Članci tagirani sa: energetska neovisnost stranica 1 od 2

Energija za sve

Paul Phare, Foto: Inia Herenčić
"Razvijati projekte obnovljivih izvora energija je kao da pokušavate natjerati mačke u stado", slikovito objašnjava Paul Phare iz britanske energetske zadruge Energy4All. No, dok za energetske zadrugare u Hrvatskoj to danas još uvijek tako izgleda, jer se suočavaju s birokratskim i financijskim preprekama, u zapadnoeuropskim zemljama je "tjeranje mačaka u stado" sve uspješnije, pokazali su primjeri predstavljeni na skupu Dobra energija dolazi na Vis u organizaciji Zelene energetske zadruge.

Kako ugljen uništava živote

Fredy Martinez iz Don Jace pokazuje tragove ugljena koji pokrivaju obalu kraj sela.
"Prije smo bili siromašni, ali smo imali rijeke, bavili smo se ribolovom, uzgajali hranu i živjeli dobro. Sada to naša djeca mogu samo gledati na televiziji. Rijeke su skrenuli, šume su posječene, a mi smo zatvorenici u svom selu", kaže Hilario Vega, stanovnik sela Boqueron na sjeveroistoku Kolumbije. Cijelo selo već godinama čeka preseljenje jer je zrak toliko zagađen da im ozbiljno ugrožava živote. Okruženo je, naime, rudnicima ugljena iz kojih i Hrvatska uvozi ugljen za rad termoelektrane u Plominu.

Cijena energije mora biti realna

R. Pašičko
Robert Pašičko: Hrvatska ima jednu od najnižih cijena električne energije u EU. Razlog je taj što pola naše proizvedene energije dolazi iz hidroelektrana koje su sagradili naši očevi i djedovi, no ovakva cijena je samo održavanje statusa quo. Netko treba priznati i glasno reći da uvozimo 50 posto svoje primarne energije, a ako uvoziš pola energije kao i pola hrane jasno da je prvi prioritet da smanjiš ovisnost o drugima tj. o uvozu. To je mjera suverenosti države, a nije mjera imaš li MIG-ove ili nemaš.

Energetske zadruge danas

Sudionici skupa na krovu OŠ Ostrog, Foto: UNDP
Građani i dalje spremni, a država nespremna za "energetsko samozadovoljavanje": Praksa svih država koje su razvile zelenu energetiku, govori da je lokalno vlasništvo nad obnovljivim izvorima energije ključ njihovog razvoja, a to se kod nas uspješno ignorira, i još uvijek stagniramo na samo tisuću solarnih krovova u cijeloj zemlji.

Opasna poruka – može se

Krov OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću, Foto: UNDP
Opasne poruke poslane su prošloga tjedna iz Kaštela i Preloga kroz velike uspjehe, energetski neovisnu školu i recikliranje 60 posto otpada. Razotkriveno je tako da problem nisu ni otpad ni energija ni nezainteresirani građani već inertan sustav i njegovi vođe koji profitiraju od nastavka business as usual scenarija. "Ako jedna škola može ovoliko postići bez ikakve podrške države i fondova, koliko se tek može s njima?", kaže Robert Pasicko iz UNDP-a.

Energetskim zadrugama do 500 megavata instaliranih u sunčane i vjetroelektrane

Ilustracija: M.K.
Uz mudru državnu politiku, Hrvatska bi do 2020. godine mogla imati 500 megavata instaliranih u sunčane i vjetroelektrane, što je ulaganje vrijedno milijardu eura koje bi se moglo ostvariti bez državnih poticaja, isključivo novcem građana i europskih fondova, smatra Robert Pašičko, koji radi za Program Ujedinjenih naroda za razvoj, u Uredu stalnog predstavnika u Hrvatskoj.

Dom, na drugačiji način

Foto: I.U.
Ljudi koji žive u manjim domovima često posjeduju manje stvari, troše manje energije i manje plaćaju režije. Nije zato neobično da u doba suočavanja s ekonomskom, energetskom i ekološkom krizom u svijetu raste pokret življenja u vrlo malim kućama. "Oduševljen sam time koliko malo zapravo trebam, a da bih bio zadovoljen i zadovoljan", kaže Ivan Uravić, Zagrepčanin koji je život u stanu zamijenio malim pokretnim domom koji je sam izgradio.