Članci tagirani sa: ekologija stranica 1 od 3

Hoću zabrane!

Foto: Pixabay
Živimo preko svojih mogućnosti i zato treba uvesti zabrane, bez obzira na to što ih nitko ne voli. Otići u grad autobusom (ili biciklom) umjesto autom, nije prestroga mjera. Zašto jednostavno ne zabranite plastična pakiranja ako nisu potrebna? U ustavu se nigdje ne spominju boce sa sokom od rabarbare pomiješanim s mineralnom vodom. Ono što smatramo potrošačkom slobodom, u stvari je često samo udobnost koja se skriva pod pojmom prava. Potrošačke zabrane ograničavaju slobodu potrošnje, a ne političku slobodu.

Prvi jadranski otok bez jednokratne plastike

bez_plastike.jpg
Europski parlament prošloga je tjedna usvojio dugo očekivani zakon kojim se od 2021. iz EU izbacuje dio plastike za jednokratnu upotrebu, poput jednokratnog posuđa, slamki, štapića za uši i sličnih uglavnom nepotrebnih predmeta. Time će se, procjenjuju, ukloniti 70 posto izvora zagađenja mora plastikom. No, nekoliko dana prije odluke EP-a trgovci, ugostitelji, udruge, načelnik i TZ otoka Zlarina potpisali su povelju kojom se obvezuju izbaciti iz korištenja jednokratnu plastiku već od ove sezone. Kako je Zlarin odlučio postati prvi otok slobodan od plastike, barem one jednokratne, u Hrvatskoj?

Odgovornost svih kao jedino rješenje za plastično onečišćenje

Foto: Rich Carey, WWF
Onečišćenje plastičnim otpadom kriza je globalnih razmjera koja će se ubrzano pogoršavati ukoliko svi akteri ne preuzmu odgovornost za stvarne troškove koje plastika predstavlja za prirodu i ljude, upozorava novoobjavljeni WWF-ov izvještaj. Više od 270 zabilježenih životinjskih vrsta ugroženo je zbog zaplitanja u otpad, dok je kod više od 240 vrsta zabilježeno gutanje plastike. IZ WWF-a ističu kako je prevelika odgovornost usmjerena na potrošače i gospodarenje otpadom te će napori biti nedovoljni izostave li se mjere u svakoj fazi lanca, od dizajniranja do krajnjeg zbrinjavanja otpada.

Termoelektrane na Zapadnom Balkanu ugrožavaju zdravlje svih ljudi u Europi

coal.png
Šesnaest zastarjelih termoelektrana na ugljen u zemljama Zapadnog Balkana predstavlja zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Europu, pri čemu većinu zdravstvenih posljedica i troškova snose građani i građanke Europske unije. Novo istraživanje pokazuje kako svake godine zagađenje zraka iz termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu dovodi do 3900 preuranjenih smrti, 8500 slučajeva bronhitisa kod djece, kao i drugih kroničnih oboljenja.

Živjeti ili propasti zajedno - izdanje 2018

Foto: H-Alter
Ove smo godine donosili reportaže iz Palestine, pružili pogled na najdublji rudnik ugljena u Europi iza šume Hambach, ali i tisuće izbjeglica i migranata na ulicama Bihaća. U brojnim intervjuima bavili smo se vodom kao temeljnim ljudskim pravom, zamišljanjem drugačijeg svijeta, životom bez stvaranja otpada, borbom za javno, gradskim inicijativama i samoorganiziranjem. Nastavili smo pisati o klimatskim promjenama i opasnom otpadu. Analizirali smo trap i metal, intervjuirali bendove, pisali o nogometu i Lilianu Thuramu. Pročitajte, podsjetite se. Hvala svim našim suradnicama i suradnicima.

Dan ekološkog duga: Od srijede živimo na dug!

Foto: GFN
Svijet ulazi u ekološki dug 1. kolovoza, najavljuje Global Footprint Network (GFN). Dan ekološkog duga je onaj dan kada potreba čovječanstva za prirodom nadmašuje ono što zemljini ekosustavi mogu u 2018. godini obnoviti. Taj dan, koji se ove godine obilježava najranije otkako se vrše mjerenja (1997. godine bio je potkraj rujna), simbolično prikazuje utjecaj ljudskih aktivnosti na prirodu i njezine resurse.

Beč - briga o okolišu uči se od malih nogu, otvara se novi edukacijski centar

Foto: Christian Houdek
Koliko je ekologija bitna tema u glavnom gradu Austrije potvrđuje i činjenica da će u jesen ove godine biti otvoren novi centar u kojem će djeca i mladi moći saznati sve o razvrstavanju otpada, recikliranju i zaštiti okoliša. Novi je centar smješten odmah uz trgovinu rabljenom robom koju vodi bečko Poduzeće za zbrinjavanje otpada MA48. Novi je edukacijski centar u duhu održivosti i sam sagrađen od recikliranog materijala

Vijetnam: komunistička zemlja izlazećeg kapitalizma

Foto: Mirza Softić
Vijetnam će zahvaljujući svom otvorenom tržištu vjerovatno u skoroj budućnosti napredovati više nego što iko očekuje. Koliko će biti razlike između bogatih i siromašnih, zasad možemo samo nagađati, ali za ovu zemlju danas kažu da je slična Tajlandu od prije 20 godina, te da još nije turistički komercijalizovana. Trenutno još uvijek možete uživati u uličnoj hrani, otvorenim lokalima po 24 sata dnevno, te fudbalu na otvorenom, kakav u Evropi sve rjeđe viđamo, a u zapadnim zemljama skoro nikad - ovakvog fudbala kod nas više nema, a svi ga se sjećamo s nostalgijom.