Članci tagirani sa: umjetnost stranica 1 od 8

Ne zatvarajte kino! Slavoj Žižek, Geraldine Chaplin, Europa Cinemas - podrška vodstvu kina Europa

Foto: I.P.
Potaknuti odlukom Grada Zagreba da se UO Zagreb Film Festival ne produži ugovor, kao i neizvjesnom sudbinom kina Europa, brojni predstavnici hrvatskih i europskih institucija te niz osoba iz javnog života uputilo je pisma podrške dosadašnjem vodstvu. To su učinili generalni direktor Mreže europskih kina Europa Cinemas, Claude-Éric Poiroux, Europska filmska akademija, Sarajevo Film Festival, Ljubljanski međunarodni fimski festival, Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača - Kino mreža, filozof Slavoj Žižek, glumica Geraldine Chaplin i mnogi drugi.

Stanje umjetničkih sloboda - čiji narativi se računaju?

saf_2019_website_1.jpg
"Nasljeđe ratnih sukoba i dalje utječe na umjetničko stvaralaštvo u Hrvatskoj, udruge branitelja pozivaju na cenzuru, a lokalni Srbi i umjetnici iz Srbije su na meti i trpe cenzuru", stoji u izvještaju za 2018. godinu međunarodne organizacije koja se bavi slobodom umjetničkog izražavanja - Freemuse.

U školskim udžbenicima nedostaje pjesnikinja

denis_cosic_foto.jpg
Pjesnik Denis Ćosić: "Kao društvo smo previše usmjereni na pričanje i sadržaj koji trebamo izreći, a premalo dozvoljavamo našim dušama da govore same za sebe i rezoniraju s drugim bliskim dušama, do toga da je tišina sveprisutni ideal koji najčešće pronalazim u prirodi. Nemojmo zaboraviti i kako u udžbenicima hrvatskog jezika za srednju školu neizmjerno nedostaje ženskih autora".

Žena ide u rat

Foto: Žena ide u rat
Islandska Žena ide u rat Benedikta Erlingssona najbolji je film netom završenog, 47. beogradskog festa. Blizu-pedesetogodišnjakinja koja, kao voditeljica zbora, duh svakodnevno krijepi vrhunskom glazbom, tjelesnu pak kondiciju podiže po otočnim vrletima, bježanjem od bjelosvjetskih militarista - korporativista, politikanata i propagandista, koji ju gebelsovski pokušavaju proglasiti terorist(ic)om dok ih, rušenjem dalekovodne strujne mreže gigantskom rudnom eksploatatoru i zagađivaču, sprečava da sasvim neometano nastave uništavati Zemlju/otok i otočane.

Za Zagreb je karakteristično ono marginalno

Foto: Sonja Tarokić
Makroorganizmi su prva pjesnička zbirka Bojana Krištofića. "Nije čudo što mi je Novi Zagreb potaknuo inspiraciju i 'natjerao me' na poetsko pisanje. Naposljetku, konačni demijurg Zagreba je Sava, rijeka koja ovdje nije nimalo glamurozna i presijeca svojevrsni 'brisani prostor' s kojim gradske vlasti već desetljećima ne znaju što bi, a divan je upravo takav kakav jest: bez ikakve 'svrhe' doli one jedine važne, koju mu daju sami građani. I sve to s minimalnom 'infrastrukturom'. Pametnim ljudima to bi trebalo nešto govoriti, a meni je poslužilo kao ishodište knjige", govori.

Reiko u tamnoj sobi dok zapadno nebo gori

Foto: Yukata Takanashi
Ima jedna žena, više šuma nego žena. Nitko joj nikada nije vidio lice. Nosi periku i naočale. Predstavlja se tuđim imenom. Pjeva. Svira sve instrumente. Tijelo joj ide ulicama Tokija, studentskim barikadama, sanatorijima, birtijama, kazalištima. Koristi znakovni jezik na koncertima. Ona je "Reiko u tamnoj sobi dok zapadno nebo gori". Ona je Doji Morita, revolucionarna kantautorica, o čijoj se smrti prošle godine doznalo iz newslettera Japanskog društva za prava autora, skladatelja i izdavača.

Prosvjed pred Ministarstvom (ne)kulture - dosta nam je rezova!

Foto: Točka Crvena
Danas je ispred Ministarstva kulture održan prosvjed u organizaciji inicijative Dosta je rezova. Tristotinjak prosvjednika izrazilo je nezadovoljstvo zbog dugogodišnjih smanjivanja javnih sredstava za kulturu i netransparentnosti njihove dodjele. Upozorili su kako će ovakva politika imati ozbiljne posljedice po razvoj umjetničke, kulturne i medijske produkcije u Hrvatskoj - na svim razinama.

Žene Istoka i Zapada, Sjevera i Juga

Foto: Sofia
Najljepše je, vjerujemo, radosnu 2019. godinu, započeti s filmom Meryem Benm’Barek - Sofia. U toj, samo donekle metonimijskoj priči, ima i strepnje, i uzbuđenja, i intrige, i tragikomedije, i društvenog presjeka, i neočekivanih obrata, pa ipak, to je ponajprije film o ženskoj empatiji, ženskoj solidarnosti, ženskoj snazi..., ukratko - o Mudrosti, o tomu kako je ona i Istočna, i Zapadna, i Sjeverna, i Južna.

Kako je moguće, nakon Auschwitza, ne pisati poeziju?

poeta.png
Andrijana Kos-Lajtman: "Riječ je, dakako, o glasovitoj Adornovoj rečenici – koja se nerijetko pogrešno interpretira – da je poslije Auschwitza nemoguće pisati poeziju. Nije mi bila namjera polemizirati s Adornom, prije, možda, s tim olakim i doslovnim tumačenjima. Ne mislim da poezija (ili umjetnost uopće) išta treba, osim biti autentična i osviještena. Pod autentičnošću mislim na autentičan, istinski poriv iz kojega niče, a pod osviještenoću na svijest o materijalu od kojega nastaje."