Članci tagirani sa: javne potrebe u kulturi stranica 1 od 4

Privatni poroci, potrebe javne

Foto: ytb prtsc
Udruga za nezavisnu medijsku kulturu zatražila je od Ministarstva kulture poništenje natječaja za Javne potrebe u kulturi u 2019. godini, u dijelu koji se odnosi na tzv. elektroničke publikacije. Zahtjev za poništenjem obrazložen je nelogičnošću natječaja, njegovom neusklađenošću s važećim medijskim zakonodavstvom, ismijavanjem elementarne proceduralnosti kao i narušavanjem integriteta nakladnika "elektroničkih publikacija". Sam čin prigovaranja trebao bi podrazumijevati izvjesnu mjeru povjerenja u instituciju - toga nemamo, ali odbijamo progutati baš sve što je servirano.

Zlatarovo zlato (epilog)

zarez_22.jpg
Trgovački sud presudio, Druga strana mora vratiti 1,2 milijuna kn.

Čitajte Hrvatsko slovo!

slovo_004.jpg
U petnaest godina Hrvatsko slovo je na simboličkoj razini pripremilo teren za sadašnju politiku Tomislava Karamarka. Uspentravši se na vlast, Karamarko je inaugurirao instant-antifašista Hasanbegovića da provede kulturni program koji je studiozno razrađivan upravo u Hrvatskom slovu. Sada je zatvoren puni krug: Hasanbegović Hrvatskom slovu podvostručuje državnu potporu, a oduzima potporu drugim medijima, kao i civilnom društvu. Što će biti dalje, čitajte u Hrvatskom slovu!

Točka na Zarez

Foto: T.G.<br>
Da su ovogodišnji rezultati Javnih potreba u kulturi nova u nizu manifestacija HDZ-ove, Vladine, pa time i Hasanbegovićeve klerikalne, proustaške politike, tvrdnja je koju nema smisla posebno dokazivati. Smisleno bi ipak bilo pokušati uvidjeti koji su mehanizmi u dosadašnjoj praksi raspodjele sredstava za javne potrebe u kulturi stajali Hasanbegoviću na raspolaganju, i na kakav bi ih način trebalo unaprijediti ili promijeniti jednoga dana kada razgovor o kulturnoj (i medijskoj) politici opet postane barem donekle moguć.

"Novi nacionalni obrazac"

Ministar Hasanbegović u domaćem ambijentu (Foto: Damir Senčar, Hina)<br>
Ministar kulture Zlatko Hasanbegović zalaže se za uspostavu novog nacionalnog obrasca kojim bi se integrirala cijela nacija, što bi po njegovu mišljenju značilo prekid ideoloških sukoba. Što o tome misle kulturni radnici u Hrvatskoj? Ministrov stav za H-Alter komentiraju Oliver Frljić, Mima Simić, Zvonimir Dobrović, Morana Komljenović, Slaven Tolj, Sanja Sarnavka, Tajana Broz, Nada Beroš, Rada Borić, Katarina Pavić, Tomislav Medak i Dragan Markovina.

AUDIO! Andrea Zlatar Violić u dva postupka za sukob interesa, ministar Mornar u jednome

Dalia Orešković: <span class="hs-lead">Foto FaH/ Dario Grzelj/ua</span>
Objavljujemo audio zapis dijela sjednice Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa održane 2. travnja 2015: Andrea Zlatar Violić prijavljena je u tri slučaja od kojih je za dva - davanje novčane potpore medijskom portalu Autograf Drage Pilsela i imenovanje ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva u Osijeku - Povjerenstvo odlučilo pokrenuti postupak, dok je za slučaj HAVC-a utvrdilo da sukoba interesa nije bilo.

Kako utjerati 1,2 milijuna kn?

zarez_2.jpg
Danas je na Trgovačkom sudu u Zagrebu održano prvo ročište u predmetu u kojem Republika Hrvatska, zastupljene po zagrebačkom županijskom DORH-u, od trgovačkog društva Druga strana d.o.o. traži povrat sredstava u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Tako je afera Zlatarovo zlato, o kojoj smo na H-Alteru detaljno pisali prije dvije godine, počela zadobivati i svoj sudski epilog.

Sve će to narod pozlatiti

ytb-prtsc
Od Andree Zlatar Violić, kao ugledne, filozofski obrazovane intelektualke, opravdano je bilo očekivati da odnose u kulturi demokratizira, oslobodi ih utjecaja različitih lobija, klanova i klika, da ih modernizira, učini javno providnima i na zakonu zasnovanima. Umjesto toga dobili smo bahat odnos prema propisima koji reguliraju rad tijela javne uprave, vrlo originalno kadroviranje i ignorantski stav prema kulturnoj i svakoj drugoj javnosti. Takav "kulturni milje" je naslijedila, takav isti je za sobom i ostavila.

Kako doskočiti klijentelizmu u kulturi

Foto: ORaH
Marina Biti, članica predsjedništva OraH-a: Svi znamo za velike mogućnosti zadiranja političkih instancija u odluke koje donose kulturna vijeća, kao i za manjak kriterija i kontrolnih mehanizama kojima bi se takve intervencije  ograničile. Uloga kulturnih vijeća je savjetodavna, što u naravi znači da su ona predlagatelji, ali ne i donosioci odluka, čime se otvara golem neregulirani prostor za podešavanje predlaganih rješenja partikularnim interesima nevidljivih aktera. U tu je sivu zonu svakako potrebno regulatorno ukoračiti!

Kad načelnik ostaje kratkih rukava

Dalija Orešković, predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa: "Kad općina raspisuje natječaj za dodjelu sredstava, a načelnik općine je prijavljeni kandidat - ima li sredstava dovoljno za sve, dopustivo je da i njemu budu dodijeljena."