Članci tagirani sa: antifašizam stranica 1 od 11

"Vodi curu u kino, danas sam nažicao previše"

Fotografije: Anja Vladisavljević
Načičkana lancima koji imaju reputaciju supermarketa za sirotinju, Dubrava mnogima nije kvart vrijedan posjeta. Ipak, stanovnici s kojima smo razgovarali, u životu "na periferiji" vide prednosti. Tu je antifašistička i zelena Dotrščina, ali i novi spomenici solidarnosti. Dok šećemo Avenijom Dubrava za oko nam zapinje nikad završena katnica, gola, bez žbuke. Na stepeništu grafit RIP Dragan i lampioni. Netko se za blagdan Svih Svetih sjetio Drageca, kvartovskog junaka koji je živio na natkrivenom platou te kuće. "Jednom je mom sinu dao 20 kuna da odvede curu u kino riječima ‘Evo vodi curu u kino, danas sam nažicao previše!'”, pisala je jedna žena par mjeseci prije njegove smrti.

Novi postav je izazov

Foto: Wikimedia
Spomen-područje Jasenovac nedavno je predstavilo 3D rekonstrukciju nekadašnjeg konc-logora, što je namijenjeno u obrazovne svrhe i prva je takva rekonstrukcija za neko mjesto sjećanja u Hrvatskoj. "3D rekonstrukciju prati obrazovni program koji školske grupe prolaze prilikom posjeta Spomen području Jasenovac. U 2018. godini posjetilo nas je 15 školskih grupa iz Hrvatske, što je vrlo skromna brojka. Činjenica je da osim Memorijalnog muzeja Spomen područja Jasenovac u Hrvatskoj praktički ne postoji neki drugi nacionalni muzej koji bi se bavio tematikom Drugog svjetskog rata", govori nam ravnatelj JUSPJ-a Ivo Pejaković.

Neprijatelju ispred nosa

ilegala_logo.jpg
Ilegala u Zagrebu dramski je program u javnom prostoru Zagreba kojim se nastoji podsjetiti na revolucionarnu prošlost grada tijekom okupacije u Drugom svjetskom ratu. "To je šetnja koju vodi naša turistička vodička Vanja Budimir, u ulozi Vere Jurić, stvarne osobe koja je bila ilegalka u Zagrebu 1941. Tu je važna tema o solidarnosti i zajedništvu, ali i o osnovnoj taktici ilegalaca – neprijatelju uvijek biti ispred nosa. To je prvenstveno priča o hrabrim ljudima i bilo mi je važno da se svako ime izgovori. Ne smijemo zaboraviti da je u NOB-u sudjelovalo više od sto tisuća žena koje su bile borkinje, bolničarke, liječnice", priča autorica projekta Nataša Puškar.

Promjenjiva priroda ljudskog sjećanja

S. Sterle, Foto: Mirko Pivčević
Ovogodišnja memorijalna umjetnička intervencija Virtualnog muzeja Dotrščina predstavlja rad naslovljen "Hodati s njima" autorice Sandre Sterle: "Njih više nama, ali oni će hodati. A one su biljke. One se ne kreću, ne hodaju. Ljudi će ih nositi. Tako će se biljke ipak kretati. Želim se usredotočiti na biljke jer po meni prkose jednostavnim ljudskim kategorizacijama i na taj način nam pomažu u ispitivanju promjenjive prirode ljudskog sjećanja."

Plejlista: Otpor (1)

Foto: ytb-prtsc
Svakoga vam mjeseca donosimo kratak pogled na tri muzičke uspješnice – uspješnice otpora. U vrućem kolovozu, plejlista uključuje libanonski bend Mashrou' Leila, koji unatoč zabranama nastupa i prijetnjama ne prestaje pjevati o revoluciji i ljubavi za sve, jedinstvenu Gaye Su Akyol iz Turske koja poziva na sanjanje i otpor fašistima, te, povodom slavlja pedesete godišnjice slijetanja na Mjesec, malo drugačiji pogled na stvari legendarnog pjesnika i bluesologa Gila Scotta-Herona.

Hrvatska kakvu (ne) trebamo

Foto: Pixabay
Zemlja koja ne cijeni svoju časnu prošlost, tolerira najcrnje zlo i komemorira veleizdaju.

Oslobođenjem Zagreba završena je najsramotnija stranica hrvatske povijesti

Foto: Možemo!
Povodom 74. obljetnice oslobođenja Zagreba od fašizma, danas je na Savskom mostu koalicija političke platforme Možemo!, Nove ljevice i ORaH-a održala akciju razvukavši na ogradi pješačkog mosta 25-metarski natpis “Antifašisti Europe, ujedinimo se!” na hrvatskom i engleskom jeziku.

H-Alterov pojmovnik: Fašizam/antifašizam

Foto: Pixabay
Hrvati i protuslovlja naziv je zbirke mikroeseja o odnosu Hrvata i nekih riječi s kojima žive. Donosimo esej na temu fašizam/antifašizam.

Blek fašizam

Foto: ytb-prtsc
Pozivanje na fašizam vezuje se uz vrlo konkretne zločine, ono nije apstrakcija, ne može biti tek "igranje s različitim filozofijama", izolirano od utjecaja na društvo. Ako išta, slavljenje fašizma velik je kukavičluk i poraz, kako ljudskosti, tako i kreativne imaginacije. U tom smislu, značajan je dio black metala i dalje regresivna umjetnička forma. "Bendovi koketiraju s fašističkim vizualima i onda plaču kad ih netko nazove fašistima. Buuu-huuu. Ne želiš da te zovu nacistom? Onda se ne ponašaj kao nacist", govori nam Thomas R., austrijski vizualni umjetnik, koji je posljednja tri desetljeća surađivao s brojnim bendovima na sceni.

Nije metal dogma, metal je ča

Foto: Kristijan Vučković
"Ja sam metalac, ali imam problema s metalcima koji ne dozvoljavaju promjene. Naša krilatica je od početaka bila Smrt ozbiljnom metalu. To je više u smislu – možemo propitivati metal, nije metal dogma. U glazbi se treba i uživati. Volim doći na bend koji se smije dok svira. Metalci kao da se toga srame, uzimaju to kao znak neozbiljnosti. Postoji isforsirani gard opakosti koji je nama nepotreban”, priča Armageljon Espaljon iz Po' Metra Crijeva, benda koji na hrvatsku scenu pionirski donosi ča metal. Bitno im je reagirati i na fašizaciju, pa tako na novom albumu pjevaju - Vrnuli su se Partizani.