Prema prijedlogu proširenja UNESCO-ve istraživačke misije, uz područje koje je obuhvaćenim odlukom o proširenju, buffer zona Dubrovnika trebala se protezati još i na plato Srđa. Tome su se zamjenik ministrice kulture Davor Trupković i Republika Hrvatska usprotivili te su evidentno uložili ogromne napore kako bi se plato Srđa, zamišljen kao megalomanski golf resort dostatan za stanovanje 20.000 stanovnika, izuzeo iz proširenja.

Zbog nebrige nadležnih institucija i višedesetljetnog ignoriranja problema samostalnih umjetnika u Hrvatskoj, mnogi samostalni umjetnici danas žive na rubu egzistencije, a u javnosti općenito imaju jako lošu percepciju, jer u našem društvu samostalne umjetnike često vole nazivati ''parazitima na proračunu'', ne razumijevajući današnje teškoće na tržištu s kojima se suočavaju mnogi umjetnici i specijalno likovni umjetnici, stoji u peticiji koju je pokrenuo HDLU Zagreb.

Na listu papira A4 formata pronašli smo nevjerojatnih 57 (!) pogrešaka raznih vrsta – tehničkih, pravopisnih, gramatičkih, ali i faktografskih. Ova potvrda je jedan od rijetkih dokumenata vezanih uz uređenje Trga žrtava fašizma koji su dostupni javnosti, a s obzirom na to kako je nemarno sastavljena, uopće nije čudno da se dokumentacija i projekti kriju i daju na kapaljku tek pod pritiskom. Svakako je važno pitanje je li takva potvrda uopće pravno valjana?

"Hrvatski građani, jednako kao i hrvatski umjetnici imaju pravo znati sve te detalje oko politike koja se provodi u Meštrovićevom paviljonu i oko njega, a naše Ministarstvo kulture trebalo bi stati i u obranu prava svih onih prognanih i nepravedno sankcioniranih likovnih umjetnika, koji su izbačeni iz Meštrovićevog paviljona čistom samovoljom nekih novih političkih komesara, koji svoje nedobronamjerne motive skrivaju iza velova tajni i cenzure", ističu iz HDLU Zagreb u priopćenju i pozivaju Ministarstvo kulture da pojasni tko je vlasnik Meštrovićevog paviljona, tko ima pravo korištenja i na temelju kojih ugovora i dozvola.

Ministarstvo kulture dopustilo je pristup dokumentaciji programa potpore neprofitnim medijima. Sada je sudski potvrđeno da tijela koja raspisuju natječaje moraju računati s time da su svi podaci iz natječajnih postupaka u načelu javni. Ministarstvo je prvobitno odbilo pružiti ove informacije, ali je promijenilo mišljenje nakon što je povjerenica za informiranje Anamarija Musa utvrdila "grube povrede zakonitosti" u sročenoj odbijenici.

Dugoočekivani prijedlog natječaja Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija, financiran iz Europskog socijalnog fonda, pušten je u javno savjetovanje, koje traje do 26. travnja.

Ubojstva novinarke Daphne Caruane Galizije i novinara Jána Kuciaka bila su alarm za predstavnike europskih institucija da se ozbiljnije krene sa zaštitom medijskih i novinarski sloboda te je u skladu s tim Vijeće Europe usvojilo smjernice za jačanje medijskih sloboda i zaštitu novinara, kao i nezavisnih medija, a sličnu rezoluciju usvojit će Europski parlament na plenarnoj sjednici u travnju. Iako osim navedenih preporuka stižu brojne druge za poboljšanje medijskih sloboda i položaja novinara, u Hrvatskoj se ne doživljavaju najozbiljnije.

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava objavilo je godišnji plan natječaja iz tzv. Operativnog programa "Učinkoviti ljudski potencijali". U tom planu se nalazi i nešto što bismo trebali prepoznati kao novinarstvo: "Mediji zajednice - potpora socijalnom uključivanju putem medija". Radi se o dugoočekivanom natječaju za raspodjelu 30,6 milijuna kuna sredstava koja je još SDP/HNS-ova vlast privukla iz ESF-a za potrebe stabilizacije rada neprofitnih medija.

Igre bez granica Ministarstva kulture oko donošenja medijske strategije traju od njezina prvog spominjanja 2012. godine i predstavljaju jedan od najčvršćih kontinuiteta SDP/HNS-ove i HDZ-ove kulturne politike. H-Alterov nakladnik, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu, dobila je odbijajuće rješenje Ministarstva na zahtjev, upućen prije nešto manje od mjesec dana, da nam se podastre radni tekst "nove", tj. HDZ-ove medijske strategije.

Povjerenica za informiranje Anamarija Musa ovih je dana poništila još jedno u podužem nizu odbijajućih rješenja Ministarstva kulture kojima je ono tijekom godina onemogućavalo uvid javnosti u vlastiti rad. Povjerenica je zadala dosta opsežnu zadaću Ministarstvu kulture. Njegovi službenici za informiranje morat će prekopati cjelokupnu zatraženu dokumentaciju – a radi se, kako stoji u njezinu rješenju, o 15 kutija različitih dokumenata – i za svaku pojedinu vrstu informacije koja se u njoj nalazi donijeti obrazloženi sud bi li njezino odavanje nanijelo veću štetu privatnim osobama ili bi značilo veću korist za javnost.