Pretraga: autor "Saša Šimpraga" stranica 3 od 13

Foto: Čuvamo naš park<br>

Crkva i Zagreb uzurpiraju javno dobro

Suzana Dobrić Žaja i Igor Kramarić, članovi incijative Čuvamo naš park: Predstavnici Crkve u više navrata pozivali su se na to da je zemljište u zagrebačkom kvartu Savica, gdje se planira izgraditi crkva, u njihovu vlasništvu. To nije točno, vlasnik cijele katastarske čestice je Grad Zagreb, dakle, radi se o javnom parku u javnom, gradskom, vlasništvu. Puno je primjera kako gradska uprava ne poštuje zakonske odredbe na ovoj, za stanovnike Savice, iznimno vrijednoj lokaciji.

francek.jpg

Živjeli drugovi Čelični!

Bandićeve eskapade s fontanama dobar su povod za osvješćivanje činjenice koliko Zagrebu nedostaju česme. Umjesto četrdeset fontana koje zaziva gradonačelnik, Zagreb treba najmanje četrdeset česmi s besplatnom pitkom vodom u javnom prostoru. Osim kao odraz najobičnije nebrige, uklanjanje česmi može se promatrati i u kontekstu sve veće privatizacije javnih dobara. Javni pristup besplatnoj pitkoj vodi je civilizacijski standard koji Zagreb sustavno zatire.

net1.jpg

Izvan menadžerske logike

Irena Borić, Martina Kontošić i Renata Šparada kustosice projekta Net.cube: Net.cube od početka ima ambiciju postati platforma za podršku autorima internetskih umjetničkih projekata, ali i mjesto diskusije o kontekstu u kojem ti autori djeluju.

Foto: prtsc hrt

Crkvu na odgovornost

Marijana Bijelić, članica UO-a Udruge Protagora: Ideja gradnje crkve u zagrebačkom naselju Savica zorno svjedoči činjenicu da interesi crkvene hijerarhije i interesi građana nisu ista stvar. Načini kako je Crkva stoljećima stjecala svoju imovinu nisu ništa manje sporni od onih kojima je Crkvi imovina bila oduzimana - zapravo često su i sporniji, pa i čisto zločinački, i to treba jasno i glasno reći i pozvati Crkvu na odgovornost.

Katarina Zlatec: "Potok", Tkalčićeva, Zagreb, 8. srpnja 2016.<br>

Memorija potoka

David Kabalin, arhitekt: Sva uređenja zagrebačkih vodotokova, od najmanjeg potoka do Save, rezultat su jednostranog pristupa kompleksnom problemu, tj. svođenja na vodotehnički problem, bez ikakvog promišljanja ambijentalne, ekološke i simboličke važnosti vodotokova.

Fotografije: Vladimir Tarnovski<br>

Zagrebački mlinovi

Vladimir Tarnovski: Na gradskim potocima u Zagrebu nekada je bilo mnoštvo mlinova, a svi su bili važni za sredine u kojima su se nalazili. U zgradi gdje je bio mlin grofa Kulmera, nalazila se i kolarska radionica, uz nju i pilana, a odmah do i kovačnica. Rempflov mlin je bio dio šireg gospodarskog pogona u kojem su se nalazile i peć za opeku, uljara, odnosno mlin za sve vrste koštica, ali i javno kupalište (mrzlice) s ugostiteljskim objektom.

nasl.jpg

Novi studentski časopis

Kazivač je časopis za etnološke i kulturno-antropološke teme.

Fotografije: Tamara Brixy, Mladen Sokele

Perspektive gradskih potoka

Goran Pinter i Mladen Sokele: Urbanizacija Zagreba je itekako bila diktirana vodotokovima. Polukružne mreže ulica otkrivaju nam lokacije nekadašnjih meandara Save za što su primjer sklop ulica oko Jezerske, Ogulinske, Vrbik. Kako su ti meandri prije isušivanja bili ušća zagrebačkih potoka u Savu, oštri zaokreti otvorenih potoka, današnje trase ulica ukazuju nam na te lokacije.