Jelena Ostojić, asistentica na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu: "Kada govorim o radničkim pravima, govorim istovremeno o sigurnosti koja mora proizlaziti iz rada, ali i o očuvanju zajedničkih dobara i očuvanju i unapređenju javnog sustava zdravstva, o dostupnom javnom obrazovanju, o progresivnim stambenim politikama, inkluzivnim socijalnim mjerama i naknadama za nezaposlenost. Svaka komodifikacija bilo kojeg od ovih aspekata udar je na radnička prava i to ne treba zaboraviti."

Eurofound, evropska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, objavila je nedavno rezultate istraživanja utjecaja zaraze COVID-a 19 na privatni i poslovni život građana Evropske unije. Hrvatski su građani i građanke pri dnu po pitanju sposobnosti za amortizaciju socijalne krize, a na samome dnu po izraženom pesimizmu u odnosu na vlastitu budućnost. Povjerenje u nacionalne i EU-institucije također nam je najniže u odnosu na građane svih drugih članica Unije.

Sandra Benčić, koordinatorica i saborska zastupnica platforme “Možemo!”: Koji su uvjeti rada za sobarice u hotelima i za građevinske radnike na bauštelama? Kada promatramo radnička prava, ne možemo isticati primjer iz samo jednog sektora i primijeniti ga na sve radnike u Hrvatskoj. IT sektor nije dobar primjer jer najveći broj radnika u Hrvatskoj radi na baušteli, sobarice su i ugostitelji. Moramo gledati kako je onima koji su u najgorem položaju, imaju najniže plaće i najgore uvjete rada te se pitati kako da njihove plaće dižemo na razinu radnika u IT sektoru koje ističemo kao primjer.

Unless you had watched ‘Contagion’ or listened intently to public health specialists, COVID-19 arrived unexpectedly to shake up everyday life and social, political and economic structures around the world. The nature of pandemic-induced changes has, of course, been different for different people in different moments and in different places. Here, I want to discuss only one of many elements of this change, namely the concept and practice of ‘value’.

Određivanje ključnih radnika u uvjetima pandemije uključuje puno više od samog medicinskog osoblja i radnika u socijalnim uslugama koje se najviše spominje, te im se često ritualistički plješće. Ta kategorija uključuje i poljoprivrednike, poslužno osoblje u dućanima, radnike u komunalnim uslugama, prijevoznike. Između takvih djelatnosti i ispunjavanja osnovnih ljudskih potreba postoji izravna povezanost. Najvažnije, mnogi od tih poslova slabo su plaćeni, nesigurni.

Novi Zakon o zapošljavanju učenika i studenata donosi neke promjene koje bi mogle biti pozitivne ako se budu primjenjivale, u smislu da preciznije nego sada definira mehanizme zaštite studenata te propisuje jasnije obaveze posrednicima i poslodavcima. No, iz njega se ipak može iščitati da će glavne probleme – prekarni studentski život i zamjenu ugovora o radu studentskim ugovorima – samo potencirati i zapravo studentski status približiti radničkom statusu.

Radnice i radnici drvne tvrtke Lipovljani Lignum d.o.o. u štrajku su jer traže povećanje plaće i ograničavanje rada na određeno vrijeme na maksimalno razdoblje od jedne godine. Za sutra u 18 sati organiziran je skup podrške radnicima ispred tvornice na koji se pozivaju svi stanovnici Lipovljana i okolnih mjesta i gradova (pr. Kutina, Novska).

Zašto više od 65 posto studenata radi, koji su glavni problemi studentskog rada i kako studenti percipiraju čitavu problematiku pogledajte u Otporniku.

Sociolog Srećko Mihailović: "Zašto od novinara tražimo ono što ne tražimo od nas samih?"

Održan okrugli stol o problematici agencijskog rada kao oblika prekarnog radnog odnosa.