Ove smo godine donosili reportaže iz Palestine, pružili pogled na najdublji rudnik ugljena u Europi iza šume Hambach, ali i tisuće izbjeglica i migranata na ulicama Bihaća. U brojnim intervjuima bavili smo se vodom kao temeljnim ljudskim pravom, zamišljanjem drugačijeg svijeta, životom bez stvaranja otpada, borbom za javno, gradskim inicijativama i samoorganiziranjem. Nastavili smo pisati o klimatskim promjenama i opasnom otpadu. Analizirali smo trap i metal, intervjuirali bendove, pisali o nogometu i Lilianu Thuramu. Pročitajte, podsjetite se. Hvala svim našim suradnicama i suradnicima.

Samo desetak godina ostalo je da se globalno zatopljenje zadrži na najviše 1.5 °C.

WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode, podržava usvajanje pravilnika o primjeni Pariškog sporazuma na konferenciji Ujedinjenih Nacija o klimatskim promjenama (COP24), ali istovremeno izražava zabrinutost zbog nedostatka ambicije država za rješavanjem ovog gorućeg problema.

Kako bi komparirale situaciju diljem zemlje, H-Alter je na dežurne gradske adrese u Zagrebu, Puli, Splitu, Osijeku i Dubrovniku opetovano slao upitnik i zamolbu za sudjelovanjem u istraživanju o načinima na koji gradovi reagiraju na porast temperature i izazove koje predstavljaju klimatske promjene. U periodu od pola godine, odgovorio nam je jedino Grad Pula. Primjeri velikih gradova, čija se borba protiv klimatskih promjena svodi uglavnom na površno informiranje građana i formalno provođenje EU projekata, pokazuju kako do ozbiljnijih akcija dolazi tek prilikom većih katastrofa i problema.

Udruge Zelena akcija, Eko-Zadar, Eko Zrmanja i Ekološka udruga Krka Knin ponovno pozivaju sugrađane i sugrađanke da ovog Božića, umjesto kupnje poklona ili božićnog drvca, doniraju za obnovu ugroženih šumskih područja Zadarske i Šibensko-kninske županije.

Prije 70 godina usvojena je Opća deklaracija o ljudskim pravima čija je namjera bila spriječiti da se strahote Drugog svjetskog rata više nikada ne ponove. Dan kada je UN-ova Opća skupština proglasila deklaraciju, 10. prosinca, obilježava se kao Međunarodni dan ljudskih prava. Kuća ljudskih prava Zagreb, Centar za mirovne studije, B.a.B.e., BRID i Zelena akcija upozoravaju na negativne trendove srozavanja ljudskih prava kojima svjedočimo. "Sve je vidljivije kako ljudska prava nisu ugrožena samo manjinama, nego i većini", ističu.

Uoči COP24 u Katowicama: "Šokirani smo da zemlja koja ima financijske i sve druge mogućnosti ne uspijeva ostvariti svoje klimatske ciljeve", rekla je o Njemačkoj Christiane Averbeck, izvršna direktorica Klima-Allianze. Bez vrlo brzog smanjenja emisija velikih emitera, a u EU najveći je upravo Njemačka, nemamo šanse ostati unutar granice zatopljenja od 1,5 C, a čak ni to ne znači da smo u zoni ugode. "To nije sigurna luka nego kompromis između onoga što se mora učiniti i onoga što se može", kaže Hans-Otto Pörtner, jedan od autora novog IPCC-jevog izvještaja.

Pogled na najdublji rudnik ugljena u Europi iza šume Hambach koja je postala simbol na kojoj se lome i "zeleni" imidž koji je Njemačka pokušavala graditi i sveukupne klimatske politike EU, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Apokaliptični prizor dijela planeta s kojeg je zajedno s ugljenom uklonjen i sav život, poziva na pozdrav i klimi kakvu poznajemo i planetu koji će sasvim sigurno krenuti dalje i bez čovjeka. No, tisuće ljude koji s druge strane rudnika satima sjede na tračnicama u najvećoj akciji građanskog neposluha protiv ugljena ikad, imaju se pravo nadati da je drugačiji svijet ipak moguć, kao što su napisali na transparentima.

U okviru Hakatona za klimu ili klimatona u Varaždinu, u organizaciji konzorcija kojeg čini Climate KIC Hub Hrvatska- Geotehnički fakultet, Terra Hub, Zelena Energetska zadruga, Impact Hub i Mreža znanja uz podršku grada Varaždina, izabrana su najbolja rješenja koja će doprinijeti poboljšanju gospodarenja otpadom.

Novi znanstveni izvještaj Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) objavljen danas pokazuje kako je ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1.5 °C još uvijek moguće. No države moraju hitno napustiti korištenje fosilnih goriva, a korjenite promjene u svim sektorima moraju se dogoditi u idućih 10-20 godina, ističu iz Zelene akcije.