Članci tagirani sa: EDJNet stranica 1 od 2

Pošto euro?

Ilustracija: ETIAS info
Kakve će vanjskotrgovinske i društvene učinke uzrokovati prelazak na euro?

Plenkovićeva "filozofija bijede"

toni_portret_cb.jpg
Obećanja novog/starog premijera da će suzbiti siromaštvo svode se na hendlanje društvenih posljedica tranzicijske politike njegove vlastite političke organizacije i stvaranje novih klijentelističkih grupa, umjesto na izgradnju socijalno pravednog društva u kojem siromaštva neće biti, ili će se svesti na uistinu iznimnu pojavu.

Ekonomija korone

Foto: Toni Gabrić
Znanstvenici s Instituta za javne financije u razgovoru za H-Alter/EDJNet: "U prva dva tjedna travnja prihodi državnog proračuna pali su za 70 posto. U iduća tri mjeseca procjenjuje se da je potrebno dodatno financiranje od 65 od 70 milijardi kuna. Potrebe za zaduživanjem će vjerojatno biti i veće ako se uzme u obzir da će prihodi primjerice HZZO-a, županija, gradova i općina značajno pasti i da će se i oni morati dodatno zaduživati. Poprilično je jasno da nas čeka teška godina, a možda i godine."

Tko će štititi zaštitare?

Foto: Pixabay
"Zakon o radu kaže da se u preraspodjeli radnog vremena može raditi četiri do šest mjeseci. U zaštitarstvu svi tako rade više od desetljeća. Prošle godine niti jedna zaštitarska firma nije prijavila niti jednog radnika da radi u preraspodjeli radnog vremena", kaže Nikola Sraka, tajnik Sindikata zaposlenih u zaštitarskoj djelatnosti. Zaštitari i zaštitarke nam pričaju kako su potplaćeni, njihovi radni prostori nemaju sanitarni čvor, ne nose adekvatnu odjeću. Inspekcije, kad dolaze, kažnjavaju njih - radnike. Za rad na portama i recepcijama sve češće se zapošljava preko zaštitarskih, a ne recepcionerskih ugovora, jer je jeftinije, i tu se zapošljava sve više žena.

Italija kaže "ne" najvećem zaštićenom pojasu na Mediteranu

Foto: Pixabay
Zabrana ribolova mrežama u mrijestilištima vraća riblji fond na zdravu razinu. Ipak, talijanska Vlada krije procjenu utjecaja i vrši pritisak na Europsku komisiju da ukine zabranu za Otrantska vrata iz trenutnog plana za Mediteran. Cilj ovog plana je zaustaviti alarmantno opadanje pridnenog ribljeg fonda u Jadranu. Jadran je, prema istraživanju iz 2018. godine, najiskorištenije more na svijetu po pitanju ribolova mrežama po dnu, odnosno koćama.

Hrvatska: Oni koji odlaze

Foto: Pixabay
Hrvatski radnici emigriraju i dalje, a za to postoje i kratkoročni i dugoročni faktori.

Porez na ženske higijenske proizvode

Foto: Pixabay
Nakon što je 2007. godine EU dala mogućnost državama članicama da snize tzv. “tampon porez”, jedan dio zemalja je to i učinio, dok su neke zemlje nastavile tretirati proizvode za žensku higijenu poput ostalih proizvoda koji ne spadaju u osnovne životne potrepštine. Skoro polovina država članica EU i dalje primjenjuje na higijenske uloške i tampone istu stopu PDV-a kao i na nakit, vino, pivo i cigarete. U deset država članica ova stopa premašuje 20 posto: u Mađarskoj iznosi 27 posto, u Hrvatskoj i Danskoj 25 posto. Usporedba nacionalnih poreznih zakona, koju je proveo Civio, pokazala je, štoviše, da je u mnogim državama članicama EU “tampon porez” viši od poreza koja se primjenjuje na hotelske usluge.

Bombe naše, trupla vaša

Mural jemenske umjetnice Haife Subay - glad u Jemenu (Foto: Haifa Subay Twitter)
Hrvatska je tijekom posljednjih godina bila u vrhu zemalja EU po izvozu oružja i druge vojne opreme, barem što se tiče vrijednosti licenci. Dio oružja prodanog Saudijskoj Arabiji sigurno se koristio za rat u Jemenu. Financijska vrijednost pomoći koja je iz Europe upućena prema Jemenu minorna je u usporedbi s vrijednošću oružja prodanog iz europskih zemalja koaliciji koja razara Jemen. Flaster su, i to poprilično loš, na rat u Jemenu stavljali i hrvatski mediji. 'Javni servis' niti jednu vijest nije posvetio prodaji oružja od strane Hrvatske. Tijekom posljednje četiri godine u našoj zemlji nije organizirana niti jedna akcija ni prosvjed protiv ovog rata.

Gradovi ne mare za klimatske promjene

Foto: Pixabay
Kako bi komparirale situaciju diljem zemlje, H-Alter je na dežurne gradske adrese u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Dubrovniku opetovano slao upitnik i zamolbu za sudjelovanjem u istraživanju o načinima na koji gradovi reagiraju na porast temperature i izazove koje predstavljaju klimatske promjene. U periodu od pola godine, odgovorio nam je jedino Grad Pula. Primjeri velikih gradova, čija se borba protiv klimatskih promjena svodi uglavnom na površno informiranje građana i formalno provođenje EU projekata, pokazuju kako do ozbiljnijih akcija dolazi tek prilikom većih katastrofa i problema.

Muškarcima gradovi, ženama zaborav

Foto: H-Alter
Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi.