Članci tagirani sa: kapitalizam stranica 1 od 9

Brodogradnja - Kraj ili početak velikog bunta?

peovic_vukovic_katarina1_1.jpg
Radnici Uljanika, 3. maja i Brodotrogira kao i svih brodogradilišta u zemlji danas vode bitku koja nije samo bitka za njihova radna mjesta, već bitka protiv neoliberalnih EU politika koje već godinama sustavno štete svim ljudima u Hrvatskoj i urušavaju posljednje ostatke socijalne države. Zato radnici-brodograditelji predstavljaju zadnju liniju obrane. Ako pak svi u Hrvatskoj, radnici, nezaposleni, blokirani, iseljeni stanu uz brodograditelje, posljednju veliku homogenu i snažnu skupinu radnika, borba za brodogradnju može postati trenutak u kojem ćemo konačno svi zajedno reći – dosta!

Što je čovjek?

Foto: Pixabay
Sa stajališta kapitala čovjek ima samo upotrebnu vrijednost, stoga je on za njega rob(a).

Samo umišljajte!

Foto: Pixabay
Mislite li da je kapitalizam krajnji domet ljudske civilizacije? Promislite dobro.

Udar na knjižnice, udar na javno dobro

Foto: I.P.
Prošli je tjedan na saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu prošao novi prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Stručna zajednica ujedinjeno stoji protiv ovog prijedloga. "Knjižnična djelatnost je neprofitabilna, a ukoliko i postoji prihod on se ulaže u knjižnično poslovanje. Ovim zakonom dopušta se osnivanje knjižnice kao zadruge ili trgovačkog društva. U osjetljivu knjižničnu djelatnost nasilno se uvode zakoni tržišta kojima je cilj isključivo osobna dobit i korist, a ne javni interes", govori nam Nada Topić, predsjednica Društva knjižničara u Splitu.

Energetska obnova – vježbanje demokretenizacije

Foto: pxhere
Energetska kriza vlada svijetom. Baš kao i ona klimatskih promjena ili ona izbjeglička (migrantska). I prva i druga i ona treća rješavaju se na ad hoc, parcijalne načine, ne zadirući u srž problema već se koncentrirajući na rješavanje posljedica, čime se – dakako – u suštini samo odlaže armagedon punog ispoljavanja kriza, kad se poslože uvjeti. Tko ne usvoji nauk učitelja, kad-tad ga usvaja vlastitim leđima.

O tehnološkom determinizmu i društvenim učincima medijskih tehnologija

Foto: Pixabay
U tehnološko-determinističkom ključu zanemaruje se činjenica da su tehnologije proizvedene od čovjeka. Tehnologija je uvijek društvena – invencija, proizvodnja, distribucija i konsumpcija su društveni procesi. Bez obzira na mogućnosti Interneta, istraživanja pokazuju kako čovjek, koristeći web, gubi linearni način promišljanja, a veliki broj različitih podražaja onemogućuje da razmišljamo duboko ili kreativno, budući da nas nagovara na letimično pregledavanje ili "surfanje" kroz sadržaje.

Nitko više ne zamišlja drugačiji svijet

Foto: I.P.
Antonio Šiber, znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku: "Specijalizacija nije posljedica toga što u njoj postoji šira korist za društvo, nego konkretna korist za profit. Umjesto da znanost i obrazovanje uvjetuju kakva bi ekonomija trebala biti, ekonomija uvjetuje kakvo obrazovanje i znanost trebaju biti. Javni interes je postao prosta riječ zato što se ne može monetizirati. Nitko više ne govori 'pad', nego 'negativni rast', toliko je ukorijenjena fantazija o rastu. Najgore je što se propaganda o 'najboljem od svih svjetova' prodaje populaciji koja više ne može zamisliti drugačiji svijet."

Nogomet, nacionalizam i mafija

Foto: Wikipedia, Medija centar Beograd
Milojko Pantić, ugledni sportski komentator: "Enormni kapital koji se vrti u nogometu i oko nogometa, razlog je neviđene korupcije i po vertikali i po horizontali, od vrha do dna. Srpskim nogometom, a manje-više slično je i u ostalim bivšim jugoslovenskim republikama, vlada sprega kvazi-menadžera, političara i mafije. U svim bivšim jugoslovenskim republikama osim Crne Gore i odskora Makedonije, na delu je vlastodržačko besčašće kvazi-nacionalista i lažnih patriota. Oni ne dozvoljavaju da se države modernizuju, da se uspostavi vladavina prava i zakona, a ne izabranih ljudi."

Rastati se od nogometa

Foto: ytb-prtsc
Nogomet i ja bili smo, malo je reći, velika ljubav. Nogomet je bio spektakl, obećanje vječnog vatrometa, šećerna vuna u ustima. Zato što mi je bio bitan kroz tada projiciranu prizmu uključivosti, mogućnosti, ljubavi i ljepote, ne mogu uživati u promatranju krajolika koji je toga u potpunosti lišen. Od nogometa se rastajem zato da bih sačuvala sebe, ali i ideju koju sam nekad o njemu imala, kako o nogometu, tako i društvu – ideju koju i dalje volim i za koju se želim boriti.