Pretraga: autor "Marina Kelava" stranica 12 od 56

hvar_kartulina2_copy67156.jpg

Lomi li se na pitanju Jadrana koncept "beskonačnog rasta"?

To što u Jadranu zagađenje i brojni zagađivači već postoje ne bi trebao biti argument da se dodaju novi izvori zagađenja, već da se oni preispitaju, reguliraju i uklone. Ali, kako je svjetska ekonomija davno izgubila vezu sa zdravim razumom, ne čudi da ni ovdje razum ne prolazi. Sukob između onih koji žele bušiti i onih koji te planove žele preispitivati, nije samo sukob oko Jadrana. To je sukob između onih koji su još duboko u staroj paradigmi rasta i razvoja i onih koji su uvidjeli nove odnose među stvarima.

prtsc.

Vrijeme za promjenu poljoprivredne paradigme

Redukcionistička mjera prinosa je za poljoprivredni sustav ono što je BDP za ekonomski sustav. Vrijeme je da prestanemo mjeriti prinos u robi i počnemo ga mjeriti u zdravlju i dobrobiti ekosustava i zajednica. Industrijska poljoprivreda ima svoje korijene u ratu. Ekološka poljoprivreda omogućuje nam da se pomirimo sa zemljom, tlom i društvom.

Petrolova bušotina u Čentibi kod Murskog Središča (foto: Ustavimofracking.org)<br>

"Sve što nije zabranjeno, dozvoljeno je"

"Investitori govore da je sve u skladu sa zakonom. Pa valjda je, kada se 'fracking' ni ne spominje u zakonima", komentiraju iz građanske inicijative Ustavimo fracking v Sloveniji. U susjednoj se državi ovih dana vodi burna rasprava oko gradnje rafinerije za koju aktivisti sumnjaju kako će prerađivati plin koji tvrtka registrirana na Djevičanskim otocima planira vaditi spornom tehnikom hidrauličkog frakturiranja na području uz rijeku Muru, na samoj granici s Hrvatskom.

simlesa2.jpg

Ako želiš putovati, moraš krenuti

Dražen Šimleša o Drugoj konferenciji o dobroj ekonomiji: Dobru ekonomiju vidimo kao jedan od neupitnih alata dobrog društva, gdje su ljudi solidarni sa slabijima i paze na njih, gdje se ne boje svojih identiteta i ne gnjave druge zbog njihovih, gdje je jasno da bez uvažavanja jednih drugih imamo mrak i gazionicu. Ako kapitalizam ovisi o generiranju kriza, a svaka kriza ovisi o daljnjem generiranju mržnje te iživljavanju na izmišljenim krivcima za krizu, onda je jasnije zašto nas bilo koji od modela dobre ekonomije vodi prema boljem i humanijem društvu.

gljive2.jpg

Planet bez gljiva je nezamisliv!

U priči o klimatskim promjenama često se zaboravlja da tlo ima velik kapacitet skladištenja ugljika. Taj kapacitet ovisi opet o bioraznolikosti u tlu, a u cijelom ciklusu značajnu ulogu igraju gljive. "U usporedbi s biljkama i životinjama koje izazivaju ljudsku empatiju, tlo je puno teže ‘prodati’ javnosti", za H-Alter govori Leho Tedersoo, voditelj globalnog istraživanja o stanju bioraznolikosti gljiva u tlu, koja je danas jednako ugrožena kao i bioraznolikost biljnih i životinjskih vrsta.

bundzije.jpg

Pravo pitanje je koliko su nam "zeleni" uštedjeli uspješnim kampanjama

S obzirom da se javnosti želi prodati priča kako su ljudi koji se bore za obranu javnih dobara krivi za gospodarske neuspjehe, valja pogledati koliko "prosperiteta" su donijeli projekti koje "zeleni" nisu uspjeli zaustaviti, a pokušali su. Jer koliko još lešćea, zagrebačkih pročistača voda i skupih elektrana s uvoznom opremom na uvozni ugljen javni proračuni mogu podnijeti? Ne previše.

naslovna_planetarne_granice.jpg

"Imamo li budućnost? Ne, s ovakvom ekonomijom"

Will Steffen, autor istraživanja "Planetarne granice 2.0." govori za H-Alter: Ideja beskonačnog ekonomskog rasta, koja implicira stalno rastuće materijalno bogatstvo, vrlo će vjerojatno voditi u globalni društveni kolaps. Da, naš se ekonomski sustav mora promijeniti jer je u sadašnjem sustavu primarna vrijednost upravo beskonačni ekonomski rast, a to nije kompatibilno s održivom budućnošću. Globalizirano društvo ili će se okrenuti prema velikoj transformaciji na neki održiviji put ili će globalno kolapsirati.

Nataša Kovačević (Foto: Green Home)<br>

Od ekološke države do naftnih snova

Nataša Kovačević, programska koordinatorica podgoričke okolišne udruge Green Home: Istraživanje nafte u podmorju stavlja Crnu Goru pred ozbiljan ispit da sruši jednu veliku ideju, u ime brze zarade proizvedene iz neobnovljivih energetskih izvora i kratkoročnih interesa uske lobističke grupe koja srlja i vodi našu zemlju u propast. Kod nas ne postoji čak ni organizirano tijelo uprave opremljeno za slučaj katastrofa na moru niti specijalizirana plovila za skupljanje nafte.

red.cod.istanze_croazia_copia.jpg

Buši, buši, bombu probuši!

Talijanski aktivisti tvrde da će INA tražiti nafu na minski sumnjivim područjima Jadrana. "Seizmička istraživanja koja će koristiti jako snažne tehnologije zračnih topova i bušenja istražnih i bunara, vjerojatno nisu uzela u obzir na tisuće potopljenih bombi u podmorju licenciranih blokova i susjednih područja", napominje inicijativa No Triv.

Foto: m.k.<br>

Možemo li vjerovati Agenciji za ugljikovodike?

Ako rizik od eksploatacije ugljikovodika u Jadranu ne postoji, onda su hrvatske institucije savršeni strojevi, a naftne kompanije su bogovi. Ni u jednima ni u drugima očito ne rade ljudi, jer se u svakoj ljudskoj djelatnosti greška može dogoditi kao što i svaka tehnologija može zakazati.