Tom su determinantom impregnirane sve kombinacije i prije i poslije izbora.

Izbjeglička i humanitarna kriza pod svjetla reflektora stavlja brojne aktere o kojima inače ne razmišljamo mnogo. Hrvatski Crveni križ organizacija je za koju svi znaju, koju se često hvali, ponekad i kritizira (pogotovo u situacijama većih kriza), ali o kojoj se dubinski ne raspravlja. Dvije stvari koje se ističu kao veoma sporne u radu HCK-a su manjak financijske transparentnosti te politiziranost same organizacije.

Kada su to prijetnje ušle na hrvatsku javnu scenu ovako na velika vrata? No, stvarno, zar ćemo na period od Tuđmanove smrti do ulaska u EU gledati kao na "zlatno doba", prošlo svršeno vrijeme, kada smo svi zajedno gradili demokratsku Hrvatsku? Korak po korak, no bilo je i skokova. Danas opet prijetnje, ksenofobija, zadrto nacionalno kao jedini i ultimativni kriterij.Ponavlja li se to povijest jer nismo naučili ništa ili zato da se dovrši čistka?

Odlazak čelnika najvećih domaćih sindikalnih organizacija vodstvu HDZ-a podigao je nemali broj obrva. Spomenuta je stranka svojim gostima "možda sigurno" pokazala najpoznatiji nepostojeći "predizborni" program. A kako predizborne kampanje samo što nisu počele, nije nebitno kome će se priključiti sindikalna ekipa, kako u kontekstu same političke borbe, tako i u kontekstu potencijalno podebljanih državnih rashoda u vremenu kada je svaki glas bitan.

Jasno je da nedavna odluka Gradskog vijeća Vukovara o neprovođenju zakona o dvojezičnosti neće proći, te da će biti proglašena nezakonitom. Upravo je to ono što čeka Karamarko - ponovno "događanje naroda" u Vukovaru. Upravo je sada pravo vrijeme da se iskopaju dvojezične ploče iz septičke jame mržnje, da se ponovno krene u suludo nacionalističko divljanje, a sve u korist ekipe koja osim proizvodnje mržnje i pljačke nije u stanju ništa drugo ponuditi.

"Zakaj Kolinda za debele peneze sih nas obilazi samo Dalmatince, gde HDZ vlada?"

U predizbornoj igri su političko-karijerni ulozi dvaju uhljebničkih čopora ovnova.

Obmanjivačko zapomaganje nad fenomenom pomanjkanja i gubitka radnih mjesta.

Ana Karamarko (Šarić) pune je dvije godine bila tijesno povezana s tvrtkom koja danas pokušava upasti u 6,5 milijardi eura vrijedan nuklearni projekt u Finskoj, ali ima problema s dokazivanjem da nije riječ o kapitalu iz Rusije. Osim pitanja odakle joj 158 milijuna eura, jedno od brojnih otvorenih pitanja oko Migrit solarne energije d. o. o. jest i odakle joj novac nužan za praćenje svog dijela ulaganja tijekom nastavka projekta.

Mogu li se, u zemljama zahvaćenim krizom, građanke i građani odnosno privreda u cjelini nositi s tolikom razinom neizvjenosti koju stalne najave reformi nose sa sobom? Paradoks modela razvoja koji je trenutno u primjeni u Grčkoj ili Hrvatskoj sastoji se u tome da, što je neka zemlja u ovoj igri "uspješnija", to je veća destrukcija njenog socijalnog tkiva i time sve manje nalikuje na održivi društveno-ekonomski model koji bi zapravo trebao biti stvarni cilj.