Članci tagirani sa: bioraznolikost stranica 1 od 6

H-Alterova Čitanka: Potrošili smo izlike, vrijeme je za akciju

Foto: I.P.
Posljednjih dana čitamo kako gori Amazonija, kako nestaju "pluća planeta". H-Alter već godinama piše o uništavanju prirode, neodrživom korištenju resursa, prekoračenju planetarnih granica i klimatskim promjenama, ali i o mogućim drugačijim izborima i primjerima pozitivne prakse. Donosimo vam pregled tekstova koji su i danas aktualni i relevantni. Mogu nam pomoći bolje razumjeti kompleksnost problema s kojima se suočavamo, ali i ukazati na smjerove koji vode prema dugoročnim rješenjima, solidarnosti i odgovornosti.

WWF: Izumiranje morskih pasa kao signal propadanja Sredozemnog mora

Foto: M. Lapinski Ailerons
Više od polovice vrsta morskih pasa i raža Sredozemnog mora ugroženo je, a gotovo trećina njih lovi se do razine izumiranja. Zabrinjavajuće stanje morskih grabežljivaca jasan je signal ukupnog propadanja Sredozemnog mora, čiji je divlji svijet desetkovan prekomjernim izlovom, stoji u novom izvješću svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF).

Održane izložbe o važnosti zaštite i očuvanja otočnih vlažnih staništa

Foto: WWF
Uz poruku 'Vlažno je važno' u gradovima Pagu, Rabu i Krku ovih je dana održana putujuća izložba o važnosti zaštite i očuvanja vlažnih staništa na otocima, oazama bioraznolikosti. Unatoč velikim dobrobitima koje nam nude naše prirodne rijeke i močvare procjenjuje se da je u posljednjih sto godina nestalo čak 64 posto vlažnih staništa svijeta. Posebice su ugrožena vlažna staništa na otocima koja predstavljaju "otoke unutar otoka" i bogate oaze bioraznolikosti, a često ostaju neotkrivena.

Dan ekološkog duga: Od srijede živimo na dug!

Foto: GFN
Svijet ulazi u ekološki dug 1. kolovoza, najavljuje Global Footprint Network (GFN). Dan ekološkog duga je onaj dan kada potreba čovječanstva za prirodom nadmašuje ono što zemljini ekosustavi mogu u 2018. godini obnoviti. Taj dan, koji se ove godine obilježava najranije otkako se vrše mjerenja (1997. godine bio je potkraj rujna), simbolično prikazuje utjecaj ljudskih aktivnosti na prirodu i njezine resurse.

Priroda gubi sinkroniziranost

Foto: M.K.
Migratorni kolibrići koji su adaptirani na specifično proljetno cvijeće, sada promašuju vrijeme njegova cvjetanja. Morske ptice više ne podižu ptiće u vrijeme kada je riba najobilnija. O usklađenosti u ekosustavu ovise brojne biljne i životinjske vrste, a prirodni svijet sve brže gubi tu sinkroniziranost, upozoreno je u novom znanstvenom istraživanju. "Promjene su brže i češće od ubrzanja klimatskih promjena", ističe voditeljica istraživanja Heather Kharouba sa Sveučilišta u Ottawi.