Pretraga: autor "Saša Šimpraga" stranica 1 od 12

Foto: KKZ

Temelji filmske slobode

Predsjednik Kinokluba Zagreb Vedran Šuvar: "Hrvatski ili ne, film se sigurno ne definira po sadržaju jer valjda nikome nije ambicija uvoditi takva sadržajna ograničenja, oblike cenzure i to nazivati hrvatskim filmom. Imamo javno financiranu kinematografiju, što je najbolji oblik filmskog profesionalizma - tamo gdje odluke donose umjetnički savjetnici koji dijele javni novac. Ono što je problem je da je naša filmska zajednica mala te je premrežena u najboljem slučaju međusobnim poznanstvima".

Foto: Tamara Brixy

Voda je temeljno ljudsko pravo

Sanja Barić, stručnjakinja za ustavno pravo i profesorica na riječkom Pravnom fakultetu: "Postojeća zakonska regulacija ne štiti dovoljno kvalitetno trajnost, dostupnost i kvalitetu opskrbe vodom. Uopće nije jasno kolika je to najmanja količina, a ni kako je osigurati u slučajevima kada pojedino kućanstvo nije u mogućnosti plaćati. RH je prva država u EU po količini izvora vode po per capita stanovniku. Ako svoje prirodno blago ne zaštitimo, nismo zavrijedili da se nazivamo racionalnim bićima. Koliko nam se još katastrofa treba dogoditi da shvatimo o čemu je tu riječ?"

Foto: YIHR

Potreba suočavanja s režimom Franje Tuđmana

Nikola Puharić, programski direktor Inicijative za ljudska prava - Hrvatska: "Ozbiljniji analitičari u svijetu i Hrvatskoj već su se odredili prema autoritarnim i nedemokratskim praksama Tuđmanovog režima i zasigurno možemo reći kako takav oblik vlasti nije u skladu sa suvremenim razumijevanjem demokracije koje uključuje participaciju širih slojeva društva u odlučivanju, slobodu govora, puno poštivanje ljudskih prava i slično."

Foto: Serbia and Kosovo: Intercultural Icebreakers

Prijateljstva kao doprinos procesu pomirenja

Projekt Serbia and Kosovo: Intercultural Icebreakers razvijen je i provodi se u sklopu aktivnosti Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, a posredstvom umjetnosti i kulture potiče mlade iz Srbije i Kosova u zajedničke aktivnosti koje uključuju produkciju radova. Temeljni cilj programa je doprinijeti obnovi nekadašnjih veza i stvarati nove među mladima, ali i akademskim i umjetničkim krugovima, medijima i organizacijama civilnog društva iz Beograda i Prištine i drugih gradova, kao doprinos otvaranju dijaloga i normalizaciji između dviju zemalja. O programu za H-Alter govori njegova voditeljica, Jelena Džombić iz Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.

Foto: Duška Boban

Sporo oživljavanje splitskog botaničkog vrta

Splitski botanički vrt je već godinama van funkcije. Osnovan 1951. na dva hektara južnih padina Marjana, vrt je održavan do 1980-ih od kada postepeno propada. Duška Boban, članica Upravnog odbora Društva Marjan: "Kao što je Marjan u cijelosti zrcalo Splita, tako je botanički vrt slika općeg stanja park šume. Da je stanje marjanske šume više nego zabrinjavajuće, dokazuje rapidno sušenje borova koje započelo već prošle godine. Pretvaranje staklenika u plastenike kršenje je nekoliko zakona i to u dvostruko zaštićenom području, kako prirode tako i kulture."

1.clanovi_spasimo_potok_crnomerec.jpg

Potok vrijedi više od ceste

Jedna od geografskih specifičnosti Zagreba su potoci koji premrežuju prostor između Medvednice i Save. Nažalost, tek su malobrojni zagrebački potoci do danas sačuvali otvoreni tok i zelene koridore, a još su malobrojniji oni koji imaju neprekinute otvorene i očuvane trase sve od Medvednice do Save. Primjer takvog, za zagrebačku zelene infrastrukturu izuzetno bitnog poteza, potok je Črnomerec. Međutim, gradska uprava želi nasvoditi potok i izgraditi cestu, a o svim problemima za H-Alter govore članice inicijative Spasimo potok Črnomerec Mirela i Danijela.

foto: privatni album

Opći principi slobode

Zoran Pavelić govori o ovogodišnjoj umjetničkoj intervenciji Virtualnog muzeja Dotrščina: "Virtualni muzej Dotrščina u svim svojim aktivnostima, a osobito u memorijalnim intervencijama, važan je primjer ne samo za Zagreb, već i za druge sredine. Takav pristup pokazuje kako bi se moglo raditi na izgradnji kulture sjećanja, a da se izbjegnu patetične komemorativne prakse, glomazni spomenici i sve te klišeizirane rituale koje vezujemo uz komemoracije."

Foto: Mirela Šavrljuga

Grad pitke vode

Beč je grad u kojem nećete ostati žedni, danas ima više od 900 javnih česmi s besplatnom pitkom vodom. O javnim česmama u Beču za H-Alter govore Astrid Rompolt, voditeljica službe za odnose s javnošću Bečkog vodovoda i Franz Weyrer, voditelj stručnog odjela za distribuciju vode u Bečkom vodovodu.