Članci tagirani sa: siromaštvo stranica 1 od 4

Svjetski dan socijalne pravde - globalna nejednakost raste

Foto: Pixabay
Svjetski je dan socijalne pravde. Globalna nejednakost u prošloj se godini još više produbila, pa je tako prema godišnjem izvješću Oxfama u 2018. godini 26 najbogatijih ljudi svijeta u svojim rukama držalo jednaku količinu bogatstva kao 3,8 milijardi najsiromašnijih. Također, skoro polovica čovječanstva, odnosno 3,4 milijarde ljudi, nema dovoljno novca za osnovne životne potrebe, odnosno, prema zadnjim podacima Svjetske banke, živi s manje od pet i pol dolara dnevno.

Obrazovanje i klasa

Foto: Pixabay
Socijalno podrijetlo učenika pokazuje se velikim utegom u obrazovnom procesu, naročito u zemljama pogođenima ekonomskom krizom, među kojima je i Hrvatska. Pitanje klase nije nestalo iz obrazovanja, ono njime orbitira na brojnim razinama. U akademskom svijetu brojni djeluju po načelu da su radničke klase kaotične i da djeca trebaju školu da bi im se nametnula kontrola, a ne pružilo znanje. Djeca iz bogatih obitelji mnogo su slobodnija po tom pitanju - osjećaju se zaštićeno, osjećaju da je moć na njihovoj strani. Bez problema će dizati ruke, izazivati autoritete, prisvajati prostor i riskirati.

Ustanimo!

Foto: Sevim Dagdelen
"Socijalna se država demontira i više ne pruža sigurnost. 41 posto svih ljudi koji se zaposle na novom radnom mjestu danas dobije radni ugovor na određeno. Tko izgubi posao ili bude bolestan duže vrijeme, brzo se nađe na samom dnu. 4,4 milijuna djece u Njemačkoj živi u siromaštvu. I sve ih je više. Jačanje desnice nije se pojavilo samo od sebe, rezultat je neoliberalizma. Pokret Aufstehen je pokušaj da se to zaustavi. Svjesno smo ga osnovali kao pokret, a ne kao stranku", tvrdi potpredsjednica kluba zastupnika stranke Die Linke u Bundestagu i suosnivačica pokreta Ustanimo Sevim Dagdelen.

Energetska obnova – vježbanje demokretenizacije

Foto: pxhere
Energetska kriza vlada svijetom. Baš kao i ona klimatskih promjena ili ona izbjeglička (migrantska). I prva i druga i ona treća rješavaju se na ad hoc, parcijalne načine, ne zadirući u srž problema već se koncentrirajući na rješavanje posljedica, čime se – dakako – u suštini samo odlaže armagedon punog ispoljavanja kriza, kad se poslože uvjeti. Tko ne usvoji nauk učitelja, kad-tad ga usvaja vlastitim leđima.

Panem et circenses

Foto: WIkimedia Commons
Nogometno ludilo - masama malo treba da budu izigrane i omalovažene, a osjećaju se sretno.

Zagreb očima beskućnika

Foto: I.P.
Invisible Zagreb (Nevidljivi Zagreb) prva je (anti)tura Zagrebom koju vode bivši i sadašnji beskućnici. Tura je edukacijskog, a ne turističkog karakatera, beskućnici sami biraju kako će predstaviti sebe i Zagreb, a prihodi idu i za poboljšanje životnih uvjeta beskućnika. "Ljudi kad vide parkove obično razmišljaju o odmoru, opuštanju, zelenilu, javnom dobru. Ali za beskućnika, koji je iz parka protjeran kad zaspe na klupi, parkovi su zabranjena zona", priča voditelj ture Mile Mrvalj, pokazujući rukom prostrani Tomislavac, voljeno okupljalište brojnih građana.

Ljudi govore, a istorija (se) piše

Foto: I.P.
Više od tisuću izbjeglica i migranata luta i čeka po Bihaću, u njegovim se napuštenim i oronulim zgradama sklanja, u želji da nastave preko zelenih bregova, do granice s Hrvatskom pa dalje u Europu, gdje već tko sanja, gdje ima obitelj, gdje može dobiti posao. Ljudi su ovdje došli od svugdje – Iran, Pakistan, Afganistan – izgovaraju najčešće. Kiša je neumorna, u rukama im boce vode i energetska pića, a oči izgledaju kao konj kojeg su predugo tjerali na juriš – ne sjaje se, nego gore. "Malo nam je grad živnuo. Neka ih, i mi smo bili izbjeglice", komentiraju gosti u lokalnom kafiću.

Nužnost uključivanja

Foto: I.P.
Svakodnevica Roma - porazne statistike u skoro svim područjima istraživanja koje je uključilo 37 posto od procijenjenog broja romskih kućanstava u Hrvatskoj. Čak je 35 posto žena i 51 posto muškaraca navelo da se pri traženju posla osjećalo diskriminirano na temelju toga što su Romi. Gledajući podatke u području stanovanja, 73 posto kućanstava nema kanalizaciju, 54 posto WC u kući/stanu, 20 posto nema kuhinju u stanu, a 11 posto struju.

Blokirani - klasa za sebe

Foto: Pixabay
U Hrvatskoj je danas čak 325.254 blokiranih (duguju preko 43,37 milijardi kuna). Oni su već neko vrijeme skupina ljudi koje politika koristi kako bi se njima manipuliralo i baratalo, a ništa konkretno napravilo kako bi im se pomoglo. Moglo bi se reći da blokirani danas postaju klasa – društveni sloj za koji za sigurnošću možemo tvrditi, da se poslužimo Marxovim terminom, da jesu "klasa po sebi", pitanje je kada će, i mogu li, oni postati klasa "za sebe".

Vijetnam: komunistička zemlja izlazećeg kapitalizma

Foto: Mirza Softić
Vijetnam će zahvaljujući svom otvorenom tržištu vjerovatno u skoroj budućnosti napredovati više nego što iko očekuje. Koliko će biti razlike između bogatih i siromašnih, zasad možemo samo nagađati, ali za ovu zemlju danas kažu da je slična Tajlandu od prije 20 godina, te da još nije turistički komercijalizovana. Trenutno još uvijek možete uživati u uličnoj hrani, otvorenim lokalima po 24 sata dnevno, te fudbalu na otvorenom, kakav u Evropi sve rjeđe viđamo, a u zapadnim zemljama skoro nikad - ovakvog fudbala kod nas više nema, a svi ga se sjećamo s nostalgijom.