Osuđeni ratni zločinac Tomislav Merčep na povlaštenom ljetovanju u Krapinskim toplicama.

Prošli se tjedan prema nekim analitičarima dogodio jedan od najznačajnijih događaja u novijoj latinskoameričkoj povijesti. Predstavnici nekadašnjeg FARC-EP, najstarije latino gerile, ušli su u kolumbijski parlament, sada kao predstavnici legalne političke stranke. Na osnovu Sporazuma o miru koji je FARC potpisao s vladom, u parlamentu su dobili 10 mjesta. Novi predsjednik zemlje, kandidat desnice Iván Duque, dužnost preuzima 7. kolovoza, a postoji strah zbog njegove moguće opstrukcije daljnje primjene sporazuma - povijest Kolumbije pokazuje kako je stanje unutarnjeg rata uvijek bilo povratno.

Trinaesto po redu protestno druženje Inicijative Vratite magnoliju održava se u srijedu, 27. lipnja od 18 sati, na Trgu žrtava fašizma. Na okupljanju će govoriti zastupnici kojima je gradonačelnik skupa sa svojim koalicijskim partnerima u Gradskoj skupštini zabranio raspravu na temu Trga žrtava fašizma.

Davor Šuker i ekipa htjeli bi da nogomet bude javna stvar – onda kad narod treba da navija i da na različite načine konzumira. No kad se samo malo zagrebe pod površinu, vidi se ustvari da nogomet doživljavaju kao svoj privatni biznis. Na dan kada je počelo Svjetsko nogometno prvenstvo, jučer, dobili smo rješenje povjerenice za informiranje kojim je poništila HNS-ov dopis i vratila predmet koji smo pokrenuli na ponovni postupak. Povjerenica je ostala uporna na stavu da Nogometni savez jest tijelo javne vlasti.

Antonio Šiber, znanstveni savjetnik na Institutu za fiziku: "Specijalizacija nije posljedica toga što u njoj postoji šira korist za društvo, nego konkretna korist za profit. Umjesto da znanost i obrazovanje uvjetuju kakva bi ekonomija trebala biti, ekonomija uvjetuje kakvo obrazovanje i znanost trebaju biti. Javni interes je postao prosta riječ zato što se ne može monetizirati. Nitko više ne govori 'pad', nego 'negativni rast', toliko je ukorijenjena fantazija o rastu. Najgore je što se propaganda o 'najboljem od svih svjetova' prodaje populaciji koja više ne može zamisliti drugačiji svijet."

Milojko Pantić, ugledni sportski komentator: "Enormni kapital koji se vrti u nogometu i oko nogometa, razlog je neviđene korupcije i po vertikali i po horizontali, od vrha do dna. Srpskim nogometom, a manje-više slično je i u ostalim bivšim jugoslovenskim republikama, vlada sprega kvazi-menadžera, političara i mafije. U svim bivšim jugoslovenskim republikama osim Crne Gore i odskora Makedonije, na delu je vlastodržačko besčašće kvazi-nacionalista i lažnih patriota. Oni ne dozvoljavaju da se države modernizuju, da se uspostavi vladavina prava i zakona, a ne izabranih ljudi."

Transparency International objavio je Indeks percepcije korupcije za 2017. godinu, a na kojem je Hrvatska zauzela 57. mjesto, čime je pala za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu. Najtransparentnije države u 2017. godini su Novi Zeland s 89, Danska s 88 i Finska s 85 bodova, dok su najkorumpiranije države Južni Sudan s 12 i Somalija sa samo 9 bodova. "Hrvatska, koja je u 2017. zadržala rezultat 49, isti kao i u 2016. godini, suočena je s neprekidnim nizom afera, koje proizlaze iz netransparentnog ugovaranja poslova, sumnjivih postupaka javne nabave i skrivene dodjele koncesija", ističe se u izvještaju.

Država RH genetski ne podnosi samosvjesne, savjesne, poštene i uspješne svoje građane.

Fawwaz Traboulsi, libanonski povjesničar i pisac: "Tehnički, Libanon bi trebao bankrotirati, ali nitko ga neće bankrotirati jer ne može dobiti ništa zauzvrat. Svjetska banka nam je nametnula koncept koji nema značenja. Što je korupcija? Kažu da je korupcija znak da imate preopterećeni javni sektor kojeg treba smanjiti, isto kao i javni budžet. To ne mijenja način na koji javnost profitira od javnog novca. Zbog toga ne postoji rješenje za nešto što zovemo korupcijom - implikacija je ta da je vlast korumpirana, dok je privatni sektor moralan."

Cornelia Abel, regionalna koordinatorica Transparency Internationala: "Od Trumpa i Putina do Plenkovića globalna je tendencija pokušaja 'sramoćenja' nezavisnih medija i rata protiv njih. Trump proziva medije koji ne pišu u njegovu korist, a Plenković novinarska pitanja koja mu nisu po volji proglašava dijelom 'hibridnog rata'. Takvim tvrdnjama stvara dodatne tenzije u društvu, pokušava se prikazati kao 'spasitelj' koji će naciju vratiti u stanje sigurnosti. Te izjave tipične su za društva kontrole - zbijanje nacionalnih redova služi za prikrivanje problema za koje vladajuća elita nema rješenja".