Članci tagirani sa: EDJNet stranica 1 od 1

Porez na ženske higijenske proizvode

Foto: Pixabay
Nakon što je 2007. godine EU dala mogućnost državama članicama da snize tzv. “tampon porez”, jedan dio zemalja je to i učinio, dok su neke zemlje nastavile tretirati proizvode za žensku higijenu poput ostalih proizvoda koji ne spadaju u osnovne životne potrepštine. Skoro polovina država članica EU i dalje primjenjuje na higijenske uloške i tampone istu stopu PDV-a kao i na nakit, vino, pivo i cigarete. U deset država članica ova stopa premašuje 20 posto: u Mađarskoj iznosi 27 posto, u Hrvatskoj i Danskoj 25 posto. Usporedba nacionalnih poreznih zakona, koju je proveo Civio, pokazala je, štoviše, da je u mnogim državama članicama EU “tampon porez” viši od poreza koja se primjenjuje na hotelske usluge.

Bombe naše, trupla vaša

Mural jemenske umjetnice Haife Subay - glad u Jemenu (Foto: Haifa Subay Twitter)
Hrvatska je tijekom posljednjih godina bila u vrhu zemalja EU po izvozu oružja i druge vojne opreme, barem što se tiče vrijednosti licenci. Dio oružja prodanog Saudijskoj Arabiji sigurno se koristio za rat u Jemenu. Financijska vrijednost pomoći koja je iz Europe upućena prema Jemenu minorna je u usporedbi s vrijednošću oružja prodanog iz europskih zemalja koaliciji koja razara Jemen. Flaster su, i to poprilično loš, na rat u Jemenu stavljali i hrvatski mediji. 'Javni servis' niti jednu vijest nije posvetio prodaji oružja od strane Hrvatske. Tijekom posljednje četiri godine u našoj zemlji nije organizirana niti jedna akcija ni prosvjed protiv ovog rata.

Gradovi ne mare za klimatske promjene

Foto: Pixabay
Kako bi komparirale situaciju diljem zemlje, H-Alter je na dežurne gradske adrese u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Dubrovniku opetovano slao upitnik i zamolbu za sudjelovanjem u istraživanju o načinima na koji gradovi reagiraju na porast temperature i izazove koje predstavljaju klimatske promjene. U periodu od pola godine, odgovorio nam je jedino Grad Pula. Primjeri velikih gradova, čija se borba protiv klimatskih promjena svodi uglavnom na površno informiranje građana i formalno provođenje EU projekata, pokazuju kako do ozbiljnijih akcija dolazi tek prilikom većih katastrofa i problema.

Muškarcima gradovi, ženama zaborav

Foto: H-Alter
Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi.

Recikliranje plastike: Europa napreduje, ali neujednačeno

Foto: Pixabay
"Europska strategija za plastiku" sve više dobiva na značaju u Bruxellesu i dok neke države članice već bilježe dobre rezultate, brojne druge zaostaju. Od 30 zemalja, 10 je dostiglo stopu iskorištavanja otpada iznad 90% i to prije svega zahvaljujući usvajanju normi koje ograničavaju ili zabranjuju odlaganje otpada na deponije. Unatoč naporima i pojedinim poboljšanjima, pitanje je hoće li "strategija za plastiku" koju EU pokušava provesti u djelo pružiti instrumente neophodne za ostvarivanje postavljenih ciljeva.

Kada azil traže Europljani

Foto: Marius Becker, EPA/Hina
Sve rasprave o pravu na azil pokrenute u Europi zadnjih godina – i rasizam koji ih prati – temelje se na ideji da tražitelji azila potiču iz Azije i Afrike, te da pristižu u Europu preko Mediterana ili Turske. Međutim, svake godine gotovo sto tisuća Europljana traži azil u zemljama Europske unije i broj odobrenih zahtjeva je u porastu. Međutim, ovaj fenomen ostaje na marginama debate o pravu na azil, kao i one o proširenju EU.

Kada azil traže Europljani

Foto: Marius Becker, EPA/Hina
Sve rasprave o pravu na azil pokrenute u Europi zadnjih godina – i rasizam koji ih prati – temelje se na ideji da tražitelji azila potiču iz Azije i Afrike, te da pristižu u Europu preko Mediterana ili Turske. Međutim, svake godine gotovo sto tisuća Europljana traži azil u zemljama Europske unije i broj odobrenih zahtjeva je u porastu. Međutim, ovaj fenomen ostaje na marginama debate o pravu na azil, kao i one o proširenju EU.