Članci tagirani sa: siromaštvo stranica 1 od 3

Energetska obnova – vježbanje demokretenizacije

Foto: pxhere
Energetska kriza vlada svijetom. Baš kao i ona klimatskih promjena ili ona izbjeglička (migrantska). I prva i druga i ona treća rješavaju se na ad hoc, parcijalne načine, ne zadirući u srž problema već se koncentrirajući na rješavanje posljedica, čime se – dakako – u suštini samo odlaže armagedon punog ispoljavanja kriza, kad se poslože uvjeti. Tko ne usvoji nauk učitelja, kad-tad ga usvaja vlastitim leđima.

Panem et circenses

Foto: WIkimedia Commons
Nogometno ludilo - masama malo treba da budu izigrane i omalovažene, a osjećaju se sretno.

Zagreb očima beskućnika

Foto: I.P.
Invisible Zagreb (Nevidljivi Zagreb) prva je (anti)tura Zagrebom koju vode bivši i sadašnji beskućnici. Tura je edukacijskog, a ne turističkog karakatera, beskućnici sami biraju kako će predstaviti sebe i Zagreb, a prihodi idu i za poboljšanje životnih uvjeta beskućnika. "Ljudi kad vide parkove obično razmišljaju o odmoru, opuštanju, zelenilu, javnom dobru. Ali za beskućnika, koji je iz parka protjeran kad zaspe na klupi, parkovi su zabranjena zona", priča voditelj ture Mile Mrvalj, pokazujući rukom prostrani Tomislavac, voljeno okupljalište brojnih građana.

Ljudi govore, a istorija (se) piše

Foto: I.P.
Više od tisuću izbjeglica i migranata luta i čeka po Bihaću, u njegovim se napuštenim i oronulim zgradama sklanja, u želji da nastave preko zelenih bregova, do granice s Hrvatskom pa dalje u Europu, gdje već tko sanja, gdje ima obitelj, gdje može dobiti posao. Ljudi su ovdje došli od svugdje – Iran, Pakistan, Afganistan – izgovaraju najčešće. Kiša je neumorna, u rukama im boce vode i energetska pića, a oči izgledaju kao konj kojeg su predugo tjerali na juriš – ne sjaje se, nego gore. "Malo nam je grad živnuo. Neka ih, i mi smo bili izbjeglice", komentiraju gosti u lokalnom kafiću.

Nužnost uključivanja

Foto: I.P.
Svakodnevica Roma - porazne statistike u skoro svim područjima istraživanja koje je uključilo 37 posto od procijenjenog broja romskih kućanstava u Hrvatskoj. Čak je 35 posto žena i 51 posto muškaraca navelo da se pri traženju posla osjećalo diskriminirano na temelju toga što su Romi. Gledajući podatke u području stanovanja, 73 posto kućanstava nema kanalizaciju, 54 posto WC u kući/stanu, 20 posto nema kuhinju u stanu, a 11 posto struju.

Blokirani - klasa za sebe

Foto: Pixabay
U Hrvatskoj je danas čak 325.254 blokiranih (duguju preko 43,37 milijardi kuna). Oni su već neko vrijeme skupina ljudi koje politika koristi kako bi se njima manipuliralo i baratalo, a ništa konkretno napravilo kako bi im se pomoglo. Moglo bi se reći da blokirani danas postaju klasa – društveni sloj za koji za sigurnošću možemo tvrditi, da se poslužimo Marxovim terminom, da jesu "klasa po sebi", pitanje je kada će, i mogu li, oni postati klasa "za sebe".

Vijetnam: komunistička zemlja izlazećeg kapitalizma

Foto: Mirza Softić
Vijetnam će zahvaljujući svom otvorenom tržištu vjerovatno u skoroj budućnosti napredovati više nego što iko očekuje. Koliko će biti razlike između bogatih i siromašnih, zasad možemo samo nagađati, ali za ovu zemlju danas kažu da je slična Tajlandu od prije 20 godina, te da još nije turistički komercijalizovana. Trenutno još uvijek možete uživati u uličnoj hrani, otvorenim lokalima po 24 sata dnevno, te fudbalu na otvorenom, kakav u Evropi sve rjeđe viđamo, a u zapadnim zemljama skoro nikad - ovakvog fudbala kod nas više nema, a svi ga se sjećamo s nostalgijom.

Zašto smo gladni?

Foto: ytb prtsc
Kako ovih dana živi do jučer najbogatiji Hrvat? Napor da živi kao sav "normalan" svijet, nešto što mu je godinama bilo strano. Velik je to skok od helikoptera i dvorca do života svojih radnica, blagajnica. Sto dvadeset kuna na dan u Londonu nije puno, no nije niti u Hrvatskoj – svima onima koji imaju. Većini to nije malo novca. Sto dvadeset kuna, samo za sebe, svaki dan.

Porazna statistika - veliko povećanje broja beskućnika i beskućnica u Europi

Foto: Yazan Halwani
Porast cijena stanovanja rezultirao je zabrinjavajućim porastom beskućništva, otkriva novo istraživanje na europskoj razini. Prema izvještaju organizacije FEANTSA (Europska mreža za beskućništvo) i francuske Zaklade Abbé Pierre, u posljednjih nekoliko godina beskućništvo je u Europi poraslo za 150 posto u Njemačkoj, 145 posto u Irskoj i gotovo 100 posto u Belgiji. Posebno su osjetljive skupine žene, djeca i migranti. Beskućnici u prosjeku žive na ulicama deset godina, a umiru značajno ranije od ostatka građana.

Ovršni danse macabre

Foto: T.O.
Temeljna je istina o legaliziranoj masovnoj pljački građana pod državnim kišobranom ona što ju već dugo naglas i u svakoj prigodi opetuje medijski razglašen sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić: u RH nema političke volje da se riješi karcinogeni problem ovrha i blokada građanskih računa. Oni koji bi, dok lupiš dlanom o dlan, bili kadri u korist milijun unesrećenih žitelja, blokiranih/ovršenih i članova njihovih obitelji presjeći gordijski čvor dužničkog ropstva - srca kamenoga. Gledaju agoniju i ništa ne čine.