Članci tagirani sa: neoliberalizam stranica 2 od 4

Zagreb iz beogradske perspektive

Foto: Zvonimir Kuhtić, Hina<br>
I u Srbiji je od 2000. godine glavna politička polarizacija bila podela na "modernizante" i "narodnjake" oličene u Demokratskoj stranci sa jedne strane i Srpskoj radikalnoj stranci sa druge strane. Politička dinamika je odredila, tako, da su dve politike izvesno vreme na maestralan način uspevale da jedna drugu komplementiraju i podržavaju.

Iznajmljivanje Železare Smederevo

esmark.jpg
Prije nekoliko dana premijer Srbije je na izvanrednoj konferenciji za štampu objavio da je vlada Republike Srbije odustala od prodaje Smederevske Železare američkoj multinacionalnoj kompaniji Esmark. Pokušaj ove privatizacije bio je obilježen neopravdanim medijskim optimizmom i brojnim nedoumicama, netransparentnošću, tajnim pregovorima. Od samog početka bilo je jasno da je Esmark omiljeni partner premijera Vučića i da će ona na tenderu pobijediti.

Politika nade

prtsc
Sirizina pobjeda jedan je od najvećih izazova ere "Bez Alternative” do sad. Siriza je predstavljena kao "krajnja ljevica", dok su oni koje će ona zamijeniti vjerojatno "umjereni". Ovo nam pruža fascinantan uvid u to što zapadni mediji smatraju umjerenim: guranje više od polovine mladih u nezaposlenost, gotovo duplirano siromaštvo djece, ukidanje osnovne socijalne zaštite.

Moć umjetnosti i tehnosfera (2. dio)

Foto: Tomislav Čuveljak<br>
Žarko Paić u intervjuu za "H-Alter": "Aktivizam se mora organizirati bitno politički i djelovati manje performativno, a više odlučno i jasno. Inače ćemo imati puzajući neofašizam na ulicama i u institucijama, kao što se to valja Europom već unatrag nekoliko godina, a u nas postaje 'demokratskom borbom' za pravo na referendum o odstranjenju manjina iz javne sfere. Krajnje je vrijeme je da se subverzija od spektakla kulture prebaci na politiku događaja radikalne demokracije."

Moć umjetnosti i tehnosfera (1. dio)

Foto: Tomislav Čuveljak<br>
Žarko Paić, sociolog kulture i filozof: Rad i kultura gube svoje značajke binarnih opreka time što su uvučeni u igru tehnogeneze kapitala kao takvoga u svojoj posljednjoj mutaciji – želji za vladavinom i moći onoga neljudskoga. Neoliberalizam kao "konzervativna revolucija“ otvorio je mogućnosti reinvestiranja u tehnosferu. To se dogodilo privatizacijom javnoga ili zajedničkoga dobra sve do posljednje oaze "autonomije“ i "slobode“ svijeta života.

Favele na voleju kapitalizma

Foto: André Sampaio
Dave Zirin: Brazil ima ekstremnu koncentraciju zemljišnog vlasništva u rukama oligarhije. Održavanjem Svjetskog nogometnog prvenstva i potom Olimpijskih igara stanje bi se moglo dodatno pogoršati. Ovaj put na meti krupnog kapitala su favele i njihovi stanovnici.

Poplava konfekcijske umjetnosti

Foto: Tomislav Čuveljak
Leonida Kovač, teoretičarka, kustosica i izvanredna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu: "Zabrinjavajuća reperkusija novog institucionalnog okvira koji sebi često laska nazivajući se izvaninstitucionalnim, jest hiperprodukcija, gdje u je u poplavi banalnosti jednih drugima posve nalik, rijetko moguće pronaći inventivno artikuliranu misao sposobnu za postavljanje pitanja o gorućim problemima na drugačiji način."

Nepodnošljiva lakoća elitizma

Foto: SlobodniFilozofski
Da pripadnici liberalne elite i dalje samouvjereno smatraju sebe jedinim akterom napretka u hrvatskom društvu, vidimo po nespremnosti na dijalog s progresivnom ljevicom. Poziv na više demokracije s ljevice ona jednostavno ne prepoznaje kao dobrodošao izazov.

Libertarijanska logika: o nacistima kao socijalistima?

Paradoksalno, libertarijanci optužuju socijaliste/komuniste kao i naciste/fašiste za "snažnu državu" i mnogo "državne intervencije". Pri tome su apstrahirali da je socijalistički nauk od svih nauka u socijalnoj i političkoj filozofiji zapravo najviše okrenut protiv države - to je jedini nauk (osim anarhizma) koji govori o dokidanju države.

Država se treba konfrontirati s kapitalom

Domagoj Mihaljević, ekonomist (BRID): Država bi trebala intervenirati u ekonomiju na način da direktno uloži u nova postrojenja. Alternativna ekonomska politika bi intervenciju države nužno trebala proširiti na direktno otvaranje novih radnih mjesta.