Ministarstvo kulture drastično je umanjilo potporu dvama najvećim programima udruge Domino u 2019. godini – što je, međutim, samo nastavak trenda kojeg je uspostavio Zlatko Hasanbegović. Queer Zagreb kao najdugovječniji i najveći LGBTQ umjetnički program u Republici Hrvatskoj u protekle je tri godine srezan za 120.000 kuna ili 70 posto, što je ujedno i najveći pad potpore za pojedinačni program nezavisne kulture. Istovremeno, Perforacije kao vodeći festival nezavisne scene u protekle su tri godine izgubile potporu za 40 posto.

Razlog zašto sustav, a time i tržište, nije posloženo leži u institucijama.

Osim čitavog projekta "uređenja" Meštrovićevog paviljona, postoji još jedan veliki problem - uprava HDLU-a već godinu dana izbacuje umjetnike iz paviljona i do sada je izbačen već deseti umjetnik, upozoravaju zagrebački likovni umjetnici. Ističu kako umjetnici izbačeni iz HDLU-a i iz Meštrovićevog paviljona u proteklih godinu dana nisu imali prava na obranu i nisu smjeli razgovarati sa Časnim sudom udruge HDLU kako bi iznijeli svoju verziju priče. Obraćali su se i Ministarstvu kulture, ali ono šuti.

Prema prijedlogu proširenja UNESCO-ve istraživačke misije, uz područje koje je obuhvaćenim odlukom o proširenju, buffer zona Dubrovnika trebala se protezati još i na plato Srđa. Tome su se zamjenik ministrice kulture Davor Trupković i Republika Hrvatska usprotivili te su evidentno uložili ogromne napore kako bi se plato Srđa, zamišljen kao megalomanski golf resort dostatan za stanovanje 20.000 stanovnika, izuzeo iz proširenja.

Zbog nebrige nadležnih institucija i višedesetljetnog ignoriranja problema samostalnih umjetnika u Hrvatskoj, mnogi samostalni umjetnici danas žive na rubu egzistencije, a u javnosti općenito imaju jako lošu percepciju, jer u našem društvu samostalne umjetnike često vole nazivati ''parazitima na proračunu'', ne razumijevajući današnje teškoće na tržištu s kojima se suočavaju mnogi umjetnici i specijalno likovni umjetnici, stoji u peticiji koju je pokrenuo HDLU Zagreb.

Na listu papira A4 formata pronašli smo nevjerojatnih 57 (!) pogrešaka raznih vrsta – tehničkih, pravopisnih, gramatičkih, ali i faktografskih. Ova potvrda je jedan od rijetkih dokumenata vezanih uz uređenje Trga žrtava fašizma koji su dostupni javnosti, a s obzirom na to kako je nemarno sastavljena, uopće nije čudno da se dokumentacija i projekti kriju i daju na kapaljku tek pod pritiskom. Svakako je važno pitanje je li takva potvrda uopće pravno valjana?

"Hrvatski građani, jednako kao i hrvatski umjetnici imaju pravo znati sve te detalje oko politike koja se provodi u Meštrovićevom paviljonu i oko njega, a naše Ministarstvo kulture trebalo bi stati i u obranu prava svih onih prognanih i nepravedno sankcioniranih likovnih umjetnika, koji su izbačeni iz Meštrovićevog paviljona čistom samovoljom nekih novih političkih komesara, koji svoje nedobronamjerne motive skrivaju iza velova tajni i cenzure", ističu iz HDLU Zagreb u priopćenju i pozivaju Ministarstvo kulture da pojasni tko je vlasnik Meštrovićevog paviljona, tko ima pravo korištenja i na temelju kojih ugovora i dozvola.

Ministarstvo kulture dopustilo je pristup dokumentaciji programa potpore neprofitnim medijima. Sada je sudski potvrđeno da tijela koja raspisuju natječaje moraju računati s time da su svi podaci iz natječajnih postupaka u načelu javni. Ministarstvo je prvobitno odbilo pružiti ove informacije, ali je promijenilo mišljenje nakon što je povjerenica za informiranje Anamarija Musa utvrdila "grube povrede zakonitosti" u sročenoj odbijenici.

Dugoočekivani prijedlog natječaja Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija, financiran iz Europskog socijalnog fonda, pušten je u javno savjetovanje, koje traje do 26. travnja.

Ubojstva novinarke Daphne Caruane Galizije i novinara Jána Kuciaka bila su alarm za predstavnike europskih institucija da se ozbiljnije krene sa zaštitom medijskih i novinarski sloboda te je u skladu s tim Vijeće Europe usvojilo smjernice za jačanje medijskih sloboda i zaštitu novinara, kao i nezavisnih medija, a sličnu rezoluciju usvojit će Europski parlament na plenarnoj sjednici u travnju. Iako osim navedenih preporuka stižu brojne druge za poboljšanje medijskih sloboda i položaja novinara, u Hrvatskoj se ne doživljavaju najozbiljnije.