Irena Borić, kustosica izložbe "Politika iznutra": Izložba dotiče ideološke konstrukte umjetničkih djela postavljajući pitanja o uzrocima, posljedicama i porijeklu reprezentacije, sadržaju, namjernim i skrivenim značenjima, i specifičnom korištenju vizualnog jezika i poruke.
Tanja Vujasinović, likovna umjetnica: Simptomatično je da su u hrvatskoj kulturi u velikoj disproporciji dobivena sredstva s jedne, i količina rada i kvaliteta projekata s druge strane. Mnoge udruge i građanske inicijative volonterski ili poluvolonterski odrađuju ogroman posao koji bi trebale raditi institucije.
Marijana Bijelić, tajnica udruge "Protagora": "Većina 'dokaza' svetačkih čuda zapanjuje svojom anakronošću i bizarnošću, a nije na odmet ni napomenuti da je ta procedura vrlo skupa jer košta do milijun dolara po svecu i da takvo razbacivanje baš nema nikakve veze s papa Franjinim proklamiranim zahtjevom za skromnom i siromašnom Crkvom.
David Harvey, osnivač i voditelj organizacije "Toronto Park People": "Može se imati privid da je neki park prekrasan, ali ako ga zajednica ne koristi, po mome mišljenju, on je promašen."
Diana Magdić, predsjednica splitske udruge "Teserakt": "Problemi s bedemom Contarini godinama se usložnjavaju postupcima za koje postoji osnovana sumnja da se mogu okvalificirati kao kaznena djela, a u njihovoj je osnovi konflikt privatnog i javnog interesa."
Vanja Radovanović, koautor projekta "Mapiranje Trešnjevke", koji upoznaje građane s bogatom poviješću ovog kvarta: Tu se ne nalaze Katedrala, Lotrščak niti Mirogoj, no Trešnjevka je posve sigurno zanimljiva ljubiteljima arhitekture 20. stoljeća, urbanih vrtova, željezničke memorabilije i urbanih legendi.
Karlo Kralj, "Mreža mladih Hrvatske": Studentska prava se nastoje ograničiti ili prilagoditi priči o mjerama štednje. To je postalo očito iz recentnih primjera uskraćivanja javno financiranog zdravstvenog osiguranja dijelu studenata i smanjenja pokrića troškova prehrane u menzama, što se legitimira putem prikazivanja studenata kao besposličara.
Srđan Radović, autor knjige "Grad kao tekst": Istovremeno s progonom i etničkim čišćenjem stanovništva u mnogim područjima bivše Jugoslavije dolazilo je i do "etničkog čišćenja" prostornih oznaka koje su ukazivale na prisustvo tih zajednica. To se odnosi na religijske objekte, spomeničku baštinu, te nazive čitavih naselja, gradskih kvartova i ulica.
Dvije pune godine su prošle otkad je zagrebačka Gradska skupština zaprimila dvije odvojene inicijative za imenovanje javnih površina u čast obitelji Zec, Josipa Reihl-Kira i Milana Levara. Od tada do danas, inicijative stoje blokirane u skupštinskim ladicama.
Problem s Vatikanskim ugovorima nije samo u Crkvi i njenim eskpoziturama, već u onima koji zbog vlastite nesposobnosti vladanja i nedostatka društvene odgovornosti, omogućuju diskriminaciju većine građana kroz javno financiranje protusekularnih elementa koji narušavaju ustavni poredak Republike.
