Članci tagirani sa: ekonomija stranica 1 od 7

Nemar dolazi na naplatu

Foto: Pixabay
Desetljeća nemara, neodgovornosti, uvoza i zatiranja proizvodnje, sada su posve vidljiva.

Tri virusa kruže svijetom

Foto: Pixabay
Ne jedan, već tri virusa se trenutno isprepliću, pa i nadmeću: virus globalizacije, virus nacije i korona virus. Svi dobro poznati od ranije. Svi se slažu da se oko virusa ne mogu sagraditi zidovi, ali ne radi se više ni o virusu. Radi se o – danu poslije. Svatko bi se želio, što je više moguće, ograditi od posljedica. Zato bi sada radikalno socijalno distanciranje trebalo, s druge strane, iziskivati socijalno i globalno umrežavanje bez presedana. Ako je rast virusa bio eksponencijalan, mogu li posljedice, i odgovori na njih, ostati linearni?

Posuđivanjem alata do društvene promjene

Foto: Duško Kostić
"Ovo je avangarda ekonomije 21. stoljeća: smanjujemo otpad, stimuliramo popravljanje i stvaranje alternative potrošačkom društvu", stoji na web stranici knjižnice alata Tournevie koja djeluje u belgijskom Bruxellesu. Prva i zasad jedina Knjižnica alata u Hrvatskoj djeluje već sedam godina u Belom Manastiru, a osim ekoloških vrijednosti, promiče integraciju Roma i smanjuje društvene nejednakosti. "Ljudi često nisu u mogućnosti kupiti neki alat, a uz to im treba možda dva ili tri puta godišnje. Najbolje rješenje je da ga posude u našoj Knjižnici", ističe Duško Kostić, idejni pokretač Knjižnice.

Globalno bogatstvo izgrađeno neplaćenim radom žena

Foto: Pixabay
Ekonomska i politička elita okupljena na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu koji završava danas i ove se godine trudila problematizirati globalnu nejednakost zanemarujući glavne uzroke problema. Povodom foruma Oxfam je objavio godišnji izvještaj o drastičnoj globalnoj nejednakosti koji pokazuje da je lani 2,153 milijardera, pretežito muškaraca, posjedovalo više bogatstva nego 4,6 milijardi ljudi. "Ekonomska nejednakost izgrađena je na rodnoj nejednakosti, koju omogućava seksistički ekonomski sustav koji izrabljuje i marginalizira žene i djevojke, istovremeno uvećavajući bogatstvo i moć elite", govori nam Anna Ratcliff iz Oxfama.

Čile se probudio!

Santiago de Chile, glavni trg Plaza Italia (Foto: Sara Večeralo)
Tjedan dana, koliko je trajao policijski sat, u Santiagu sam provela u blizini glavnog trga Plaza Italije, gdje je miris suzavaca svakodnevno dopirao do mog prozora. Čileanski predsjednik Sebastián Piñera proglasio je izvanredno stanje, a nakon izjave da je "Čile u ratu", dobio je brojne kritike stranih medija i međunarodnih organizacija. Na trgu sam stajala i 25. listopada. Ono što sam vidjela bilo je više od milijun Čileanaca i Čileanki na ulicama, koji traže dostojanstvo i društvenu pravdu. Neoliberalni ekonomski eksperiment danas ovdje, nakon dugogodišnje šutnje naroda, u sveopćoj revoluciji pokazuje svoje prave rezultate.

I Zemlja ima granice koje ne želimo prijeći

Foto: Pixabay
"Vrijeme koje nam je preostalo da spriječimo prelazak Zemljinih točaka preokreta možda se već svelo na nulu, dok je vrijeme za reakciju da postignemo nulte emisije u najboljem slučaju 30 godina. Zato je moguće da smo već izgubili kontrolu nad time hoće li doći do prelaska granice nakon koje nema povratka", ističe skupina znanstvenika u radu objavljenom u časopisu Nature. "Nakon toga unutarnja povratna sprega pogoni sustav u puno toplije stanje neovisno o tome što se događa s ljudskim emisijama," objašnjava za H-Alter Will Steffen, jedan od autora istraživanja.

Prosvjedi u Libanonu zbog pogoršanja ekonomske situacije

Foto: ytb-prtsc<br>
U nedjelju se nekoliko stotina ljudi okupilo u centru Bejruta kako bi prosvjedovali protiv korupcije i pogoršanja ekonomskih uvjeta. Blokirali su nekoliko glavnih prometnica u gradu, a neki su palili gume i kante za smeće, izvještava Reuters. Uz pojačani policijski nadzor, demonstranti su nosili znakove i zastave te marširali glavnom ulicom uzvikujući "Dolje kapitalizam" i "Odlazite!", a dio ih je stajao i ispred parlamenta. "Okupili smo se kako bi tražili dostojanstven život. Želimo poručiti zastupnicima, ministrima i cijeloj vladajućoj klasi da bi, ako već ne žele vratiti ono što su ukrali, barem trebali prestati krasti kako bi narod mogao živjeti", poručio je jedan prosvjednik.

Bez mira u mirovini

Foto: Pixabay
Prema posljednjim informacijama s HZMO-a trenutno radi 11558 umirovljenika. Dio umirovljenika doista radi jer želi aktivniji život, no činjenica je da više od 50 posto umirovljenika živi na rubu siromaštva, stoga im ne preostaje više opcija od ponovnog ulaska u svijet rada. Naime, prosječna starosna mirovina za srpanj, a koju prima najveći broj umirovljenika, iznosila je 2228 kuna, dok mirovinu manju od tisuću kuna prima 153546 umirovljenika. Dodamo li tome one osobe koje se nalaze u iznosu "između" dolazimo do brojke od 586 613 osoba s primanjima nižim od 2228 kuna, tj. 55.31 posto umirovljenika. Za mir u mirovini još se treba izboriti.

Porez na ženske higijenske proizvode

Foto: Pixabay
Nakon što je 2007. godine EU dala mogućnost državama članicama da snize tzv. “tampon porez”, jedan dio zemalja je to i učinio, dok su neke zemlje nastavile tretirati proizvode za žensku higijenu poput ostalih proizvoda koji ne spadaju u osnovne životne potrepštine. Skoro polovina država članica EU i dalje primjenjuje na higijenske uloške i tampone istu stopu PDV-a kao i na nakit, vino, pivo i cigarete. U deset država članica ova stopa premašuje 20 posto: u Mađarskoj iznosi 27 posto, u Hrvatskoj i Danskoj 25 posto. Usporedba nacionalnih poreznih zakona, koju je proveo Civio, pokazala je, štoviše, da je u mnogim državama članicama EU “tampon porez” viši od poreza koja se primjenjuje na hotelske usluge.

Kanada: Doktor koji svojim pacijentima kao lijek propisuje - novac

Foto: Pixabay
Gdje neki liječnici vide samo srčane bolesti ili depresiju, kanadski liječnik Gary Bloch vidi i siromaštvo i beskućništvo. Bloch svojim pacijentima uz lijekove propisuje i - novac. Taj je koncept počeo razvijati 2005., kao gestu prepoznavanja uzročnika bolesti, a u svome timu ima pravnike i socijalne radnike koji pomažu pacijentima da poboljšaju svoju situaciju. "Vrijeme je za razumijevanje društvenih uvjeta u kojima ljudi žive. To znači da kad pacijenti iznesu svoje zdravstvene probleme, znam da moram gledati i njihova niska primanja, neadekvatno stanovanje ili nedostatak veza u zajednici", kaže Bloch.