Koliki je put od cinizma do bijesa? Koliko traje pomak od odmahivanja do uključivanja?

Europski zeleni plan, dugo iščekivana strategija, izostavljena je iz tzv. Zagrebačke deklaracije, kao i priroda i okoliš – ključni elementi za izgradnju snažnije, pravednije i otpornije budućnosti, upozoravaju iz WWF-a u otvorenom pismu Europskoj komisiji i premijeru RH Andreju Plenkoviću.

U okviru Europskog zelenog plana Komisija namjerava početkom 2021. predstaviti novu strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama, a danas započinje javno savjetovanje o toj temi. Nova strategija prilagodbe temeljit će se na postojećoj strategiji donesenoj 2013.

Zelena energetska zadruga i REGEA osmislili su program podrške Akcelerator za gradove, prvi takav i jedinstven program u Hrvatskoj.

U ovo teško vrijeme dolaze i neke dobre vijesti za klimu. Kao druga europska država, Austrija je napustila korištenje ugljena u proizvodnji energije.

Nakon što je otvoreni program Pravo Ljudski Film Festivala Naša staništa tijekom prvog tjedna okupio preko 1800 ljudi, a svaki je film pogledalo preko 250, nastavljaju sa retrospektivama dvoje umjetnika koji spajaju teme post-humanizma i klimatske pravde. Tijekom drugog tjedna program Naša staništa tako predstavlja retrospektivu Ursule Biemann i Carlosa Casasa.

Više od 100 nevladinih organizacija i sedam mreža diljem Europe poručilo je pismom na današnji 50. Dan planeta Zemlje da ne žele povratak na staro, već oporavak od pandemije koji će dovesti do pravednijeg, solidarnijeg i održivijeg društva. Zahtijevaju hitnu akciju vlada svih članica EU kako bi se donijele ambicioznije mjere za borbu protiv pandemije, i bolji svijet nakon pandemije. Pozivaju Vladu RH, kao zemlju koja trenutno predsjeda Vijećem Europske unije, da povede ovaj proces. Pismo supotpisuje i Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, nakladnik H-Altera.

Ovogodišnji UN-ov klimatski skup koji je trebao biti održan u škotskom Glasgowu u studenom, odgođen je za sljedeću godinu.

Europska komisija poziva građane EU da iznesu svoje stavove o planiranom povećanju cilja za smanjenje emisija u EU do 2030., te da predlože nove moguće mjere i politike za smanjenje emisija CO2.

U New Yorku je u vrijeme pandemije broj putovanja biciklom zabilježio porast od više od 50 posto, a Bogota je privremeno otvorila čak 76 kilometara novih biciklističkih traka, oduzimanjem prostora automobilskom prometu. "U Zagrebu bi trebalo povećati broj stanica javnih bicikala, a barem privremena mjera mogla bi biti dopuštanje vožnje biciklom po kolniku, umjesto po stazama na nogostupima", ističe Tena Šarić iz Sindikat biciklista. Od poplave u Gunji, preko ekonomske krize, do zagađenja zraka, klimatske i sadašnje zdravstvene krize – bicikl uvijek iznova spašava stvar.