Više stotina javnih osoba i organizacija, uključujući Zelenu akciju i Udruženje hrvatskih arhitekata, brojne ugledne stručnjake poput Snješke Knežević i Tihomira Jukića te niz javnih osoba kao što su Davorin Bogović i Janica Kostelić, podržalo je inicijativu za park na Kajzerici.

Pet organizacija civilnog društva pokrenulo je inicijativu da zagrebačka Kajzerica dobije javni park. Cilj je da se jedini preostali slobodni zeleni prostor na Kajzerici osmisli i uredi prema potrebama i željama zajednice. To nije samo incijativa za javni park tamo gdje takav sadržaj nedostaje, već je i zahtjev za odgovornim upravljanjem gradom. Park na predloženoj lokaciji jest i pauza od (pre)izgrađenog: nužna praznina koja uopće znači - grad.

Stanovnici Kajzerice simbolički su jučer započeli inicijativu za uređenje javnog parka sadnjom tri zajedničke voćke na posljednjoj većoj zelenoj površini u tom zagrebačkom kvartu.

"Gusta stambeno poslovna izgradnja predviđena prijedlogom urbanističkog plana sasvim bi uništila jedinu preostalu zajedničku zelenu zonu u Trogiru, park-šumu Soline koju bi trebalo obnoviti – hortikulturno urediti", upozoravaju iz Društva za zaštitu kulturnih dobara Trogira Radovan.

Platforma 1POSTOZAGRAD  uputila je prijedlog Vladi i Uredu predsjednika da se park Ureda predsjednika Republike na Pantovčaku otvori za javnost. 

Arhitekt Igor Belamarić govori o projektu uređenja trogirskog vrta Garagnin-Fanfogna: "Diljem Europe gradske vlasti i nevladine udruge pokušavaju senzibilizirati građane da na neposrednu okolinu u kojoj žive gledaju blagonaklono, kao na park prirode, jer se o ekologiji ne uči samo van grada."

David Harvey, osnivač i voditelj organizacije "Toronto Park People": "Može se imati privid da je neki park prekrasan, ali ako ga zajednica ne koristi, po mome mišljenju, on je promašen."

Osam godina nakon slučaja Travno, identična se situacija događa u naselju Savica. Na dijelu prostora tamošnjeg središnjeg i jedinog uređenog javnog parka planira se izgradnja crkve za koju istovremeno ima mjesta na drugim lokacijama u naselju.

Zagrebačka Zelena potkova dobiva novi javni park nakon više od stoljeća. Grad je na lokaciji odustao od gradnje parkirališta i okrenuo se izgradnji parka, ali bez javnog natječaja i s neobičnim sadržajem.

Srušene su nekadašnje barake prenoćišta za beskućnike u Haulikovoj ulici. Umjesto da se prostor sada konačno primjereno uredi i integrira u Zelenu potkovu tako što bi doista bio pretvoren u park, gradska uprava na tome mjestu planira izgraditi parkiralište.