Pretraga: autor "Ivana Perić" stranica 1 od 18

Foto: Srednja.hr / H-Alter

Sanacija SC-a: Ima li kraja?

Postoje opravdane sumnje na netransparentno trošenje gotovo 160 milijuna kuna koji su iz Državnog proračuna preko MZO-a transferirani SC-u u razdoblju od 2013. do 2017. godine, što nam potvrđuje više izvora iz SC-a i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Novci uplaćeni za sanaciju tijekom mandata zadnjih pet ministara znanosti i obrazovanja potrošeni su pritom bez ikakvog plana, a SC je još uvijek u sanaciji. Sređivanje SC-a značilo bi da i HDZ i SDP, a i druge stranke, gube prostor u kojem je lako manipulirati i preko kojeg se može namirivati apetit stranačkih aparata.

Foto: Proizvodnja košulja u Orljavi (iz knjige Proizvedeno u Hrvatskoj)

Promjene su spore, ritam industrije brz

Ivana Biočina, autorica knjige Proizvedeno u Hrvatskoj - Tranzicija hrvatske tekstilne industrije: "U tvornici TIVAR 1936. je održan najveći štrajk na ovim prostorima. Razlog se može činiti nevjerojatnim i ganutljivim - preselili su jednu radnicu u pogon gdje je za isti rad bila plaćena manje od muških kolega. Štrajk je trajao više od 40 dana i uspješno je završen. U Varaždinu je zatim održan mimohod s više od dvije tisuće štrajkaša i 200 biciklista. U Hrvatskoj se nikad nije ponovio takav štrajk, iako je razloga bilo. Danas radnici imaju krivu predodžbu kad se ide u štrajk - tek kod neisplate plaće."

Foto: I.P.

Vrijeme je sad! + FOTOGALERIJA

Tisuće srednjoškolki i srednjoškolaca u Zagrebu je danas bučno i srčano prosvjedovalo zbog klimatskih promjena. Pridružili su se tako mladima diljem svijeta, u više od sto zemalja i tisuću gradova, koji prosvjeduju za očuvanje Zemlje, jedinog doma koji imamo. Prosvjede je incirala šestnaestogodišnja švedska aktivistkinja Greta Thunberg. "Tu smo da pokažemo otpor prema sadašnjem sistemu koji se ponaša kao da klimatske promjene ne postoje. Što će se dogoditi s našim plažama, zrakom, koja je naša budućnost? Borit ćemo se dok se bolja budućnost ne ostvari!", rečeno je u govoru na Markovom trgu.

ivanaperic_copy97010.jpg

Reiko u tamnoj sobi dok zapadno nebo gori

Ima jedna žena, više šuma nego žena. Nitko joj nikada nije vidio lice. Nosi periku i naočale. Predstavlja se tuđim imenom. Pjeva. Svira sve instrumente. Tijelo joj ide ulicama Tokija, studentskim barikadama, sanatorijima, birtijama, kazalištima. Koristi znakovni jezik na koncertima. Ona je "Reiko u tamnoj sobi dok zapadno nebo gori". Ona je Doji Morita, revolucionarna kantautorica, o čijoj se smrti prošle godine doznalo iz newslettera Japanskog društva za prava autora, skladatelja i izdavača.

Foto: Inicijativa POZUŽ

"Želim moći reći da sam se borila”

Dom je najopasnije mjesto za žene, utvrđeno je u novoj studiji UN-a, čiji su podaci pokazali da broj žena ubijenih od strane partnera ili rođaka globalno raste. Sutra se diljem svijeta, a i u Hrvatskoj, obilježava One Billion Rising, kojim se ukazuje na važnost kontinuiranog rada na sprječavanju nasilja nad ženama. Razgovaramo s aktivistkinjama iz Rijeke, Zadra i Splita, koje u svojim sredinama iniciraju promjene na bolje. "Želim moći reći svome djetetu da sam se borila onda kada sam mogla", kaže Mirjana Jurjević-Adžić, koja je u Zadru organizirala prosvjede povodom presude "Daruvarcu".

Behruz Boochani (Foto: Hoda Afshar)

Iz kaveza, čovjek te voli

"Ne sramimo se svojih golih tijela. Naše meso i kosti naš su politički i filozofski manifest. Naša gola tijela objekt su vaših političkih igara godinama. Uskoro će ovi goli životi razbiti vaše strukture moći, razotkrivajući vaše nasilje", piše Behruz Boochani, Kurd iz Irana, novinar i pjesnik. Boochani je već šest godina zatočen na otoku Manus jer je pokušao ući u Australiju preko mora. Ovih dana dobio je australsku nagradu za književnost, za knjigu No Friend But the Mountains, koju je u zatočeništvu čitavu napisao na mobitelu i putem poruka na WhatsAppu slao prevoditelju.

Foto: Vitezova arhiva

Vitez narodnooslobodilačkog bibliotekarstva

"Nakon što sam završio studij bibliotekarstva u Sarajevu stropoštao sam se u realnost. Iz nezadovoljstva i želje da pokušam nešto promijeniti, makar napor bio uzaludan, odlučio sam postati vitez bibliotekar. Snimanje filma razvuklo se na tri ljeta. Temeljna misija bibliotekarstva – osigurati slobodan pristup informacijama i znanju svakom članu društva, danas je itekako ugrožena. Na ulazna vrata biblioteke okačim natpis 'pitaj bibliotekara sve što te zanima'. Učenica trećeg razreda osnovne jednom me pitala - zašto su banane zakrivljene?", priča Mašo Mehmedović, autor filma Vitez bibliotekar.

<p>Mary Oliver (Fotografija: Molly Malone Cook)</p>

Ovo nije natjecanje, već vrata u zahvalnost

Umrla je Mary Oliver, voljena američka pjesnikinja. Ona koja nas je podsjećala da sve prolazi i da upravo zbog toga trebamo biti velikodušni, topli, obzirni, otvoreni. Ona koja je iz svake teškoće izranjala naizgled lako i koja je u stoljeću intelektualnog cinizma pisala jednostavno i nepretenciozno, o šumama, zori, grahu i mravima. Ona vječno znatiželjna, koja je o smrti pisala: "Želim izaći kroz vrata puna znatiželje, pitajući se: kakva će biti ta koliba tame?"

Foto: Ehab Zawati, MSF

Privid primirja, svevid rata

U Švedskoj je 14. prosinca potpisano krhko primirje između dvije glavne sukobljene strane u Jemenu, a ubrzo nakon stigle su vijesti o novim sukobima. Mlitavi "sporazumi" i igrokazi europskog mirotvorstva neće ništa promijeniti u Jemenu. Britanske vojne kompanije uprihodile su više milijardi dolara prodajući oružje stranama u ovom ratu, a zarađivale su i njemačka i španjolska vlada. Katastrofa u Jemenu od čovjeka je stvorena i održavana, ne radi se o "čudesnom udesu" van ljudske kontrole.

Foto: Pixabay

Gradovi ne mare za klimatske promjene

Kako bi komparirale situaciju diljem zemlje, H-Alter je na dežurne gradske adrese u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Dubrovniku opetovano slao upitnik i zamolbu za sudjelovanjem u istraživanju o načinima na koji gradovi reagiraju na porast temperature i izazove koje predstavljaju klimatske promjene. U periodu od pola godine, odgovorio nam je jedino Grad Pula. Primjeri velikih gradova, čija se borba protiv klimatskih promjena svodi uglavnom na površno informiranje građana i formalno provođenje EU projekata, pokazuju kako do ozbiljnijih akcija dolazi tek prilikom većih katastrofa i problema.