Članci tagirani sa: javno dobro stranica 1 od 5

Opomenik ustaškog terora

Spomen park Dotrščina (Foto: Katarina Zlatec/Virtualni muzej Dotrščina)
Svoj prvi spomenik žrtvama fašizma Zagreb je dobio 1954. godine na Zelenoj potkovi. Otprilike desetljeće kasnije uređeno je i spomen-područje Dotrščina, kao autentično mjesto najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba. Zagrebu ne treba novi veliki spomenik žrtvama ustaškog režima zato jer takve spomenike grad već ima, ali se oni sustavno ignoriraju. Ono što treba je protokolarna reaktivacija postojećih i eventualno novo spomen-obilježje koje će opominjati na ustaški teror koji se danas u Hrvatskoj relativizira kroz institucionalni revizionizam - Opomenik ustaškog terora.

Građani dali crveni karton Bandićevom GUP-u, borba neće prestati!

Foto: I.Š.
Više stotina građana i građanki Zagreba danas je dalo crveni karton Bandićevom prijedlogu Generalnog urbanističkog plana kojim se žele oteti javne površine. Iako je GUP jučer skinut s dnevnog reda sjednice, prosvjed je održan kao jasna poruka da će se građani i dalje organizirano buniti protiv devastacije koju planira Bandić. "Zagreb nije na prodaju", "Ne idemo delati", "Nema Manhattna bez Centralnog parka", poručili su građani pred Gradskom skupštinom.

Apel svjetske mreže Urbanih istraživača INURA gradskim zastupnicima Grada Zagreba

slika_1_2_copy32085.jpg
Međunarodna mreža Urbanih istraživača INURA obratila se danas apelom zastupnicima Gradske Skupštine Grada Zagreba. U Zagrebu su imali prilike saznati detalje Izmjena i dopuna plana GUP-a, kao i za provedbu tzv. Zagreb Manhattana. Apeliraju na demokratski izabrane predstavnike svih građana da odbiju takav prijedlog GUP-a. "Mnogi bi vam gradovi zavidjeli na onome što imate - jedinstveni pojas javne zelene površine uz riječnu obalu. Ovakva vrijedna imovina postajat će sve dragocjenija kako se gradovi budu morali sve više prilagođavati rastućim rizicima koje donose klimatske promjene", stoji u pismu koje prenosimo u cijelosti.

Paralelni centar Zagreba

Tratinska (Foto: Saša Šimpraga)
Kod oblikovanja gradova, danski arhitekt i teoretičar Jan Gehl postavlja dva pitanja: Unaprjeđuje li način na koji gradimo gradove ljudsku interakciju, inkluziju i stvaranje prostora intime u gradu? Kada govorimo o javnim prostorima, po čemu točno mjerimo sreću? Prilika za stvaranje još jednog paralelnog centra možda nije najočitija, ali je itekako poželjna baš u Tratinskoj – ulici koja, po zagrebačkim kriterijima, ima nekakav metropolitanski katakter koji tek čeka da se otkrije. U toj ulici, već promjenom organizacije, oslobađanjem nogostupa u korist pješaka i uvođenjem drvoreda, postiglo bi se puno.

Tko je vidio zagrebački GUP?

slika_1_2.jpg
Do početka sjednice na kojoj će se raspravljati o Izmjenama i dopunama GUP-a ostalo je deset dana, a da zapravo još nitko nije vidio kako će on na kraju izgledati. Kada bismo se oslanjali na službene informacije koje se trenutno mogu pronaći na mrežnim stranicama Grada Zagreba, ni po čemu ne bismo znali da se upravo donosi najvažniji gradski prostorni dokument. Budući da nemamo vremenski stroj poput gradonačelnika, odgovor ćemo doznati kroz desetak dana.

Lidl protiv drveća

Mjesto za drvored (Foto: Pokreni Zabok)
Građanska platforma Pokreni Zabok već nekoliko mjeseci nastoji ostvariti inicijativu sadnje drveća u zelenom pojasu kod trgovačkog centra Lidl u Zaboku. Na sebe preuzimaju trošak nabave sadnica drveća i organizaciju stručne sadnje. Od predstavnika Grada dobili su nedvosmislen odgovor kako ne postoje zapreke u vezi sadnje na čestici u pitanju. Unatoč svemu, i dalje stižu negativni odgovori iz Lidla. Zašto je Lidl protiv drveća, koje bi neupitno poboljšalo kvalitetu života u gradu? I gdje je u svemu "društveno odgovorno poslovanje" na koje se lanac poziva?

Protuzakonita demontaža Velesajma i Hipodroma

slika_1_1.jpg
Konačni prijedlog najnovijih izmjena GUP-a Grada Zagreba kojeg bi Gradska skupština trebala usvojiti na idućoj sjednici, krši čitav niz zakona i propisanih procedura. Pritisak da se na brzinu donese konačni prijedlog plana na kojeg se nakon završetka javne rasprave čekalo gotovo dvije godine zvoni na uzbunu. Između svih izmjena ubačenih nakon završetka rasprave posebno se ističu one koje se odnose na prostor Hipodroma i Velesajma. Za buduću gradnju nema propisanih ama baš nikakvih ograničenja i novi će GUP dati pravni okvir za sve ono što se s arapskim investitorom planira na prostoru Velesajma i Hipodroma.

Bandić zajašio na Zagreb City, još jednom ignorira stavove javnosti i struke

Foto: ytb-rptsc
Projekt Zagreb City je u suprotnosti s važećim zagrebačkim Prostornim planom i Generalnim urbanističkim planom. Međutim, gradonačelnik Bandić ignorira tu činjenicu i postavlja se kao da će svaki čas "zabiti lopatu" te izbaciti korisnike hipodroma. Iz toga je jasno kako namjerava samo formalno odraditi buduće izmjene prostorno-planske dokumentacije kako bi uklopio ovaj projekt i da se pri tome neće obazirati na stavove javnosti i struke, upozoravaju iz Zelene akcije.

"Voda je opće dobro, ne prenosite ugovore o koncesiji za vode na nove koncesionare"

Foto: Pixabay
Hrvatski pravni centar je uputio prijedlog Andreju Plenkoviću da promijeni odluke Vlade RH o prijenosu ugovora o koncesiji za crpljenje mineralnih voda i ugovora o koncesiji za crpljenje termalne vode za tehnološke potrebe i za prodaju na tržištu, s društva Jamnica d.d., Zagreb, na novog koncesionara Jamnica plus d.o.o., Zagreb, od 2. svibnja. Upozoravaju kako se radi o interesnom pitanju i pozivaju Vladu da koncesiju povjeri javnom poduzeću, jer je voda opće dobro i ljudsko pravo.

Tortura (od) muzeja

Foto: M.M.
Od 2000. godine zamjećuje se globalni trend osnivanja privatnih - profitnih muzeja. Procjenjuje se da ih je preko 70% (umjetničkih) niknulo milenijskih godina. Taj trend dao je rastakanju javnosti institucije nove, nestidljive razmjere. Misija je profit, politizaciju se uokviruje prema ciljanoj tržišnoj niši. Žive od komodifikacije kulture, hrane se selfie industrijom i parazitiraju na reprezentacijskom kapitalu koji im poklanja slavno - javno - ime. Opstaju na nevoljkosti državnih legislativa da zaštite pojam muzeja. Pop-up ekonomija kaplje do novog dna, a već sada postoji Muzej pizze, Muzej sladoleda, Muzej kobasica...