Članci tagirani sa: kultura stranica 1 od 20

Ja sjećam se

Foto: KUD Idijoti, album Glupost je neuništiva (1992.)
Za vrijeme rata važnu ulogu igrala je domoljubna muzika, ali postojali su i disonatni tonovi. Rimtutituki osnivaju članovi bendova Ekatarina Velika, Električni orgazam i Partibrejkersi. Rade ulične akcije i prosvjede, u otvorenom kamionu kruže Beogradom puštajući pjesme i protiveći se ratu. Organizira se koncert SOS Mir ili Ne računajte na nas koji je okupio 50.000 ljudi u centru Beograda. Na okvire domoljublja nisu pristajali ni KUD Idijoti, vrlo nepoželjna pojava u Hrvatskoj 90-ih. Njihov antifašizam i socijalna osjetljivost slali su jasne političke poruke u vrijeme rata i bezumlja, slične onoj Ramba Amadeusa - "jebem vam sve, jebem vam rat".

Četrdeset i osam godina od meksičkog Woodstocka

Foto: Graciela Iturbide<br>
Nedavno se s velikom pažnjom diljem svijeta obilježila 50. godišnjica Woodstocka. Ali upravo u rujnu ove godine navršila se i 48. godišnjica održavanja drugog neizmjerno važnog rock festivala, koji je imao ogroman utjecaj na tadašnje generacije mladih čitavog latinskoameričkog područja, a koji je na neshvatljiv i neopravdan način zanemaren. Riječ je o rock festivalu Avandáro, održanom u rujnu 1971. u Meksiku. Mladi su počeli dolaziti dva dana prije koncerta, to je bilo pravo hodočašće - pješke, automobilima i autobusima. Umjesto očekivanih 25 000, okupilo se više od 300 000 ljudi. Nezamisliv broj, pa su ih na kraju organizatori morali sve pustiti besplatno.

Pokret glasniji od riječi

Foto: HNK Split (Facebook)<br>
Kritika plesne predstave Confini Disumani Compagnie Equilibrio Dinamico na Splitskom ljetu

Plejlista: Otpor (2)

Foto: Encrypted and vulnerable, ytb-prstc
Svakoga vam mjeseca donosimo kratak pogled na tri muzičke uspješnice – uspješnice otpora. Za kraj rujna, plejlista uključuje meksičku legendu Juana Gabriela čije pjesme odzvanjaju bdijenjima nakon masovnih pucnjava, tri sestre koje čine jemensko-izraelski trio A-WA i njihovu pjesmu o raseljenosti, te revolucionarnog američkog glazbenika Saula Williamsa koji na novom albumu iznosi kako smo i koliko svi – enkriptirani i ranjivi.

Pod kaputom svog oca, plava djevojka

Foto: ytb-prtsc
O haiku poeziji Vladimir Devidé, matematičar i japanolog, vrsni poznavatelj i ljubitelj haiku poezije piše: "Haiku poezija rasterećena je patetike, ne poznaje cinizam, u njoj nema preuveličavanja niti umanjivanja važnosti onoga o čemu se govori. Sve je važno, bilo veliko ili malo, obično ili neobično. Sve ima svoje mjesto, svoj trenutak." Drugačiji pogled na vijesti i događaje oko nas kroz haiku za H-Alter ispisuje Mun Tzu (opreka umjetniku ratovanja Sunu), s željom da nas usmjeri prema neciničnoj svevažnosti svakodnevice.

Kairo, majka svih gradova

Foto: I.P.
Kairo bruji i pulsira, Kairo je vruća žarulja koju rado držim u rukama. "Kakav New York, ovo je grad koji nikad ne spava, majka svih gradova", kaže mi čistač iz kina dok mete stepenice i pozdravlja ljude na izlazu. Tijelo svakog ogromnog grada nadima se i buja, dolazi do limita, puca i u zrak ispaljuje krhotine ljudskih bića. Kao nakon eksplozije kita, svake se noći te krhotine redaju po ulicama, djevojčice i dječaci, od onih u pelenama do tinejdžera, spavaju na cesti, užarenih očiju. Nježna djeca iz čijih usta izlaze prostote, glasne i naoštrene riječi. Riječi koje upisuju godine koje još nemaju, i jedino su im oružje dok krhka tijela polažu u nemilost gradskog otvorenog neba.

Otmica Sinjanki

Foto: M.B.
Izostavljanje lika Anđe iz prostora u kojem je ona očigledno zamišljena kao dio instalacije, podsjetilo me na oskudnost pojavljivanja ženskog lika u prostoru grada Sinja, osim Čudotvorne Gospe Sinjske koja je iz religioznih, tradicijskih, a onda i turističkih razloga priznata kao jedini prepoznatljivi ženski lik u prostoru grada Sinja. Kako to da grad junak, grad vitez nije stao uz svoje žene radnice ili im barem pružio da ih prostor grada pamti nekako drugačije, onako kako su i zaslužile? Možda ih sve čeka samo simptom Luce, gimnazijalke i Anđe - fluidnih i anonimnih identiteta otetih iz vremena i prostora grada.

Hvala što ste nam pomogli da ne poludimo

Foto: SARTR
Sarajevski ratni teatar (SARTR) utemeljen je1992. godine, za vrijeme opsade grada, u periodu opće destrukcije. Teatar je to koji je bio i ostao otpor fašizmu i agresiji. Dramaturginja Nejra Babić: "Osnivanje SARTR-a bilo je izraz nedozvoljavanja da strah upravlja. Tako se desio paradoks, oni koji su im htjeli uzeti dostojanstvo i želju za životom, dali su još veći podstrek i snagu da rade svoj posao najbolje što mogu. Ostat će zapamćena zahvala SARTR-u od gledateljice, mnogo godina nakon rata: 'Hvala vam što ste nam pomogli da ne poludimo.'"

Kultura narodu u parku Malarija

Ivana Orešić (Foto: Darko Mihalić)
Pričamo s organizatoricom Bokun festivala (13. i 14. rujna u Trogiru) Ivanom Orešić: Posljednjih 18 godina živim na relaciji Zagreb - Trogir i sa sigurnošću mogu reći da Trogir kreativcu na dlanu nudi mnogo i samo o vama ovisi koliko ćete toga znati uzeti i usmjeriti. Čini mi se i kao da se grad zadnjih nekoliko godina probudio i nudi sve više novih stvari. Imena poput Dalija i Tijardovića su, mislim, dobra pozivnica za ovogodišnji Bokun festivala. Dvije večeri u parku Malarija ekscentrično i neobuzdano slavit ćemo kulturu koju, kako i treba, besplatno nudimo svima.