Članci tagirani sa: ekonomija stranica 1 od 4

Bijeli dim za daltoniste

Foto: ytb prtsc
Javnosti se nabacuje demagogija u celofanu porezne "reforme", a građani će dobiti mrvice.

Nitko više ne zamišlja drugačiji svijet

Foto: I.P.
Antonio Šiber, znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku: "Specijalizacija nije posljedica toga što u njoj postoji šira korist za društvo, nego konkretna korist za profit. Umjesto da znanost i obrazovanje uvjetuju kakva bi ekonomija trebala biti, ekonomija uvjetuje kakvo obrazovanje i znanost trebaju biti. Javni interes je postao prosta riječ zato što se ne može monetizirati. Nitko više ne govori 'pad', nego 'negativni rast', toliko je ukorijenjena fantazija o rastu. Najgore je što se propaganda o 'najboljem od svih svjetova' prodaje populaciji koja više ne može zamisliti drugačiji svijet."

Usitnjavanje medija i fragmentacija publika: Živio izbor!

mediji_freepress.net_copy12870.png
Diversifikacijacijom medija i fragmentacijom publika dobivamo niz izbora, biramo što ćemo konzumirati, kada i gdje. Ipak, jedna od posljedica je rastakanje zajedničkog okvira kojim se, u informativnoj domeni, definira javni interes, a druga je nestanak povjerenja u medije. Možda praćenje sadržaja "na zahtjev" omogućuje izbjegavanje reklama, ali pirova je to pobjeda u polju saturiranom logikom konsumpcije i profitnih interesa.

Ne ukradi

Foto: I.P.
Ne ukradi - nije rekao ovih dana nijedan biskup. Na nas se makar ne puca. Mi smo slobodni.

U spomen na Otakara Tureka

Foto: arhiva
Vijest da je umro Otakar Turek (1927-2018), jedan od posljednjih iz plejade nadarenih, odvažnih, misaono smjelih pokretača promjena ekonomskog uređenja u Čehoslovačkoj 1960-ih/1970-ih godina, mora rastužiti i potresti svakoga tko ga je poznavao – njegovu ličnost i njegova misaona nastojanja, formulirana u knjigama, člancima, internim elaboratima, u vremenu dužem od šezdeset godina. A u tome je osobito značajno da je od 1957. godine do sloma "praškog proljeća" bio sekretarom Komisije za privrednu reformu (poznatiju po imenu čelnog čovjeka – tzv. "Šikova reforma").

Blokirani - klasa za sebe

Foto: Pixabay
U Hrvatskoj je danas čak 325.254 blokiranih (duguju preko 43,37 milijardi kuna). Oni su već neko vrijeme skupina ljudi koje politika koristi kako bi se njima manipuliralo i baratalo, a ništa konkretno napravilo kako bi im se pomoglo. Moglo bi se reći da blokirani danas postaju klasa – društveni sloj za koji za sigurnošću možemo tvrditi, da se poslužimo Marxovim terminom, da jesu "klasa po sebi", pitanje je kada će, i mogu li, oni postati klasa "za sebe".

Ćiribu-ćiriba, suficit!

Foto: Pexels
Gdje bi Hrvatska bila da se plaća ono što je uistinu razvojno, korisno i za opće dobro?

Zašto smo gladni?

Foto: ytb prtsc
Kako ovih dana živi do jučer najbogatiji Hrvat? Napor da živi kao sav "normalan" svijet, nešto što mu je godinama bilo strano. Velik je to skok od helikoptera i dvorca do života svojih radnica, blagajnica. Sto dvadeset kuna na dan u Londonu nije puno, no nije niti u Hrvatskoj – svima onima koji imaju. Većini to nije malo novca. Sto dvadeset kuna, samo za sebe, svaki dan.

Etična banka je nužna za ekonomski razvoj Hrvatske

ebanka_logo.jpg
Struktura vlasništva i nediversificiranost bankarskog sektora jedan je od najvećih gospodarskih problema Hrvatske. Bankarski sektor, koji je praktički u 90 postotnom vlasništvu stranih banaka, izravni je uzrok vrlo niske stope financiranja poduzetničkih projekata u Hrvatskoj. Puni učinak potencijala iskorištavanja EU sredstava može se ostvariti isključivo putem osnivanja specijalizirane financijske institucije - etične banke.

Nema obećane zemlje

Foto: ytb_prtsc
Hrvatska, uz Estoniju i Sloveniju, bilježi najveći udio nezaposlenih mladih koji su se zbog posla spremni preseliti u drugu zemlju EU. Njemačka je zemlja koja desetljećima ima prvenstvo privlačenja hrvatskih emigranata. "Njemačka možda izgleda kao dobar primjer, ali zapravo se suočavamo sa sve većim problemima po pitanju radničkih prava i nesigurnih oblika rada. Mladima se po izlasku na tržište rada nude pretežno ugovori na određeno, a s posebnom se diskriminacijom susreću žene i osobe migrantskog porijekla", govori nam Sandra Kasunić, aktivistkinja njemačkog sindikata Ver.di.