Članci tagirani sa: religija stranica 1 od 2

Plejlista: Otpor (3)

 Baby shark (Foto: ytb-prtsc)
Svakoga vam mjeseca donosimo kratak pogled na tri muzičke uspješnice – uspješnice otpora.

Irački bajkeri protiv vjerskih podjela i sektarijanstva

Foto: ytb-prtsc
Među Iračkim bajkerima pripadnici su svih društvenih klasa i različitih vjeroispovijesti, a njihov osnivač Bilal al-Bajati kaže kako je inicijativu pokrenuo s ciljem promoviranja jedinstva. Rijetko tko ima dobar motor, radi se većinom o DIY projektima, a ulicama Bagdada voze se kako bi poslali drugačiju poruku - onu o miru i zajedništvu.

Religija i LGBTI+ osobe

Foto: Pixabay
Hrvatska je zemlja u kojoj dominira Katolička crkva, čija interpretacija biblijskih priča je izuzetno konzervativna. Zbog toga je u hrvatskom društvu općeprihvaćeno da kršćanstvo i LGBTI prava ne idu zajedno te je borba za prava LGBTI osoba često dio borbe za sekularizaciju društva. Međutim, kada se malo dublje uđe u tematiku lako se pronađe bogatstvo različitih interpretacija biblijskih priča i Isusovog nauka, mnoge od kojih vrlo pozitivno govore o vjernim istospolnim zajednicama temeljenim na ljubavi i osobama koje se ne uklapaju u tradicionalnu podjelu na muškarce i žene.

Hrvatska, uz Mađarsku, Crkvi daje najviše novca među zemljama EU

Foto: Marijana Bijelić
Hrvatska je, prema podacima Eurostata, na samom vrhu EU zemalja po izdvajanju za Crkvu. U tu svrhu izdvajamo godišnje čak 0,6 posto BDP-a, po čemu smo drugi u Europi, a više izdvaja samo Mađarska - 0,7 posto. Europski prosjek je 0,1 posto, koliko primjerice, za crkvene institucije godišnje izdvajaju većinski katoličke zemlje poput Italije i Španjolske.

H-Alterova Čitanka: Znanost

Foto: Cult of Dusty
U posljednje se vrijeme znanost, znanstvena metoda, znanstven način razmišljanja, ideja znanosti – nalaze usred velikih previranja. Razlozi za to su brojni: manjak povjerenja u sve i strah od svega zasigurno je pogurao recentni procvat pseudoznanosti i bujanje intuitivnog baljezganja, a takve skepse redovno hrani političko i korporativno instrumentaliziranje znanosti.

Svjetski savez liječnika katolika u Zagrebu - ograničavanje prava na pobačaj

Foto: fAKTIV
Svetost života i medicinska profesija od Humanae Vitae do Laudato Si, naziv je 25. kongresa Svjetskog saveza liječnika katolika koji se ove godine održava u Zagrebu. U znaku je 50. godišnjice Enciklike pape Pavla VI. Humanae Vitae (Ljudski život) iz 1968., koja ne samo da govori protiv pobačaja, nego i protiv kontracepcije. Nije slučajno da se Kongres ove godine održava u Hrvatskoj. Novi Zakon o pobačaju, prema naputku Ustavnog suda, mora biti donesen do ožujka. Pokrovitelji ovog skupa za zabranu pobačaja su Hrvatska liječnička komora, Predsjednica RH i Grad Zagreb.

Stara škola Isusa

Foto: Stara škola kreka
U veljači je u Zagrebu premijerno izvedena predstava Marina Ivanovića Stoke, Stara škola kreka. Radi se o monodrami u režiji Marija Kovača, u kojoj Stoka progovara o dugogodišnjem iskustvu ovisnosti i odvikavanja. Stokin zaključak, da je ovisnost "bolest duha", a rješenje "put ka Bogu" ne predstavlja se kao individualno iskustvo i rješenje, već je poopćeno. Ovime se, smatrali smo, otvara prostor za raspravu o problematičnosti liječenja ovisnika kroz različite izvaninstitucionalne religijske programe. Problem je jedino što u sekularnoj Hrvatskoj stručnjaci o tome ne žele pričati.

Teror križina i muškarčina

Foto: prtsc
Hrvatska je jedina država u regiji, članica Vijeća Europe, čiji parlament još nije potvrdio Istanbulsku konvenciju. Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija to su učinile 2013., Slovenija 2015., Makedonija jučer. Tisuće građana koji su danas mahnito mahali križevima, vikali "u boj, u boj", dopremljeni busevima i poškropljeni svetom vodicom nazadnosti, htjeli bi nas uvjeriti da su u ovoj zemlji bitne jedino križine i muškarčine.

Svete krave

Foto: Marijana Bijelić
Nesmetano se nastavlja i intenzivira agresivna klerikalizacija Hrvatske na svim razinama.

Edukacijom protiv neznanja i straha

Foto: Moderna Vremena
Europa i Bliski istok već su dugo vremena u neprestalnoj komunikaciji. I dok je taj odnos u proteklim desetljećima uzimao oblik europskog imperijalnog i orijentalističkog, patronizirajućeg odnosa prema regiji koju je Europa uglavnom vidjela kao vlastito igralište za bogaćenje i eksploataciju, u 21. stoljeću dinamika se donekle promijenila - Bliski istok se počeo sve više približavati Europi, i to na više načina. Kakvo je i koliko znanstveno proučavanje Bliskog istoka u Europi, regiji i Hrvatskoj?