Članci tagirani sa: suočavanje s prošlošću stranica 5 od 12

Iver u europskom oku

Foto: Dario Grizelj, Hina<br>
Iako je na deklarativnom i prezentacijskom nivou antifašistička, po svim manifestacijama i potezima koje vuku sve političke elite - Republika Hrvatska je miljama daleko od slike koju o sebi želi stvoriti. Srbija je rehabilitirala Dražu Mihailovića, no koga rehabilitira Hrvatska?

Revizionizam kao sudbina

draza_mihailovic.jpg
Sudsko rehabilitovanje Draže Mihailovića, komandanta kolaboracionističkog Ravnogorskog pokreta iz Drugog svjetskog rata, odluka je koja iznova pokazuje ne samo revizionistički karakter vladajućih elita u Srbiji, već i šizoftenu prirodu njene državne politike.

Kako se obračunati s tom prošlošću?

Foto: Kaportal.hr<br>
Što vrijeme više prolazi, a rasprave o prošlosti se zaoštravaju, sve je očitije da se, glede određenih povijesnih problema, vjerojatno nikada nećemo uzdići do razine akademske, znanstvene, racionalne rasprave. Dapače, jezik ulice sve više progovara i iz umivenih, u intelektualizirani celofan uvijenih riječi koje se, kada zanemarimo buku u zvučnom kanalu, zapravo svode na: "udri ga, ubij ga".

Vojska na ulicama

Foto: Robert Koren, Hina<br>
SDP i HDZ pokazuju da im vojna parada ne treba toliko radi obilježavanja one slavne vojne pobjede, već zbog pokazivanja mišića drugoj strani; a druga strana su upravo – HDZ odnosno SDP. I jednima i drugima stalo je da pokažu svoju moć da oružane snage postroje upravo ondje gdje su zamislili.

Kako razmontirati Jasenovac

Foto: Ured predsjednice Republike<br>
Ako Grabar-Kitarović, nakon što je bojkotirala službenu jasenovačku komemoraciju, još ode, a potvrdila je da hoće, i na službenu komemoraciju na Bleiburgu, to može značiti samo jedno – praktičnu promjenu temeljne paradigme hrvatskog Ustava. On se više neće bazirati na antifašističkom NOB-u nego na fašističkoj NDH.

Armenski genocid - sto godina poslije (2. dio)

Foto: Wikipedia<br>
Hrvatska, zemlja čija je povijest gotovo sistematično i kontinuirano kroz protekla desetljeća određena svom mučninom marševa smrti, bodljikave žice, i masovnih grobnica, dakako nije u krugu zemalja koje razmatraju mogućnost priznavanja armenskog genocida, već ahistorijski šutke ignorira čitavo pitanje, bilo da je riječ o dominantnim političkim ili akademskim krugovima. Drugim riječima, Hrvatska je uzorito tolerantna spram genocidne perverzije. Barem kada je o drugima riječ.

Armenski genocid - sto godina poslije (1. dio)

armenka_s_djecom_izmedju_1915.i_1919.godine.jpg
Politički osjetljiva i polemična sintagma armenskog genocida, u literaturi poznatog i kao "zaboravljeni genocid", "tajni genocid", "skriveni holokaust", odnosi se na sukobe između Turaka i Armenaca u Osmanskom Carstvu za vrijeme te nakon Prvog svjetskog rata. Tim su događajima prethodili tzv. Hamidijanski masakri, kada je, uslijed jačanja armenskog nacionalizma, osmansko državno vodstvo kroz deportacije i masovne masakre započelo s provođenjem sistematske i organizirane politike etničkog čišćenja više stotina tisuća Armenaca.

"Luđački" scenarij

oluja.jpg
Republika Hrvatska i njen državni vrh odlučuju da u Kninu, pored obilježavanja i proslave "Oluje", podignu dostojan spomenik hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, stradalima, ubijenima i izbjeglima tijekom ili nakon akcije... Tim spomenikom Hrvatska bi odaslala najmanje četiri snažne poruke.

Uspomena na konc-logor za djecu

Tonka Maleković<br>
Tonka Maleković, vizualna umjetnica, za H-Alter govori o sisačkom projektu PukQtine: Čini mi se posve razumljivo da se mlađe generacije malo zanimaju za teme prošlosti u kojima nisu sudjelovale i na koje ne mogu više utjecati, jer smo danonoćno suočeni s lokalnim i svjetskim krizama, s nebrojenim užasima koje nam prenose mediji iz različitih dijelova svijeta, a koji su nam puno bliži vremenski, kontekstualno, fizički, te nas više ugrožavaju od nečeg što se dogodilo prije više od pola stoljeća.

"Umjesto da proučavanjem 20. stoljeća pokušamo shvatiti devedesete, mi radimo obrnuto"

Foto: K.O.<br>
"Mi povijest ne možemo i ne smijemo gledati selektivno. Josip Broz Tito nije ličnost koja je obilježena samo Bleiburgom i Golim otokom. Franjo Tuđman nije samo disident, on je bio i general i partizan, visoko u komunističkoj partiji i to u vrijeme i Bleiburga i Golog otoka", istaknuo je povjesničar Klasić, dodavši da Hrvatska nije izuzetak te da je suočavanje s prošlošću složen i dugotrajan proces i u drugim zemljama.