Ovih dana (25. rujna) obilježava se četrnaesta godišnjica smrti Edwarda Saida, književnog kritičara i intelektualca širokog spektra. Mnoge stvari o kojima je Said pisao - od načina na koji Zapad percipira i predstavlja Istok do palestinskog pitanja - i danas su goruće pitanje. Kao ustrajan zagovornik ljudskih prava i humanističkog pristupa, Said je većinu života živio kao prognanik, što iz rodne Palestine, što iz mainstream promišljanja zemlje u kojoj je živio, SAD-a. O Saidu i značaju njegovih djela, razgovarali smo s Judith Butler, Laleh Khalili, Avijem Shlaimom i Ilanom Pappéom.

Jehan Bseiso, palestinska pjesnikinja i humanitarna radnica (Doktori bez granica): "Mediji izvještavaju o premorenosti od izbjeglica i premorenosti od suosjećanja. Ideju da suosjećanje može biti iscrpljeno smatram zastrašujućom. Proganja me izbjeglička kriza, a ona je globalna. Opsjednuta sam u svome radu, slikama tijela koja se hvataju za narančaste prsluke za život, a noću me ne napušta misao kako je sve to slučajno, da se ne radi o meni, o mojoj obitelji. Poezija je sada mjesto sjecišta koje prikazuje eksplozivne izbore za koje sam se odlučila kao humanitarna radnica i autorica."

Više od stoljeća prošlo je od poznatih štrajkova radnica u američkoj tekstilnoj industriji. Više od stoljeća diljem svijeta se obilježava Međunarodni dan žena, 8. mart. Stoljeće kasnije, nejednakost nije nestala. O pitanjima nejednakosti, ali i prikaza žena i ženske borbe na Bliskom istoku, regiji koja je često u fokusu zbog kršenja ženskih prava, pričamo s odvjetnicama, pjesnikinjama, redateljicama, radnicama i aktivistkinjama iz Jordana, Libanona, Egipta, Palestine i Sirije - Jehan Bseiso, Hind Shoufani, Roulom Baghdadi, Fatimom Idriss i Nagwan El Ashwal.

Posljednjih sam mjesec dana provela u Bejrutu, a gotovo svaki od tih dana odlazila sam u Šatilu, novi/stari izbjeglički kamp. Razmišljajući kako sažeti iskustvo rada s izbjeglicama, ali i samog bivanja i druženja s ljudima u Šatili, zaključila sam kako je najiskrenije i najpoštenije iznijeti ga u fragmentima. Ono što mogu dati su ove bilješke, uhvaćeni trenutci, priče i promišljanja.

Izraelsko-francuski redatelj Eyal Sivan, gost 14. HRFF-a: Izrael je uspostavljen kao država Židova, što je čini rasističkom državom. Postoji razlika između države koja prakticira rasizam i rasističke države – u Izraelu imamo oboje. Koji je veliki problem Izraela? Problem je to što se moramo odreći nekih svojih privilegija. U pitanju je samo jedno – jesmo li spremni dijeliti moć ili ne. Čitavo vrijeme trubimo u stilu - dat ćemo prava, jednaka prava. Što to znači? Tko je taj koji daje prava? Mogu li Palestinci dati prava Izraelcima? Žene muškarcima?

Promjene koje se u posljednjih godinu dana događaju u Izraelu iznenađuju čak i one koji su mislili da gore zbilja ne može. Prije nekoliko mjeseci predstavljen je tzv. Vladin zakon o transparentnosti, kojime se nevladine organizacije obvezuje na prijavljivanje stranih izvora financiranja (isključivo stranih vlada) te plaćanje odgovarajućeg poreza na te iznose.

Izraelski parlament izglasao je jučer u prvom čitanju nacrt zakona koji je izazvao međunarodne kritike, a kojim se želi primorati nevladine organizacije da otkriju koje strane vlade ih financiraju.

Glavni libanonski grad podijeljen je na istočni (kršćanski) i zapadni (muslimanski) dio, ali više od svega prisutna je podjela na južni Bejrut (Dahieh) naspram ostatka grada u kojem se odvija kontinuirana opresija Šijita i Palestinaca. U Libanonu je trenutno više od milijun Sirijaca, od kojih mnogi borave u Bejrutu. Na njih su se lokalci već navikli, kao što smo se i mi u Hrvatskoj navikli na ljude koji kopaju po kontejnerima i preživljavaju od skupljanja boca.

Čitanje palestinskih autora moglo bi biti ključ za razumijevanje Palestine i onoga što ona predstavlja Palestincima i Palestinkama. Razmišljajući o načinu na koji palestinsko-izraelski sukob ponovno približiti ljudima, odlučili smo za svako desetljeće od pedesetih naovamo izabrati jednu knjigu palestinskog autora ili autorice, te ukazati na način na koji su oni pisali o životu Palestinaca u uvjetima rata i emigracije.

Pola milijuna palestinske djece možda u rujnu neće nastaviti školovanje ne prikupi li u idućim tjednima međunarodna zajednica stotinu milijuna dolara, koliko joj trenutno nedostaje, objavili su u četvrtak Ujedinjeni narodi.