Nadica Balog, predsjednica udruge Romsko srce: Ne slažem se s metodologijom i radom saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, pa me se iz tih razloga isključuje. Ne očekujem puno od Nacionalnog plana za uključenje Roma. Nije poanta samo u podjeli humanitarne pomoći ljudima koji je kasnije prodaju, ili u kratkoročnim radionicama. Svako zlo je zlo, a svaki normalan čovjek osjeća se loše na samu spomen riječi nacizam. To je za nas grozota.

Ženska mreža Hrvatske pokrenula je kampanju #HocemoNacionalnu, usmjerenu na donošenje Nacionalne politike za ravnopravnost spolova koja nije donesena od 2015. godine, kada je istekla prethodna. Kako bismo saznali više o problematici razgovarali smo s Marinom Švagelj Jažić, predsjednicom udruge HERA Križevci, neprofitnom nevladinom organizacijom osnovanom s ciljem senzibiliziranja i educiranja javnosti o nasilju u obitelji i borbi protiv nasilja u obitelji.

Valentina Andrašek, aktivistkinja za prava žena koje su preživjele nasilje: Intimno partnersko nasilje važno je definirati kao oblik nasilja nad ženama. Najčešći oblik obiteljskog nasilja jest onaj muškarca nad ženom, ali potrebno je uključiti i one žene koje nikada nisu živjele s partnerom ili nemaju s njim djecu. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ne priznaje te žene kao žrtve obiteljskog nasilja. Nasilje najčešće traje 5 do 7 godina prije nego što žena pozove policiju.

Udruga Roda i Hrvatska komora primalja traže od Ministarstva zdravstva da pokrene proces izmjena zakona i podzakonskih akata čiji bi cilj bio regulirati i omogućiti medicinski asistiran porođaj izvan rodilišta.

Simboličnom akcijom u 5 do 12 obilježen je Međunarodni dan žena: aktivistkinje riječkih udruga SOS Rijeka i PaRiter pročitale su tematski proglas na više lokacija na Korzu.

Antifašistički vjesnik, fAKTIV, Kolektiv ISKRA i Radnička fronta: "Acijom solidarnosti sa ženama u Poljskoj želimo poslati bezuslovnu podršku i podsjetiti sve o koliko strašnom i barbarskom napadu na žene i njihova tijela se ovdje zaista radi."

Eurofound, evropska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, objavila je nedavno rezultate istraživanja utjecaja zaraze COVID-a 19 na privatni i poslovni život građana Evropske unije. Hrvatski su građani i građanke pri dnu po pitanju sposobnosti za amortizaciju socijalne krize, a na samome dnu po izraženom pesimizmu u odnosu na vlastitu budućnost. Povjerenje u nacionalne i EU-institucije također nam je najniže u odnosu na građane svih drugih članica Unije.

"Kada menstruacija postane menstruacija, a ne 'dobila sam' ili 'stvari', krenut ćemo u pravom smjeru. Možemo razgovarati, promišljati, kao društvo odgajati djevojčice i dječake da je to prirodno, da je normalno krvariti i da je to najčešće znak da je žena zdrava, ništa manje i ništa više", kaže Marinella Matejčić iz riječke udruge PaRiter koja provodi istraživanje o menstrualnom siromaštvu. Mogu li žene u Hrvatskoj, državi koja ima treći najveći porez na robu široke potrošnje u svijetu, priuštiti sebi higijenske potrepštine?

Ženska mreža Hrvatske: "Krv socijalne radnice doslovno je na rukama napadača, ali metaforički ona je na rukama sustava."

(Ne)željene se trudnoće ne rješavaju zabranama ili treniranjem oltarske strogoće.