Više od stoljeća prošlo je od poznatih štrajkova radnica u američkoj tekstilnoj industriji. Više od stoljeća diljem svijeta se obilježava Međunarodni dan žena, 8. mart. Stoljeće kasnije, nejednakost nije nestala. O pitanjima nejednakosti, ali i prikaza žena i ženske borbe na Bliskom istoku, regiji koja je često u fokusu zbog kršenja ženskih prava, pričamo s odvjetnicama, pjesnikinjama, redateljicama, radnicama i aktivistkinjama iz Jordana, Libanona, Egipta, Palestine i Sirije - Jehan Bseiso, Hind Shoufani, Roulom Baghdadi, Fatimom Idriss i Nagwan El Ashwal.

Posljednjih sam mjesec dana provela u Bejrutu, a gotovo svaki od tih dana odlazila sam u Šatilu, novi/stari izbjeglički kamp. Razmišljajući kako sažeti iskustvo rada s izbjeglicama, ali i samog bivanja i druženja s ljudima u Šatili, zaključila sam kako je najiskrenije i najpoštenije iznijeti ga u fragmentima. Ono što mogu dati su ove bilješke, uhvaćeni trenutci, priče i promišljanja.

Izraelsko-francuski redatelj Eyal Sivan, gost 14. HRFF-a: Izrael je uspostavljen kao država Židova, što je čini rasističkom državom. Postoji razlika između države koja prakticira rasizam i rasističke države – u Izraelu imamo oboje. Koji je veliki problem Izraela? Problem je to što se moramo odreći nekih svojih privilegija. U pitanju je samo jedno – jesmo li spremni dijeliti moć ili ne. Čitavo vrijeme trubimo u stilu - dat ćemo prava, jednaka prava. Što to znači? Tko je taj koji daje prava? Mogu li Palestinci dati prava Izraelcima? Žene muškarcima?

Promjene koje se u posljednjih godinu dana događaju u Izraelu iznenađuju čak i one koji su mislili da gore zbilja ne može. Prije nekoliko mjeseci predstavljen je tzv. Vladin zakon o transparentnosti, kojime se nevladine organizacije obvezuje na prijavljivanje stranih izvora financiranja (isključivo stranih vlada) te plaćanje odgovarajućeg poreza na te iznose.

Izraelski parlament izglasao je jučer u prvom čitanju nacrt zakona koji je izazvao međunarodne kritike, a kojim se želi primorati nevladine organizacije da otkriju koje strane vlade ih financiraju.

Glavni libanonski grad podijeljen je na istočni (kršćanski) i zapadni (muslimanski) dio, ali više od svega prisutna je podjela na južni Bejrut (Dahieh) naspram ostatka grada u kojem se odvija kontinuirana opresija Šijita i Palestinaca. U Libanonu je trenutno više od milijun Sirijaca, od kojih mnogi borave u Bejrutu. Na njih su se lokalci već navikli, kao što smo se i mi u Hrvatskoj navikli na ljude koji kopaju po kontejnerima i preživljavaju od skupljanja boca.

Čitanje palestinskih autora moglo bi biti ključ za razumijevanje Palestine i onoga što ona predstavlja Palestincima i Palestinkama. Razmišljajući o načinu na koji palestinsko-izraelski sukob ponovno približiti ljudima, odlučili smo za svako desetljeće od pedesetih naovamo izabrati jednu knjigu palestinskog autora ili autorice, te ukazati na način na koji su oni pisali o životu Palestinaca u uvjetima rata i emigracije.

Pola milijuna palestinske djece možda u rujnu neće nastaviti školovanje ne prikupi li u idućim tjednima međunarodna zajednica stotinu milijuna dolara, koliko joj trenutno nedostaje, objavili su u četvrtak Ujedinjeni narodi.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je da će predložiti vladi da Slovenija prizna neovisnu Palestinu do kraja ove godine, bez obzira na to hoće li to učiniti i neka druga država u Europskoj uniji.

Zlatko Dizdarević, novinar i diplomat: Mirne duše i hladne glave mogu reći da je ISIL u tehničkom smislu proizvod zapadne politike. Nikakva bombardiranja ne bi mu mogla naštetiti kao što bi mu naštetilo kad bi se krenulo tragom novca koji otima na naftnim poljima u Iraku. Tko to plaća i transportira, i kroz koje banke? Nitko to danas ne preispituje, a pitanje je zašto. ISIL je organizirani faktor destabilizacije Bliskog Istoka i rasturanja čvrstih režima koji nisu odgovarali korporativnom interesu Zapada.