Članci tagirani sa: jezik stranica 1 od 1

Istina i nije preteško pitanje

Foto: Pixabay
Filozofiji ostaje da postavlja pitanja, ne da daje relevantne odgovore – to čini znanost. Filozofija djeluje intelektualnom sposobnošću da se postavljaju značajna pitanja; politika djeluje prvenstveno silom (ekonomskom, agitatorskom ili fizičkom) namećući svoja viđenja, bezbroj puta u povijesti nauštrb jasno uobličenih znanstvenih činjenica i dokaza.

Ministarstvo uprave odbilo prijedlog zakona pisan u ženskom rodu

Foto: hrt prtsc
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak pripremila je nacrt novog zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu pisan u ženskom rodu. Istaknula je kako u obrazovanju većinom rade žene, pa "zašto to ne staviti u prvi plan i govoriti nastavnice, učiteljice, onda i predlagateljice, nakladnice, ravnateljice, ministrica, itd.". Tako napisani zakon proslijeđen je na mišljenje tijelima državne uprave uz napomenu da vrijedi za oba spola, ali ga je ministar uprave Lovre Kušćević odbio te je prebačen u "univerzalni", muški rod.

Nitko više ne zamišlja drugačiji svijet

Foto: I.P.
Antonio Šiber, znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku: "Specijalizacija nije posljedica toga što u njoj postoji šira korist za društvo, nego konkretna korist za profit. Umjesto da znanost i obrazovanje uvjetuju kakva bi ekonomija trebala biti, ekonomija uvjetuje kakvo obrazovanje i znanost trebaju biti. Javni interes je postao prosta riječ zato što se ne može monetizirati. Nitko više ne govori 'pad', nego 'negativni rast', toliko je ukorijenjena fantazija o rastu. Najgore je što se propaganda o 'najboljem od svih svjetova' prodaje populaciji koja više ne može zamisliti drugačiji svijet."

Jezik i nacija

jezik_i_nacionalizam.jpg
Mate Kapović, izvanredni profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu: "Nema puno smisla prosuđivati koji je dijalekt više ili manje hrvatski – jezik općenito dosta slabo korespondira s nacionalističkim idejama. Sasvim je sigurno da se nacionalistima ne sviđa ili im se ne bi svidjelo kad bi znali to što kajkavski očito ima dosta poveznica sa slovenskim, to što Vukovarci Hrvati izvorno govore štokavski dijalekt koji zovemo šumadijsko-vojvođanski ili to što govori na dubrovačkom području imaju izoglose koje ih vežu s crnogorskim govorima."

Brokerskim jezikom rečeno

kokakola_srbija.jpg
U kolikoj je mjeri hrvatskom mandataru i srpskom premijeru brokerski jezik materinji?

За дом спремни!

cetnici.jpg
Svaka riječ ili izraz, na leksičko-semantičkoj razini, ima dvije vrste značenja, denotativno i konotativno. Izraz "Za dom spremni" tako denotacijski znači biti spreman za obranu doma ili služenje domovini. Naravno, pod uvjetom da nam je poznat i kontekst, jer moglo bi se primjerice raditi i o uzviku neke starije osobe koja se sprema, ili je spremaju, za starački dom.

"Cigani" u jeziku javnih institucija

Zagreb.hr
IV. gimnazija: Jasno je da ova bijela škola nema za cilj omogućiti pristup jezičnom znanju svakom djetetu Grada Zagreba neovisno o njegovom jeziku kuće, te da je bijeli Grad i bijela Republika u tome zanemarivanju podupiru. Zbog nemogućnosti govorenja zajedničkim jezikom s bijelom školom, bijelim gradom i bijelom republikom, osjećam se prljavo na svojem radnom mjestu.

Prevodioce nitko "ne doživljava"

Giga Gračan, prevoditeljica, dobitnica ovogodišnje nagrade za životno djelo "Iso Velikanović": U elementarnoj informaciji o izlasku neke knjige stranog pisca ni danas ne piše da ju je prevela osoba X, pa ispada da Amos Oz ili Jonathan Franzen pišu na hrvatskom.

Otrovne laži o jeziku

Foto: "Globus"
Lingvistkinja Snježana Kordić odgovara na kritike koja je izazvala njezina nedavno objavljena knjiga "Jezik i nacionalizam": Sredstva za kojima poseže Sanda Ham i njoj slični već je okarakterizirao Dieter Weirich kad je rekao da se nacionalizam na južnoslavenskim prostorima zasniva na „otrovu laži, laži o svijetu, o susjedu, o povijesti, o religiji i kulturi, na kraju o samom sebi". Zajednički jezik realno postoji, htjeli mi to ili ne.

Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?

Ivo Žanić, autor studije o sinkronizaciji dječjih crtića: Najnezadovoljniji sinkronizacijama su Splićani, općenito Dalmatinci, zbog onog što oni zovu dominacijom zagrebačkoga govora. Dominacija zaista postoji, ali ne kao svjesni plan, nego kao prirodna posljedica činjenice da su svi distributeri, studiji i glumci u Zagrebu.