Za provedbu reformskog programa predviđeno je čak 88 milijuna eura, a nacrt prve Strategije objavljuje se na samom pragu posljednje godine mandata Vlade, i to bez uključivanja socijalnih partnera i stručne javnosti u njezinu izradu. To znači da se sistemski pomaci i povlačenje planiranih sredstava iz EU-a neće moći provesti prije narednih izbora jer je Strategija još uvijek daleko od dovršenosti, poručili su predstavnici civilnih udruga, sindikata i stručne javnosti.

Vjerske zajednice neće ni dalje podnositi izvještaje o privatnim izvorima financiranja?

Tek je petina saborskih zastupnika, odnosno njih 29, ostavila svoj potpis na izjavu kojom se zahtjeva obnova povjerenja građana u politički sustav. Riječ je o paketu prijedloga kojim iz GONG-a sugeriraju nužnost provođenja izborne reforme, a koji obuhvaća i uvođenje preferencijalnog glasovanja na parlamentarnim izborima.

Prije više od deset godina slabo poznati član mjesnog odbora SDP-a Črnomerec Zoran Milanović pitao je iz publike na jednoj tribini profesora Ivana Padjena "kojim pravnim vrelima su se inspirirali" kad su ispisivali nacrt prijedloga Zakona o političkim strankama.

Odobravanjem smiješno malog budžeta za rad Povjerenice za pristup informacijama Vlada nam je svima dala na znanje kako namjerava i dalje voditi politiku i donositi odluke daleko od očiju javnosti. To se može smatrati zaključkom okruglog stola o deset godina Zakona o pravu na pristup informacijama koji je prekjučer održan u Saboru.

"Kako Povjerenik za informiranje ne bi bio mrtvo puhalo, moraju biti ispunjena dva uvjeta - da na to mjesto bude izabrana kompetentna i nezavisna osoba i da se osigura dovoljno sredstava koja će omogućiti njegovom uredu efikasan rad," zaključak je jučer održane konferencije GONG-a povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama.

Jelena Berković, aktivistica GONG-a, govori o godišnjem izvještaju Platforme 112 o radu Vlade: "Pitanje je što je suprotno od demokracije - totalitarizam ili lažna demokracija."

Prijedlog Zakona o strateškim investicijama vodi u drugu privatizacijsku pljačku, ocjena je organizacija civilnog društva. "Zakonom se osigurava kratki put do eksploatacije prirodnog bogatstva zemlje. Ne razlikuje dobra prema njihovoj društvenoj i ekološkoj vrijednosti, te dokida razliku između privatnog i javnog dobra, pokušavajući monetizirati javna dobra", komentira za H-Alter dr. sc. Vladimir Cvijanović.

"Iako smo stalno naglašavali da je za provedbu zadaća iz sadašnjeg Zakona o pravu na pristup informacijama nedostaje financijskih sredstava, novim se prijedlogom Zakona dodaju ovlasti, ali sredstva se ne povećaju. Nije jasno kako bi se trebala odvijati njegova provedba", ističe Saša Šegrt iz Transparency Internationala Hrvatska.