Pretraga: pojma "marina kelava" stranica 1 od 61

Fátima González-Torres iz Ecosije (Foto: M.K.)

Kako pretraživanje interneta sadi stabla

"Investiramo u to 100 posto profita", kaže Fátima González-Torres iz Ecosije, njemačke tvrtke koja je pokrenula istoimeni pretraživač interneta koji vam omogućuje da svaku pretragu uposlite u sadnju stabala. Do sada su posadili 72 milijuna novih stabala. "Ne postoji takva stvar kao što je potpuno privatna tvrtka i privatno vlasništvo. Dijeljenje nije izbor, nego činjenica jer i zrak i vodu svi dijelimo. Svaka tvrtka mora vratiti nešto društvu", čuli smo u berlinskom uredu ove neobične tvrtke koju nije moguće prodati, a svojim zaposlenicima omogućuje i "klimatski dopust".

Thomas Buermann (Foto: M.K.)

Sada je pravo vrijeme za teretne bicikle

Emisije iz njemačkog prometa i dalje su na gotovo jednakoj razini u odnosu na 1990., no berlinska živahna scena ekonomije dijeljenja ima ideju čime zamijeniti automobile, barem u nekom aspektu. Inicijativa FLotte Berlin nudi stanovnicima besplatnu posudbu više od 80 teretnih bicikala raspoređenih po brojnim berlinskim četvrtima. "Dosta ljudi u gradu ima automobil koji koriste možda jedno tjedno da bi otišli u nabavku hrane. Ako isprobaju naše bicikle, uglavnom se uvjere da im automobil uopće ne treba", kaže nam Thomas Büermann, idejni pokretač i koordinator ove sjajne inicijative.

Graham Pope (Foto: M.K.)

Ako možemo surfati kauče, možemo i bicikle

"Ako možemo 'posuditi' nečiji kauč preko couchsurfinga, zašto ne bi posudili i bicikl", prisjeća se Graham Pope, stanovnik Berlina, što ga je inspiriralo da pokrene projekt ekonomije dijeljenja BikeSurf. Lokalci posuđuju bicikl ljudima koji kraće vrijeme borave u njihovom gradu, a rezervacije se obavljaju putem jednostavne internet platforme. Projektom se promiče suradnju umjesto natjecanja, a jedini uvjet je da se platforma može koristiti isključivo u nekomercijalne svrhe. "Surfati" bicikl tako danas možete, osim u Berlinu, u još šest drugih gradova u četiri europske države. "Cilj je jednostavan, posjesti što više ljudi na bicikle", kaže nam Graham.

Foto: Marina Kelava

Leptiri trebaju livade

Uz rubove makadamske ceste na Učki najčešće vidim četiri-pet vrsta leptira. Nose maštovita narodna imena, šahovnica, prugasto jedarce, zelenokrili plavac. No, oni najviše vole livade, a većina livada na Učki danas su zarasli u borove i grmlje. Stočarstvom se na ovoj planini danas malo tko bavi, a sa stokom nestaju i staništa leptira. Zahtjevnog posla vraćanja livada leptirima prihvatili su se u udruzi BIOM kroz čiji je volonterski kamp u parku prirode u mjesec dana prošlo oko 35 ljudi. Neki su od njih ovdje proveli i nekoliko tjedana u fizički vrlo napornom poslu, stvarno alternativnom načinu provođenja ljeta od ležanja na plaži. Ljeto koje ne potiče ubrzanu devastaciju obalu, apartmanizaciju, kič, hranjenje zmaja udobnosti.

Foto: Eko Krka

U život kreću sa sadnicom stabla

Prema studiji švicarskih znanstvenika objavljenoj početkom mjeseca u časopisu Science, sadnja biliijun novih stabala mogla bi nas zaštititi od katastrofalnih posljedica klimatskih promjena. Masovna sadnja novih stabala još uvijek nažalost nije dio hrvatske politike, drvo se izvozi kao sirovina, postojeće šume se devastiraju na razne načine. Zato je inicijativa koja dolazi iz Knina još više nešto što želimo podržati. Naime, iz udruge Eko Krka Knin svakoj kninskoj bebi pri rođenju poklone jednu sadnicu i to stabla autohtonih sorti kao što su smokve, šipak, agrumi ili masline.

Foto: Ecotopia Biketour

Mali ljetni vodič za aktiviste i (avan)turiste 2019.

Malo je mjesta u medijima gdje će vas informirati o ljetnim događajima koji ne uključuju partijanja na plažama, ljetne glazbene festivale i slične dokone aktivnosti. Zato H-Alter ostaje vjeran tradiciji i otvara mjesto za najavu ovogodišnjih ljetnih europskih skupova na kojima se uči, planira, povezuje, solidarizira i djeluje oko aktivnosti kao što su klimatske promjene, prava žena, granice i migracije, antikapitalizam, prava životinja, zaštita okoliša i slično. Pročitajte što donosi ovogodišnji Mali ljetni vodič za aktiviste i (avan)turiste!

bez_plastike.jpg

Prvi jadranski otok bez jednokratne plastike

Europski parlament prošloga je tjedna usvojio dugo očekivani zakon kojim se od 2021. iz EU izbacuje dio plastike za jednokratnu upotrebu, poput jednokratnog posuđa, slamki, štapića za uši i sličnih uglavnom nepotrebnih predmeta. Time će se, procjenjuju, ukloniti 70 posto izvora zagađenja mora plastikom. No, nekoliko dana prije odluke EP-a trgovci, ugostitelji, udruge, načelnik i TZ otoka Zlarina potpisali su povelju kojom se obvezuju izbaciti iz korištenja jednokratnu plastiku već od ove sezone. Kako je Zlarin odlučio postati prvi otok slobodan od plastike, barem one jednokratne, u Hrvatskoj?

Solarna elektrana na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci, Foto: ZEZ

Križevci misle ozbiljno

Zelena energetska zadruga (ZEZ) u suradnji s Gradom Križevci lansirala je jučer kampanju za financiranje druge solarne elektrane putem mikro-zajmova građana na javnim zgradama toga grada. Prva fotonaponska elektrana financirana na ovakav način postavljena je prošle godine na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka. Sredstva su tada prikupljena u samo deset dana, a sada građani mogu sudjelovati u izgradnji sličnog postrojenja na zgradi Gradske knjižnice Franjo Marković. Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn: "Cilj nam je energetska neovisnost do 2030. godine".

Foto: Marina Kelava

Bicikliranje mijenja svjetove

"Ovo mi je prvi put u životu da pokušavam voziti bicikl. Nikad nisam imala jedan, čak ni kao dijete", kaže Alaa, 28-godišnjakinja iz Iraka. Ona je jedna od novih učenica berlinskog kolektiva #BIKEYGEES čije su volonterke u tri godine naučile 560 žena voziti bicikl, većinom izbjeglica iz Sirije, Iraka i drugih zemalja. "Želimo dati nekoliko sati našeg vremena drugim ljudima jer znamo da smo mi ta većina koja može promijeniti svijet. Ne moramo čekati vlade, samo moramo djelovati iz srca", kaže Annette Krüger iz #BIKEYGEES-a.