Članci tagirani sa: energetska neovisnost stranica 1 od 2

Cijena energije mora biti realna

R. Pašičko
Robert Pašičko: Hrvatska ima jednu od najnižih cijena električne energije u EU. Razlog je taj što pola naše proizvedene energije dolazi iz hidroelektrana koje su sagradili naši očevi i djedovi, no ovakva cijena je samo održavanje statusa quo. Netko treba priznati i glasno reći da uvozimo 50 posto svoje primarne energije, a ako uvoziš pola energije kao i pola hrane jasno da je prvi prioritet da smanjiš ovisnost o drugima tj. o uvozu. To je mjera suverenosti države, a nije mjera imaš li MIG-ove ili nemaš.

Energetske zadruge danas

Sudionici skupa na krovu OŠ Ostrog, Foto: UNDP
Građani i dalje spremni, a država nespremna za "energetsko samozadovoljavanje": Praksa svih država koje su razvile zelenu energetiku, govori da je lokalno vlasništvo nad obnovljivim izvorima energije ključ njihovog razvoja, a to se kod nas uspješno ignorira, i još uvijek stagniramo na samo tisuću solarnih krovova u cijeloj zemlji.

Opasna poruka – može se

Krov OŠ Ostrog u Kaštel Lukšiću, Foto: UNDP
Opasne poruke poslane su prošloga tjedna iz Kaštela i Preloga kroz velike uspjehe, energetski neovisnu školu i recikliranje 60 posto otpada. Razotkriveno je tako da problem nisu ni otpad ni energija ni nezainteresirani građani već inertan sustav i njegovi vođe koji profitiraju od nastavka business as usual scenarija. "Ako jedna škola može ovoliko postići bez ikakve podrške države i fondova, koliko se tek može s njima?", kaže Robert Pasicko iz UNDP-a.

Energetskim zadrugama do 500 megavata instaliranih u sunčane i vjetroelektrane

Ilustracija: M.K.
Uz mudru državnu politiku, Hrvatska bi do 2020. godine mogla imati 500 megavata instaliranih u sunčane i vjetroelektrane, što je ulaganje vrijedno milijardu eura koje bi se moglo ostvariti bez državnih poticaja, isključivo novcem građana i europskih fondova, smatra Robert Pašičko, koji radi za Program Ujedinjenih naroda za razvoj, u Uredu stalnog predstavnika u Hrvatskoj.

Dom, na drugačiji način

Foto: I.U.
Ljudi koji žive u manjim domovima često posjeduju manje stvari, troše manje energije i manje plaćaju režije. Nije zato neobično da u doba suočavanja s ekonomskom, energetskom i ekološkom krizom u svijetu raste pokret življenja u vrlo malim kućama. "Oduševljen sam time koliko malo zapravo trebam, a da bih bio zadovoljen i zadovoljan", kaže Ivan Uravić, Zagrepčanin koji je život u stanu zamijenio malim pokretnim domom koji je sam izgradio.

Obrisi održive budućnosti - Energetika

Ilustracija: M.K.
Koje su to tehnologije i javne politike koje bi nas mogle usmjeriti na put održivog razvoja na području energetike, pogledajte u dokumentarcu iz serijala "Obrisi održive budućnosti".

Pravo pitanje je koliko su nam "zeleni" uštedjeli uspješnim kampanjama

bundzije.jpg
S obzirom da se javnosti želi prodati priča kako su ljudi koji se bore za obranu javnih dobara krivi za gospodarske neuspjehe, valja pogledati koliko "prosperiteta" su donijeli projekti koje "zeleni" nisu uspjeli zaustaviti, a pokušali su. Jer koliko još lešćea, zagrebačkih pročistača voda i skupih elektrana s uvoznom opremom na uvozni ugljen javni proračuni mogu podnijeti? Ne previše.