Članci tagirani sa: voda stranica 3 od 4

Završen natječaj za idejno rješenje nove zagrebačke česme, pogledajte nagrađene

Foto: Vodek
Na natječaju projekta Ars Publicae za idejno rješenje nove zagrebačke česme prvu nagradu osvojio je rad "Vodek" autora Nere Nejašmić Kozina i Petra Kozine iz PIN-a, drugu nagradu dobio je rad Dragomira Šuke, a treću nagradu prijedlog autorske skupine B!RO koju čine Saša košuta, Mario Kralj i Dora Lončarić.

Pobuna za Bunu

Fotografije: Marina Kelava<br>
"Ja ne razumijem kako neki ljudi vole samo sjedit po kafićima. Ja to ne mogu, meni je draže ovdje sjedit", govori Aida dok promatra smaragdno zelenu boju rijeke Bune. Nakon što teče pod zemljom više od 19 kilometara, ova rijeka izvire na površinu 12 kilometara od Mostara u mjestu Blagaj. Buna na površinu spektakularno navire iz špilje, prizor koji privlači brojne turiste. No, i Buna se našla na meti projekta betonizacije BiH rijeka. Bankwatch je pobrojao čak 183 nova planirana projekta na rijekama u toj zemlji.

Zmajevo oko

zmajevooko1_mk.jpg
U Rogoznici, 30-ak kilometara od Šibenika, nalazi se ovaj hidrogeomorfološki fenomen, u kojem se zbog posebnih fizikalno–kemijskih svojstva razvila osebujna flora i fauna.

Živjeli drugovi Čelični!

francek.jpg
Bandićeve eskapade s fontanama dobar su povod za osvješćivanje činjenice koliko Zagrebu nedostaju česme. Umjesto četrdeset fontana koje zaziva gradonačelnik, Zagreb treba najmanje četrdeset česmi s besplatnom pitkom vodom u javnom prostoru. Osim kao odraz najobičnije nebrige, uklanjanje česmi može se promatrati i u kontekstu sve veće privatizacije javnih dobara. Javni pristup besplatnoj pitkoj vodi je civilizacijski standard koji Zagreb sustavno zatire.

Memorija potoka

Katarina Zlatec: "Potok", Tkalčićeva, Zagreb, 8. srpnja 2016.<br>
David Kabalin, arhitekt: Sva uređenja zagrebačkih vodotokova, od najmanjeg potoka do Save, rezultat su jednostranog pristupa kompleksnom problemu, tj. svođenja na vodotehnički problem, bez ikakvog promišljanja ambijentalne, ekološke i simboličke važnosti vodotokova.

Zagrebački mlinovi

Fotografije: Vladimir Tarnovski<br>
Vladimir Tarnovski: Na gradskim potocima u Zagrebu nekada je bilo mnoštvo mlinova, a svi su bili važni za sredine u kojima su se nalazili. U zgradi gdje je bio mlin grofa Kulmera, nalazila se i kolarska radionica, uz nju i pilana, a odmah do i kovačnica. Rempflov mlin je bio dio šireg gospodarskog pogona u kojem su se nalazile i peć za opeku, uljara, odnosno mlin za sve vrste koštica, ali i javno kupalište (mrzlice) s ugostiteljskim objektom.

Perspektive gradskih potoka

Fotografije: Tamara Brixy, Mladen Sokele
Goran Pinter i Mladen Sokele: Urbanizacija Zagreba je itekako bila diktirana vodotokovima. Polukružne mreže ulica otkrivaju nam lokacije nekadašnjih meandara Save za što su primjer sklop ulica oko Jezerske, Ogulinske, Vrbik. Kako su ti meandri prije isušivanja bili ušća zagrebačkih potoka u Savu, oštri zaokreti otvorenih potoka, današnje trase ulica ukazuju nam na te lokacije.

Dobrović: Do ljeta Uprava za vode u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode

Foto: FAH
Ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović u utorak je na proslavi Svjetskog dana voda najavio da bi do ljeta ove godine vodni sektor koji je sada organizacijski u Ministarstvu poljoprivrede trebao biti stavljen pod resor kojemu pripada, u njegovo Ministarstvo zaštite okoliša, a što je, kako je istaknuo, logično jer je voda vrlo bitna sastavnica okoliša.