Europa i Bliski istok već su dugo vremena u neprestalnoj komunikaciji. I dok je taj odnos u proteklim desetljećima uzimao oblik europskog imperijalnog i orijentalističkog, patronizirajućeg odnosa prema regiji koju je Europa uglavnom vidjela kao vlastito igralište za bogaćenje i eksploataciju, u 21. stoljeću dinamika se donekle promijenila - Bliski istok se počeo sve više približavati Europi, i to na više načina. Kakvo je i koliko znanstveno proučavanje Bliskog istoka u Europi, regiji i Hrvatskoj?

Ovih dana (25. rujna) obilježava se četrnaesta godišnjica smrti Edwarda Saida, književnog kritičara i intelektualca širokog spektra. Mnoge stvari o kojima je Said pisao - od načina na koji Zapad percipira i predstavlja Istok do palestinskog pitanja - i danas su goruće pitanje. Kao ustrajan zagovornik ljudskih prava i humanističkog pristupa, Said je većinu života živio kao prognanik, što iz rodne Palestine, što iz mainstream promišljanja zemlje u kojoj je živio, SAD-a. O Saidu i značaju njegovih djela, razgovarali smo s Judith Butler, Laleh Khalili, Avijem Shlaimom i Ilanom Pappéom.

Ovih dana obilježava se 35 godina od masakra u izbjegličkim kampovima Sabri i Šatili. Pogledajte fotografije Ivane Perić iz Šatile, snimljene 2015. i 2016. godine.

Jehan Bseiso, palestinska pjesnikinja i humanitarna radnica (Doktori bez granica): "Mediji izvještavaju o premorenosti od izbjeglica i premorenosti od suosjećanja. Ideju da suosjećanje može biti iscrpljeno smatram zastrašujućom. Proganja me izbjeglička kriza, a ona je globalna. Opsjednuta sam u svome radu, slikama tijela koja se hvataju za narančaste prsluke za život, a noću me ne napušta misao kako je sve to slučajno, da se ne radi o meni, o mojoj obitelji. Poezija je sada mjesto sjecišta koje prikazuje eksplozivne izbore za koje sam se odlučila kao humanitarna radnica i autorica."

Katarska sapunica nespremne je zatekla čak i najrevnije pratitelje političkih zbivanja na Bliskom istoku. Ono što je iznijela na svjetlo dana jest činjenica kako su nebrojene dosadašnje analize bliskoistočne geopolitičke scene kao bojnog polja na kojem se vodi sudbinska borba između sunita i šijita krajnje simplificirani pogledi na regiju. Stvarnost je mnogo kompliciranija, osobito na polju koje se naziva sunitskom frontom, za koju su mnogi, uključujući i Donalda Trumpa, mislili da je sposobna povesti ujedinjenu borbu protiv Irana i uz Iran vezane organizacije i paravojske.

Laleh Khalili, profesorica za bliskoistočnu politiku, SOAS London: "Luke danas, osobito velike luke na Arapskom poluotoku, zadržale su kolonijalne radne strukture. Aden, najznačajnija luka u Jemenu, završio je na sudu s Dubai Ports Worldom, jednom od najvećih tvrtki za upravljanje terminalima, i uspio im otkazati 35-godišnju koncesiju. Sada, kada Aden biva uništen u ratu koji vode Saudijska Arabija i UAE, jedna od prvih stvari koje je UAE najavio nakon što su dobili kontrolu nad Adenom jest da će pomoći obnoviti luku. Toliko je lagan hod između rata i trgovine."

U ožujku se obilježava četrnaest godina od početka američke invazije u Iraku. Ratni košmar u zemlji posljednjih godina ne jenjava, dapače – pojačava se. Službeni irački izvori za agenciju DPA potvrdili su da je više od tri tisuće civila ubijeno u Mosulu od 19. veljače kada je pokrenuta operacija u svrhu istjerivanja tzv. Islamske države iz zapadnog Mosula.

Više od stoljeća prošlo je od poznatih štrajkova radnica u američkoj tekstilnoj industriji. Više od stoljeća diljem svijeta se obilježava Međunarodni dan žena, 8. mart. Stoljeće kasnije, nejednakost nije nestala. O pitanjima nejednakosti, ali i prikaza žena i ženske borbe na Bliskom istoku, regiji koja je često u fokusu zbog kršenja ženskih prava, pričamo s odvjetnicama, pjesnikinjama, redateljicama, radnicama i aktivistkinjama iz Jordana, Libanona, Egipta, Palestine i Sirije - Jehan Bseiso, Hind Shoufani, Roulom Baghdadi, Fatimom Idriss i Nagwan El Ashwal.

Oko 2200 kilometara južnije od Alepa, na samom jugu Arapskog poluotoka već gotovo dvije godine vodi se građanski rat u Jemenu - sukob nešto manjih dimenzija od onoga u Siriji, koji zaokuplja gotovo svu medijsku pažnju usmjerenu prema Bliskom istoku, ali svejedno iznimno bitan. Zašto humanitarnu katastrofu u Jemenu ne vidimo u medijima, rame uz rame s onom u Siriji?

Yazan Halwani, jedan od najpoznatijih arapskih uličnih umjetnika: "Usredotočen sam na slikanje ljudi koji nas povezuju, umjesto znakova razdvajanja koji nas okružuju. Želim pokazati da ove ulice pripadaju svima nama. U svim umjetničkim disciplinama postoje određene stvari koje se još uvijek prakticiraju, iako za njih više nema potrebe. Uzmimo Libanon danas - ljudi na vlasti rade ilegalne stvari neprestano, vandalizam je opće prakticiran. Nema mi smisla raditi stvari na taj način - mnogo je opasnije pokušati stvoriti zajednički osjećaj identiteta i raditi to legalno."