Članci tagirani sa: suočavanje s prošlošću stranica 1 od 12

Kriza kao suosjećajni kanal

tonka_malekovic_koln.jpg
Umjetnica Tonka Maleković o predstojećoj memorijalnoj akciji u spomen-parku Dotrščina: "Na ideju za rad bila sam potaknuta aktualnom pandemijskom krizom, odnosno traumom koju ona proizvodi. Željela sam sadašnje stanje povezati s traumom iz prošlosti koja je druge vrste, budući da se radi o masovnom zločinu ogromnih razmjera, ali iskoristiti fenomen krize kao svojevrsni suosjećajni kanal, sredstvo povezivanja s traumom."

Podcast: Korona nad Krajinom

Foto: Documenta<br>
Proveli smo seriju razgovora s osobama koje su svjedoci stradanja i članovi obitelji žrtava na ovim ratom obilježenim, pogođenim i višestruko depriviranim područjima, kako bi saznali na koji način se nose sa subjektivnim i objektivnim poteškoćama koje su ih eventualno pogodile. Povod za naše istraživanje bila je korona, no provedeni razgovori potvrdili su nam da su stvarni problemi negdje drugdje, da su traume koje naše sugovornike muče iz nekog drugog vremena, a da je virusna ugroza među posljednjim temama na njihovoj listi realnih životnih tegoba svakodnevice.

I u ratu treba razmišljati o miru

Foto: Arkzin
"Nije li morbidno praviti fanzin dok traje rat? Ne. Morbidno je što traje i uopšte postoji rat dok mi pravimo fanzin" - urednica fanzina ‘Batschka Tribune’ odgovara prijatelju. Dubravko Horvatić u članku u Vjesniku od 8. srpnja 1993. pod nazivom Graktanje crnih vrana piše sljedeće: "Pročitavši Arkzin, ne mogu se oteti dojmu da je riječ o kratici za – Arkanov magazin." Povijest je, čini se, pokazala čiji je to i kakav magazin bio.

Ne želimo živjeti vaš rat!

Foto: The Sociological Cinema
Osobno sam imala veliku sreću uključiti se u mnoge projekte koji se bave mirovnjačkim aktivizmom, ratnim i poratnim temama. Ti projekti i ti ljudi, o kojima nikada nećete čuti u medijima, pokreću mlade glave da samostalno i kritički promišljaju o tome što se dogodilo. Mi samo želimo živjeti normalan život, ne gledajući tuđu nacionalnost, religiju, spol… Samo želimo živjeti mir. A na miru se mora raditi. Smatram kako više nemamo mogućnost djelovati ili ne. To su imale prijašnje generacije te njihovo (ne)djelovanje mi danas živimo. Ne postoje više mogućnosti, postoje samo odgovornosti.

Možemo drugačije, zajedno

Foto: Film Zar nije bolje ovako
Unatoč sudjelovanju članova obitelji u ratu, na mene nikad nije prenesen duh i teret mržnje. To mi je omogućilo da kroz odrastanje ne gledam ičiju nacionalnost niti vjeru, pa čak ni kad bih htio, ne bi znao razlike. Pitanje je kakva bih ja danas bio osoba da se nisam uključio u aktivizam mladih u regiji.

"Ostavimo se prošlosti"

Foto: Pixabay
Nezrela društva i infantilni pojedinci vole "jake" izreke, no samo dok ih se ne propituje.

Dodjela počasnog doktorata Čoviću, koji provodi štetnu nacionalističku politiku

Foto: ytb-prtsc
Inicijativa mladih za ljudska prava oštro osuđuje prijedlog rektora Damira Borasa za dodjelu počasnog doktorata Draganu Čoviću i odluku Senata Sveučilišta kojom je ovaj počasni doktorat dodijeljen članu predsjedništva BiH. "Dragan Čović je osoba koja danas kao i devedesetih godina provodi nacionalističku politiku koja šteti regionalnom pomirenju i spriječava društveno suočavanje s prošlošću", istaknuli su.

Potreba suočavanja s režimom Franje Tuđmana

Foto: YIHR
Nikola Puharić, programski direktor Inicijative za ljudska prava - Hrvatska: "Ozbiljniji analitičari u svijetu i Hrvatskoj već su se odredili prema autoritarnim i nedemokratskim praksama Tuđmanovog režima i zasigurno možemo reći kako takav oblik vlasti nije u skladu sa suvremenim razumijevanjem demokracije koje uključuje participaciju širih slojeva društva u odlučivanju, slobodu govora, puno poštivanje ljudskih prava i slično."

Umjesto veličanja rata, Zagreb treba ulicu mirotvorca Reihl-Kira

Foto: YIHR
Inicijativa mladih za ljudska prava danas je u proceduru Gradske skupštine Grada Zagreba uputila prijedlog imenovanja Ulice Josipa Reihl-Kira u novom zagrebačkom naselju Podbrežje umjesto planiranog imenovanja Ulice stožernog generala Janka Bobetka na istom mjestu.

O mržnji i pomirbi

Foto: I.P.
Pomirenje ima malo veze s "drugima" - ono je znak naše snage, zrelosti, spremnosti.