Fabrisovo Dalmacijavino – novi, suvremeni i živi Muzej mora
Pet organizacija civilnog društva pokrenulo je inicijativu da zagrebačka Kajzerica dobije javni park. Cilj je da se jedini preostali slobodni zeleni prostor na Kajzerici osmisli i uredi prema potrebama i željama zajednice. To nije samo incijativa za javni park tamo gdje takav sadržaj nedostaje, već je i zahtjev za odgovornim upravljanjem gradom. Park na predloženoj lokaciji jest i pauza od (pre)izgrađenog: nužna praznina koja uopće znači - grad.
Inicijativa ZaKaj? Za Kajzericu! pokrenuta je 2010. godine kao građanska inicijativa za izgradnju osnovne škole i vrtića u tome (novo)zagrebačkom kvartu. Udruga zagovara i izgradnju doma zdravlja, a u suradnji s partnerima, upravo je pokrenuta inicijativa za javni park koji sada u kvartu ne postoji. O aktivnostima udruge ZaKaj? Za Kajzericu! govore članovi Ognjen Golubić i Ana Gugić.
Tonka Maleković, vizualna umjetnica, za H-Alter govori o sisačkom projektu PukQtine: Čini mi se posve razumljivo da se mlađe generacije malo zanimaju za teme prošlosti u kojima nisu sudjelovale i na koje ne mogu više utjecati, jer smo danonoćno suočeni s lokalnim i svjetskim krizama, s nebrojenim užasima koje nam prenose mediji iz različitih dijelova svijeta, a koji su nam puno bliži vremenski, kontekstualno, fizički, te nas više ugrožavaju od nečeg što se dogodilo prije više od pola stoljeća.
Goran Kerić i Nela Laptoš otkrivaju i bilježe napuštene objekte diljem Hrvatske: "Postoji nedostatak interesa za očuvanje, ali i obnovu, često vrlo vrijedne baštine koju Hrvatska posjeduje. Teško je utjecati na to, ali se nadamo da ćemo na ovaj način bar malo doprinijeti razvoju kolektivne svijesti."
Razgovor s autorima instalacije koja je postavljena u čekaonici riječkog kolodvora.
Snježana Koren, autorica knjige "Politika povijesti u Jugoslaviji 1945-1960": Iako je tijekom 45 godina u Jugoslaviji ulagan silan trud u oblikovanje i prenošenje određene verzije povijesti, ta se konstrukcija u devedesetima srušila kao kula od karata. To bi trebali imati na pameti svi oni koji i danas smatraju da imaju pravo ljudima propisivati kako misliti o prošlosti. U Hrvatskoj postoji snažna tradicija poučavanja uniformne povijesti, fokusirane na jednoznačne odgovore i ona tumačenja koja u danom trenutku preferira vladajući poredak.
