Članci tagirani sa: urbanizam stranica 1 od 6

Potrebno je pristupiti izradi novog GUP 2030 kao razvojnog dokumenta

gup_copy53429.jpg
Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Društvo arhitekata Zagreba i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u cilju daljnjeg razvoja grada, predložili su niz rješenja za donošenje aktualnih Izmjena i dopuna GUP-a Zagreba.

Beč prenamjenjuje ulice u zelene oaze za građane i građanke

Ulica u 16. okrugu, Foto. Birgit Hebein
Nakon objave interaktivne karte Urban Heat Vulnerability Map koja prikazuje temperature i tzv. toplinske otoke u bečkim okruzima, gradske su vlasti odlučile djelovati. Pogledom na kartu utvrđeno je kako su najtoplija mjesta u gradu u 3., 10. i 16. okrugu. Odmah je pokrenut pilot-projekt kojemu je cilj građanima olakšati život za vrijeme ljetnih vrućina. Ulice u trima navedenim bečkim okruzima tako su pretvorene u zelene oaze s mjestima za odmor, igru, druženje i razgovor.

Medellín, grad iz kojeg je onaj čije se ime tamo ne spominje

Foto: T.S.
Dižem se rano, gladna kolumbijskog doručka i dodatnih informacija o Medellínu. Sjedam u metro, vozim se i uživam u atmosferi koju svaki put tamo zateknem. U niti jednoj zemlji nisam vidjela tako pristojne i ponosne putnike. U metrou se ne jede i ne pije, a nećete pronaći niti jedan trag smeća. Sudjelujem i u velikoj noćnoj biciklijadi koja se održava svaki tjedan. Putnici koje sam upoznala u hostelu otišli su se fotografirati na Escobarov grob. Pitam se, je li to isto kao da ja odem u Hrvatsku i fotografiram se na grobu nekog ratnog zločinca. Smješten u samom srcu Anda, Medellín je grad inspiracije i transformacije, rajskog krajolika i nevjerojatno susretljivih lokalaca.

Hlad u gradu

Hlad u Crnatkovoj, (Foto: Saša Šimpraga)
Koliko su stabla važna uvidjet ćemo onda kad krenu masovna sušenja uslijed prevelikih vrućina. Najstarije živuće zagrebačko stablo vjerojatno je petstotinjak godina stari hrast lužnjak koji raste na Livadi kišobrana u Maksimirskom perivoju. Izvan parkova, rijetka su stabla zadržala krošnje u punom rasponu, budući da se često radikalno orezuju. Suprotni primjer je platana na Trgu Francuske Republike. Njena nedirnuta krošnja ljeti servisira terasu kafića, a kroz čitavu godinu u nebopis parka upisuje raskoš. Svega jedno stablo može potpuno transformirati mjesto. Zamislimo ogromnu platanu i njenu krošnju na mjestu sata na Trgu bana Jelačića.

Mjesta!!!

Foto: Pixabay
Gradski trgovi i ulice postali su preuski. Javnog prostora ima, samo je zakrčen.

Paralelni centar Zagreba

Tratinska (Foto: Saša Šimpraga)
Kod oblikovanja gradova, danski arhitekt i teoretičar Jan Gehl postavlja dva pitanja: Unaprjeđuje li način na koji gradimo gradove ljudsku interakciju, inkluziju i stvaranje prostora intime u gradu? Kada govorimo o javnim prostorima, po čemu točno mjerimo sreću? Prilika za stvaranje još jednog paralelnog centra možda nije najočitija, ali je itekako poželjna baš u Tratinskoj – ulici koja, po zagrebačkim kriterijima, ima nekakav metropolitanski katakter koji tek čeka da se otkrije. U toj ulici, već promjenom organizacije, oslobađanjem nogostupa u korist pješaka i uvođenjem drvoreda, postiglo bi se puno.

Šetnja uz potok je kao film

Foto: Dario Dunaj
Sebastian Bogi, student arhitekture i autor projekta javne šetnice uz potok Črnomerec: "Aktualni GUP ima nevjerojatno zastarjeli odnos prema vodenim tokovima. Natkrivanje je praksa 19. stoljeća. Zurich još od ranih 90ih sustavno obnavlja svoju mrežu potoka, od kojih su neki toliko uski da prolaze kroz gradske ulice kao prorezi u kolniku. Čak postoji poseban izraz za otkrivanje davno natkrivenih potoka: daylighting. Moj koncept temelji se na prometnom povezivanju sjevera i juga Zagreba, ali umjesto ceste i tramvajske linije bez potoka, uključuje šetnicu i biciklističku stazu zajedno s potokom."

Muškarcima gradovi, ženama zaborav

Foto: H-Alter
Vizualizacija gradske javne sfere važan je dio oblikovanja kolektivne memorije, kao i zamišljanja (drugačije) budućnosti. Hrvatski gradovi u nazivima svojih ulica gotovo u potpunosti izostavljaju povijest žena. Od analizirana 64 grada u H-Alterovom istraživanju, tek devet gradova ima pet ili više od pet posto ulica nazvanih po ženama. Više od polovice analiziranih gradova ima manje od dva posto ulica nazvanih po ženama, a među njih spadaju i neki od najvećih gradova u zemlji. Jedanaest gradova nema nijednu ulicu nazvanu po ženi.

Atlas neostvarenih projekata

Foto: Branko Radovanović, Wikipedija
Iz svih primjera vidi se da Grad obnovi i pronalaženju nove namjene za povijesne zgrade i prostore prilazi kao i svim ostalim svojim projektima – stihijski, parcijalno, bez vizije i bez strategije. Zato ćemo vjerojatno sve ove zgrade i prostore još dugo gledati kako malo po malo propadaju. Vjerojatan i već puno puta viđen scenarij je taj da će sustavno zanemarivanje i atmosferski utjecaji učiniti svoje, zgrade se srušiti same od sebe, pa ćemo umjesto revitalizirane baštine dobiti još malo praznog građevinskog zemljišta. Naravno, u korist privatnog, a ne javnog interesa.

Edukativni đir po Splitu 3

Foto: Marija Tomaš
Povodom obilježavanja 50. godišnjice od pokretanja izgradnje Splita 3 organizirane su urbanističke promenade po uzoru na šetnje Jane Jacobs. Radi se o besplatnim, lokalno organiziranim šetnjama koje vode stanovnici, stručnjaci ili pak pojedinci, koji su zadivljeni dijelom grada i žele svoju spoznaju podijeliti s drugima. Šetnje tako nadahnjuju generacije planera, građanskih inicijativa i edukatora jer članove zajednice osnažuju kroz otkrivanje i reagiranje na složenost grada i okoliša te razlike u osobnom i zajedničkom promatranju prostora.