Članci tagirani sa: održivi promet stranica 1 od 3

Sada je pravo vrijeme za teretne bicikle

Thomas Buermann (Foto: M.K.)
Emisije iz njemačkog prometa i dalje su na gotovo jednakoj razini u odnosu na 1990., no berlinska živahna scena ekonomije dijeljenja ima ideju čime zamijeniti automobile, barem u nekom aspektu. Inicijativa FLotte Berlin nudi stanovnicima besplatnu posudbu više od 80 teretnih bicikala raspoređenih po brojnim berlinskim četvrtima. "Dosta ljudi u gradu ima automobil koji koriste možda jedno tjedno da bi otišli u nabavku hrane. Ako isprobaju naše bicikle, uglavnom se uvjere da im automobil uopće ne treba", kaže nam Thomas Büermann, idejni pokretač i koordinator ove sjajne inicijative.

Autocentrični gradovi su prošlost

Foto: Sindikat biciklista
"Biciklisti su zakonski obvezni voziti se na isprekidanim stazama koje nemaju svoj kontinuitet i sustavnu povezanost u okolnu prometnu mrežu. Nijedna biciklistička staza u Zagrebu nije propisna, valjana i cjelovita. Sustav u Hrvatskoj u prometnom je smislu izuzetno autocentričan. Kao da su promet samo auti, a ne živi ljudi. Gradovi se u naprednom i civiliziranom svijetu natječu tko će prije potjerati dizelske ili sve motore s unutarnjim sagorijevanjem iz svojih središta. Doba fosila i fosilnih goriva završava i trebamo se okrenuti budućnosti i održivim oblicima transporta”, objašnjava nam Vladimir Halgota iz Sindikata biciklista.

Bicikliranje mijenja svjetove

Foto: Marina Kelava
"Ovo mi je prvi put u životu da pokušavam voziti bicikl. Nikad nisam imala jedan, čak ni kao dijete", kaže Alaa, 28-godišnjakinja iz Iraka. Ona je jedna od novih učenica berlinskog kolektiva #BIKEYGEES čije su volonterke u tri godine naučile 560 žena voziti bicikl, većinom izbjeglica iz Sirije, Iraka i drugih zemalja. "Želimo dati nekoliko sati našeg vremena drugim ljudima jer znamo da smo mi ta većina koja može promijeniti svijet. Ne moramo čekati vlade, samo moramo djelovati iz srca", kaže Annette Krüger iz #BIKEYGEES-a.

"Bicikl je sada moj automobil"

Foto: M.K.
"Kada sam došao u Zagreb vidio sam kako ljudi uživaju kada koriste bicikl i kao prijevozno sredstvo i za sport. Sada i ja svuda idem biciklom, i po kiši, i po snijegu. Bicikl je moj automobil", kaže Odai Ajam, jedan od polaznika tečaja za popravljanje bicikala za azilante. Tečaj koji pomaže u integraciji izbjeglica, ali i promiče održiva okolišna rješenja, održava Biciklopopravljaona. Taj volonterski kolektiv koji djeluje u okviru Zelene akcije, samo je prošle godine donirao stotinjak bicikala izbjeglicama.

Grad Zagreb u biciklistički promet ulaže prosipanjem boje

Foto: Sindikat biciklista
Grad Zagreb objavio je detaljno Izvješće o biciklističkom podsustavu unutar prometnog sustava Grada Zagreba za 2017., a iz Sindikata biciklista ističu kako su nezadovoljni jer smatraju kako je riječ o izvještaju u kojem nema konkretnih podataka o stazama koje su u skladu sa svim propisima, o iznosu sredstava uloženih u biciklističku infrastrukturu, o planu i načinu rješavanja povezanosti biciklističkih segmenata bez kraja i početka, ali niti naznaka o planskom djelovanju na unapređenju uvjeta za korištenje bicikla.

Beč u Zagrebu predstavlja projekte održive mobilnosti

Foto: Bubu Dujmic
Jedan od ciljeva novog bečkog Plana urbanističkog razvoja grada STEP 2025 usvojenog 2015. godine smanjenje je automobilskog prometa. Do 2025. godine Bečani bi tako 80 posto svojih dnevnih kretanja trebali savladavati javnim prijevozom tj. biciklima ili pješice. Upravo je Urban mobility jedna od tema konferencije koja će se u okviru Dana Beča održati u Zagrebu 29. i 30. studenog.

Promašena prometna politika

Foto: Ivo Vičić
SFR Jugoslavija postavila je Rijeku u središte imaginarija koji i danas, pogrešno, baštini. Lučki i industrijski grad, sa svim logističkim preduvjetima za tadašnje trgovanje, srastao je u prepoznatljivi simbol radničkog samoupravljanja, multietničkog i multikonfesionalnog suživota.Imaginariji su prevrtljiv fenomen kolektivnog sjećanja jer uspješno ignoriraju stvarnost koja im se događa. Razvoj riječkog prometnog pravca zaustavljen je vjerovanjem u snagu imaginarija, odnosno propuštanjem prepoznavanja razvoja globalnog tržišta i razvoja logistike.