Pretraga: autor "Mladen Iličković" stranica 1 od 5

Hallo, multi-kulti, tolerancija stupanj nulti!

Frankfurt: Povijest ovoga grada povijest je useljavanja i dolazaka na sajmove. Bez useljavanja i stranaca, kao i u Hrvatskoj, nema dovoljno radne snage. A onda nema ni rasta bogatstva, temelja užurbane trke za "sretnijim životom" i "uvijek boljim proizvodima". Životom što ga se može jednostrano nazvati i kapitalizmom koji melje.

Koliko koristimo Sunce?

Četvrtak, 19. kolovoza, u 13 sati i 15 na Prvom programu HTV-a

Kosovska Mitrovica, najolovniji grad na svijetu

Još krajem osamdesetih ustanovljeno je da djeca u Mitrovici imaju znatno manju razinu inteligencije, verbalnog izražavanja i percepcije u usporedbi s vršnjacima u Prištini. UN-ovi stručnjaci to objašnjavaju osjetljivošću njihova živčanog sustava na teške metale.

'NE TREBAMO NATO'

F. William Engdahl, autor bestsellera Stoljeće rata i Stoljeće rata 2: Prema mojoj procjeni barem šezdeset posto današnje cijene nafte otpada isključivo na financijske spekulacije. Na tržištu nafte, kao i na tržištu žitarica i hrane, sve je mutno. NATO danas više ne bi smio postojati kao ni Varšavski pakt. Ne trebamo NATO, ne trebamo vojnu prevlast jedne države nad cijelim planetom. Moramo pronaći rješenja za miran suživot. Zato sam napisao Stoljeće rata 2.

Podložnost utjecaju nekretninskih kapitalista

U Mojkovcu, 100 kilometara sjeverno od Podgorice, gdje je u tijeku sanacija jalovišta – jezera punog otrova – nastalog zbog bivšeg rudnika olova i cinka sreli smo savjetnika crnogorskog Ureda Programa Ujedinjenih naroda za razvoj Jerneja Stritiha. Nekadašnji zamjenik slovenskog ministra okoliša danas je samostalni poduzetnik koji pokušava osmisliti održivi turizam u nekoć industrijskom gradiću.

Puževim korakom prema obnovljivim izvorima

Uz Dan planeta Zemlje: Nije neka novost da Hrvatska zaostaje u nekim standardima za Europskom Unijom. Ipak, ako se prisjetimo da smo sami sebi zacrtali da u 2007. želimo platiti 1,8 posto energije iz obnovljivih izvora vjetra, Sunca, geotermalnih izvora, biomase (drvnih ostataka) i bioplina (kukuruzna silaža, stajski gnoj, klaonički otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva…), a trenutno proizvodimo tek 0,7 posto, lako možemo zaključiti da strateški potezi naše zemlje jako odskaču od ciljeva zajednice država kojoj svakodnevno deklarativno težimo...

ZEMLJA BEZ SMIJEŠKA

H-alterov novinar posjetio je Kirgistan, zemlju u kojoj islam još nije postao teroristički, dijelom i zbog vojne baze u kojoj zdravlje nacije privremeno čuva tisuću američkih momaka, a sve to na nekoliko puškometa od ruske vojne baze. Ljudi ovdje prečesto žive u kućicama od nepečene cigle, plaća od 140 eura smatra se premijom, a bogati tovariši i muslimani smješteni su jedni kraj drugih u mogilama na groblju.

Burza Jakuševac

Dražen Susić, bivši savjetnik ministra zaštite okoliša i stručnjak za ekologiju u razgovoru za H-alter tvrdi: Na Jakuševcu ni jedna stvar nije dobro izvedena. Obodni kanal je začepljen na nekoliko mjesta pa obodna voda uopće ne teče, bunari za otplinjavanje su djelomično u tim kanalima, a radna površina je prevelika. Ne mogu reći kakvo je stanje unutra, no mediji su više puta izvještavali o klizištima koja su tijekom sanacije potrgala dio donje membrane i kanale za otplinjavanje i za procjedne vode unutar deponije. Pročistač voda je premali, bar 50 posto. Opći dojam nije dobar.

INA-u BI TREBALO TUŽITI ZBOG ŠIRENJA LAŽI!

Seksi gerila, strah i trepet korporacija koje posluju u Hrvatskoj: Plakati poput ovih INA-inih, koji ju pokušavaju na totalno sulud način prezentirati kao korporaciju koja uči od prirode, predstavljaju besramno i perverzno izrugivanje svim žrtvama brojnih ekoloških incidenata koje je uzrokovala upravo INA. Ako bi nas tužila zbog uništavanja plakata, tijekom suđenja na vidjelo bi izašlo svo njezino prljavo rublje. No sekundarna poruka koju želimo poslati jest da je aktivizam kod nas siv i dosadan. Biti seksi znači zračiti živošću duha, pa makar i u zemlji beznađa.

HRVATI I DALJE PREVIŠE POPUŠE

Nedavno je jedna starija karlovačka gospođa dobila poticaj od deset tisuća kuna za prestanak pušenja. Dobro je što ona neće više nikad zapaliti, no jedan je njezin unuk već pušač. Koje su šanse da to postanu i ostala četiri u zemlji gdje je 92 posto djece kod kuće izloženo pasivnom pušenju?