiraju iz građanske inicijative Ustavimo fracking v Sloveniji. U susjednoj se državi ovih dana vodi burna rasprava oko gradnje rafinerije za koju aktivisti sumnjaju kako će prerađivati plin koji tvrtka registrirana na Djevičanskim otocima planira vaditi spornom tehnikom hidrauličkog frakturiranja na području uz rijeku Muru, na samoj granici s Hrvatskom.

simlesa2.jpg

Ako želiš putovati, moraš krenuti

Dražen Šimleša o Drugoj konferenciji o dobroj ekonomiji: Dobru ekonomiju vidimo kao jedan od neupitnih alata dobrog društva, gdje su ljudi solidarni sa slabijima i paze na njih, gdje se ne boje svojih identiteta i ne gnjave druge zbog njihovih, gdje je jasno da bez uvažavanja jednih drugih imamo mrak i gazionicu. Ako kapitalizam ovisi o generiranju kriza, a svaka kriza ovisi o daljnjem generiranju mržnje te iživljavanju na izmišljenim krivcima za krizu, onda je jasnije zašto nas bilo koji od modela dobre ekonomije vodi prema boljem i humanijem društvu.

gljive2.jpg

Planet bez gljiva je nezamisliv!

U priči o klimatskim promjenama često se zaboravlja da tlo ima velik kapacitet skladištenja ugljika. Taj kapacitet ovisi opet o bioraznolikosti u tlu, a u cijelom ciklusu značajnu ulogu igraju gljive. "U usporedbi s biljkama i životinjama koje izazivaju ljudsku empatiju, tlo je puno teže ‘prodati’ javnosti", za H-Alter govori Leho Tedersoo, voditelj globalnog istraživanja o stanju bioraznolikosti gljiva u tlu, koja je danas jednako ugrožena kao i bioraznolikost biljnih i životinjskih vrsta.

bundzije.jpg

Pravo pitanje je koliko su nam "zeleni" uštedjeli uspješnim kampanjama

S obzirom da se javnosti želi prodati priča kako su ljudi koji se bore za obranu javnih dobara krivi za gospodarske neuspjehe, valja pogledati koliko "prosperiteta" su donijeli projekti koje "zeleni" nisu uspjeli zaustaviti, a pokušali su. Jer koliko još lešćea, zagrebačkih pročistača voda i skupih elektrana s uvoznom opremom na uvozni ugljen javni proračuni mogu podnijeti? Ne previše.